ZAGREB, 11. ožujka 2010. - Osma obljetnica smrti kardinala i umirovljenog nadbiskupa zagrebačkog Franje Kuharića obilježava se danas u Hrvatskoj, a tim povodom u zagrebačkoj katedrali služit će se misa večeras u 18 sati.
ZAGREB, 11. ožujka 2010. - Osma obljetnica smrti kardinala i umirovljenog nadbiskupa zagrebačkog Franje Kuharića obilježava se danas u Hrvatskoj, a tim povodom u zagrebačkoj katedrali služit će se misa večeras u 18 sati.Kardinal Franjo Kuharić (1919., Pribić kraj Krašića) sjemenište i klasičnu gimnaziju završio je na Šalati u Zagrebu, a studij teologije na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu.
Za svećenika je zaređen 1945. u Zagrebu, potom je bio župnik u Samoboru, a 1964. g. papa Pavao VI. imenovao ga je pomoćnim biskupom zagrebačkim nadbiskupu Franji Šeperu.
Godine 1969. imenovan je Apostolskim administratorom Zagrebačke nadbiskupije, a 1970. zagrebačkim nadbiskupom. Iste godine izabran je za predsjednika Biskupske konferencije Jugoslavije, a na tu službu biran je još tri puta. Papa Ivan Pavao II. ga je 1983. godine promaknuo u Kardinalski zbor.
Po osnivanju Hrvatske biskupske konferencije, 1993. godine, kardinal Kuharić bio je njen predsjednik i tu je službu obavljao sve do odlaska u mirovinu.
Za svog života osobito je promicao i svjedočio istinu o blaženom kardinalu Alojziju Stepincu, a te su njegove propovijedi sabrane u knjigu "Poruke sa Stepinčeva groba". Zalagao se i za dostojanstvo hrvatskog naroda, zbog čega su ga partijske vlasti u vrijeme Jugoslavije proglasile državnim neprijateljem.
Kardinal Kuharić ustrajno se borio za vjersku slobodu i hrvatsko nacionalno dostojanstvo te je bio pokretač višegodišnje crkvene proslave 13 stoljeća kršćanstva u Hrvata, koja je kulminirala Nacionalnim euharistijskim kongresom 1984. u Mariji Bistrici.
Neumorno se trudio da papa Ivan Pavao II. upozna povijesne nedaće hrvatskog naroda i dublje razumije želju Hrvata za slobodom i samostalnošću. Tako je njegovom velikom zaslugom za 900. jubilej Zagrebačke biskupije Papa u rujnu 1994. posjetio Zagreb te predvodio najveću hrvatsku misu u povijesti pred milijun vjernika na zagrebačkom hipodromu. Kardinal Kuharić bio je uz Papu i tijekom njegova drugog posjeta Hrvatskoj, kada je Sveti Otac na euharistijskom slavlju u Mariji Bistrici 3. listopada 1998. proglasio kardinala Alojzija Stepinca blaženim, što je najveća zasluga kardinala Kuharića.
Kardinal Franjo Kuharić veliku je ljubav iskazivao i prema hrvatskim iseljenicima te ih je neumorno obilazio po svim državama i kontinentima, promičući tako jedinstvo domovinske i iseljene Hrvatske. Svojim djelovanjem dao je doprinos ostvarenju višestoljetnoga sna hrvatskoga naroda da ima samostalnu državu.
Kada je Republika Hrvatska početkom 90-tih doživjela agresiju, promicao je pravdu, oproštenje, pomirenje i poštivanje svih etičkih vrijednosti - što je sabrano u zbirci njegovih propovijedi, poslanica poruka i apela "Mir je djelo pravde".
Nakon demokratskih promjena u slobodnoj hrvatskoj državi, kad su mu se otvorili mediji dao je više od stotinu intervjua za domaće i inozemne medije, a izbor iz tih razgovora objavljen je u knjizi "Principi dobra".
Kardinal Kuharić umirovljen je 1997., a službu zagrebačkog nadbiskupa predao je msgr. Josipu Bozaniću.
I nakon umirovljenja kardinal Kuharić bio je aktivan u apostolskom i pastoralnom djelovanju Crkve, često je gostovao u javnim glasilima, a iz sudjelovanja u emisiji "Hvaljen Isus i Marija" na Radio Sljemenu proizišla je trilogija od koje je dosad objavljen prvi svezak "Zakon života i slobode".
Kardinal Franjo Kuharić umro je 11. ožujka 2002. u Zagrebu.
(Hina)
17. veljače 2012. godine, u povodu obilježavanja 18-te godišnjice pogibije heroja Domovinskog rata Damira Tomljanovića – Gavrana , Udruga PSG SOD ''Damir Tomljanović – Gavran'' i Grad Zadar organiziraju odlazak autobusom na dostojanstveno obilježavanje godišnjice pogibije koje se održava u Krivom Putu kod Senja.
Na adresu braniteljskog portala pristižu tekstovi za HIMNU POBJEDE HRVATSKIH BRANITELJA... Poštovani gospodine uredniče braniteljskog portala! Prije nekoliko dana naišao sam na Vaš apel da se raspiše natječaj za himnu pobjede hrvatskih branitelja, a kako sam ja inače i autor nekoliko himničkih pjesama, evo odlučih se da se okušam i u toj domeni.
Gledatelji HTV-a će, kada se na programu prikazuju filmovi sa srpskog ili BiH govornog područja, imati mogućnost da, ako to žele, uključe titlove za film te ga prate s hrvatskim podnaslovima, dok će oni kojima to nije potrebno film moći pratiti bez njih, objavljeno je na HRT-ovim web stranicama.
Optužnica za ratni zločin u Sisku, odnosno ubojstvo 24 civila srpske nacionalnosti 1991. i 1992. postala je pravomoćna nakon što je izvanraspravno vijeće osječkog Županijskog suda odbilo, kao neosnovane, prigovore optuženih Vladimira Milankovića i Drage Bošnjaka.
Udruga Hrvatski ratni veterani podržava inicijativu braniteljskih i civilnih udruga kao i istaknute pojedince koji pozivaju na javni skup potpore ravnatelju O.Š. Petra Zrinskog profesoru Krešimiru Mihajloviću.
BEOGRAD, 1. veljače 2012. (Hina) - Predsjednik Lige socijaldemokrata Vojvodine Nenad Čanak smatra da su napadači na hrvatske rukometne navijače prošlog tjedna u Novome Sadu bili plaćeni za napade, te je u srijedu zatražio da se istraži tko je "u eurima platio" napad na kolonu automobila s hrvatskim registarskim oznakama.
Ispod površine posve nepotrebne rasprave o pravopisu, jer pravopis imamo ali ne i službeno odobrenje za njegovu uporabu, skrivaju se mnogo opasnije tendencije razaranja same biti hrvatskoga jezika, novo negiranje njegove povijesti i samosvojnoga razvitka, te stara nastojanja da se standardni suvremeni hrvatski jezik što više približi srpskom, u svrhu oživljavanja odbačene floskule o nepostojećem hrvatsko-srpskom jeziku koja prati opet narasli velikosrpski kulturni imperijalizam.