Biografija Ante Gotovine

Umirovljeni hrvatski general Ante Gotovina, jedan od najistaknutijih hrvatskih zapovjednika, rođen je 12. listopada 1955. na otoku Pašmanu kod Zadra. Kao 17-godišnji dječak otišao je iz Pakoštana, gdje je tada živio, i ukrcao se na brod. S nepunih osamnaest postao je pripadnik francuske Legije stranaca. Sudjelovao je u vojnim operacijama u Čadu, a u Gvatemali je obučavao pripadnike paravojnih postrojbi koji su se borili u građanskom ratu. Nakon Gvatemale uslijedili su Paragvaj, Kolumbija, Argentina i Brazil. Nakon odsluženih pet godina u Legiji, Gotovina je dobio francusko državljanstvo.

U Hrvatsku se vratio 1991. gdje je od lipnja do kolovoza 1991. godine obnašao dužnost načelnika u 1. gardijskoj brigadi. Od kolovoza do studenoga 1991. zapovijeda brojnim operacijama Hrvatske vojske u Slavoniji, pri čemu je i ranjen. Od veljače do travnja 1992. zamjenik je zapovjednika Postrojba za posebne namjene Glavnog stožera HV. Od travnja do listopada 1992. na službi je u Hrvatskom vijeću obrane. Na dužnost zapovjednika Zbornog područja Split postavljen je 9. listopada 1992. godine. Za vrijeme operacije Oluja zapovijedao je Sektorom Jug. U čin general pukovnika promaknut je 1995. godine, a u ožujku 1996. predsjednik Franjo Tuđman imenovao ga je za glavnog inspektora Inspektorata Hrvatske vojske.

Zajedno s još 11 generala HV-a umirovljen je 2000. godine, jer su kao djelatni časnici, suprotno zakonu o Oružanim snagama, javnosti uputili otvoreno pismo o zaštiti digniteta Domovinskog rata ne slažući se s odlukama vlasti.

Nakon što je Haški sud protiv njega podignuo optužnicu za ratne zločine 2001. godine, Gotovina se odbio predati i proveo je četiri godine u bijegu. Uhićen je 7. prosinca 2005. na Tenerifima, a tri dana kasnije je prebačen u Haag. Suđenje trojici hrvatskih generala počelo je u ožujku 2008.

Ante Gotovina je oženjen i ima troje djece.

Optužbe tužiteljstva

Zajedno s generalima Čermakom i Markačem, Ante Gotovina je optužen za sudjelovanje u udruženom zločinačkom pothvatu čiji je cilj bio tijekom i nakon Oluje prisilno i trajno ukloniti srpsko stanovništvo s okupiranih područja u Hrvatskoj. Tužiteljstvo ga tereti za zločin protiv čovječnosti te kršenje zakona i običaja ratovanja tijekom i nakon Oluje.

Haško tužiteljstvo za Gotovinu traži najdužu kaznu - 27 godina zatvora.

Tvrdnje obrane

Gotovinina obrana poručila je u iznošenju završnih riječi pred Haškim sudom da je Gotovina vojnik i domoljub koji je sa svojim snagama časno i pod teškim uvjetima radio na uspostavi demokratskog poretka u svojoj zemlji.

Časni sude, nisam kriv, rekao je Gotovina izjašnjavajući se o optužnici.