HŽ gubi milijune iz EU fondova jer nema pripremljen ni jedan projekt

ZAGREB - Posljednje željezničke nesreće i deseci mrtvih nisu uspjeli istjerati iz ministarske fotelje Božidara Kalmetu. Ali ono što je još žalosnije od činjenice da u Hrvatskoj političari zapravo ne znaju što znači objektivna politička odgovornost je saznanje da sva ta tragična zbivanja u posljednjih šest mjeseci nisu nikoga ozbiljno ni zabrinula, iako su prema svemu viđenom Hrvatske željeznice u potpunom rasulu.

Razlozi takvog kaotičnog stanja dakako sežu mnogo prije Kalmete i sadašnje garniture u HŽ-u. Zapravo od osamostaljenja Hrvatska nije izgradila ni jedan metar modernih pruga. Da nije bilo velikosrpske agresije na istočnu Hrvatsku u kojoj je potpuno uništena pruga od Vinkovaca do Osijeka, HŽ vjerojatno ne bi napravio ni jedan metar pruge. Proizlazi da je osim 12 kilometara nove pruge na dionici od Perušića do Gračaca, koji su napravljeni u okviru modernizacije ličke pruge, najviše “profitirala” upravo istočna Slavonija, koja je 2009. godine dobila obnovljenu dionicu od Vinkovaca do Osijeka vrijednu 90 milijuna kuna. Inače, ta je pruga izgrađena i puštena u pogon 1910. godine, a prije Domovinskog rata bila je najvažnija sporedna linija u cijeloj bivšoj državi. I to je zapravo sve što se na modernizaciji željezničke mreže napravilo u 20 godina.

Prosječna brzina vlaka 40 km/h
Primjerice, posljednji izgrađeni željeznički objekt u Hrvatskoj bio je ranžirni kolodvor u Zagrebu, čija je gradnja dovršena prije točno 32 godine.
No nije samo gradnja željezničke infrastrukture stagnirala. Od kraja Domovinskog rata, primjerice, HŽ nije nabavio ni jednu novu lokomotivu (ne računamo li preplaćene, nekomforne i nesigurne nagibne vlakove). U svom voznom parku HŽ ima ukupno 270 lokomotiva za koje se samo može pretpostaviti u kakvom su stanju budući da ni jedna nije mlađa od deset godina.
Svi ostali pompozno najavljivani projekti, među kojima su bili i gradnja željezničkog tunela kroz Učku i gradnja nizinske pruge do Rijeke, neslavno su propali. Prema stručnim procjenama, danas vlakovi Hrvatskom putuju prosječnom brzinom od 40 kilometara na sat, otprilike isto koliko se vozilo i prije 200 godina, kada je izgrađena pruga od Rijeke do Budimpešte, koja je i danas u prometu.

Sustav od 14.000 radnika
Sve HDZ-ove vlade, pa i onu jednu koalicijsku, pruge uopće nisu zanimale. Oni su voljeli autoceste jer se na njima moglo dobro zaraditi, a donosile su i političke poene. Osim toga što nije ništa napravljeno na modernizaciji željezničkog prometa, nitko do sada nije uspio riješiti ni višak ljudi u HŽ-u, gdje i danas radi više od 14.000 radnika, od kojih mnogi gotovo pa ništa.
U Hrvatskoj sada više nema novca ni za što, pa tako ni za modernizaciju željeznice. Jedina je nada zapravo EU, koji je spreman izdvojiti velika nepovratna sredstva za kapitalne projekte na europskim željezničkim koridorima. Iako dakle imamo priliku dobiti milijune eura, jer su pruga Rijeka - Zagreb - Botovo i ona Zagreb - Vinkovci od europskog značaja, pitanje je hoćemo li to iskoristiti budući da nemamo spreman ni jedan projekt za sudjelovanje na europskim natječajima.

Dražen BOROŠ

Slavonska željeznička mreža bitna za Europu
Kroz Slavoniju prolaze čak dva važna željeznička koridora, ne samo za Hrvatsku nego i cijelu Europu. Koridor X je najprometniji hrvatski željeznički magistralni pravac, elektrificiran je i pripremljen za maksimalnu brzinu od 160 km/h (teoretski i do 200 km/h, kada bi se signalizacija prilagodila ovakvim brzinama). Također, veći dio je dvokolosječna pruga, tehnički osposobljena za dvostrani dvosmjerni promet. Teretni i putnički promet danas su vrlo intenzivni, ali ne kao prije rata. Drugi pravac je onaj na koridoru V od Republike Mađarske preko Belog Manastira, Osijeka, Đakova, Vrpolja do Šamca, gdje prelazi u susjednu BiH i nastavlja se sve do Luke Ploče. Koridor je elektrificiran od kolodvora Strizivojna-Vrpolje do kolodvora Slavonski Šamac i od granice s BiH kod Metkovića do Luke Ploče. Ovaj koridor trebao bi postati važna transportna magistrala za teretni promet.

Nesreće u posljednjih šest mjeseci
Protekla 2009. počela je s najvećom nesrećom na hrvatskim prugama od samostalnosti. Pokraj Kaštela u iskliznuću nagibnog vlaka 24. srpnja poginulo je šest putnika, a ozlijeđeno je još 55. Samo u posljednja tri mjeseca život na hrvatskim prugama izgubilo je nekoliko osoba. U Karlovcu 24. rujna putnički je vlak usmrtio radnika na novom stajalištu za gradsku željeznicu, kada je kompozicija zakačila i odlomila dio stajališta. Teretna kompozicija sa 16 vagona 20. studenoga uletjela je velikom brzinom u kolodvor Sušak, načinivši štetu od najmanje pet milijuna kuna, srećom, bez ozlijeđenih. U Slavoniji je 8. prosinca poginuo vozač kamiona u sudaru s vlakom pri prelasku pruge u Andrijaševcima. Prijelaz nije imao svjetlosnu signalizaciju i rampu, nego samo Andrijin križ i znak Stop. Još dvoje ljudi je poginulo pri naletu vlaka na traktor u selu Bročice kod Novske 18. prosinca.
Danas vlakovi Hrvatskom putuju prosječnom brzinom od 40 kilometara na sat

glas-slavonije.hr