Ovo je treća NATO-ova vježba upravljanja krizama u kojoj Hrvatska sudjeluje, i to prvi put kao punopravna članica. Hrvatska sudjeluje u simulacijskoj NATO-ovoj vježbi upravljanja krizama političko-vojnog odlučivanja CMX09 (Crisis Management Exercise) koja se održava od 4. do 10. ožujka 2010., priopćio je MVPEI.
Ovo je treća NATO-ova vježba upravljanja krizama u kojoj Hrvatska sudjeluje, i to prvi put kao punopravna članica. Hrvatska sudjeluje u simulacijskoj NATO-ovoj vježbi upravljanja krizama političko-vojnog odlučivanja CMX09 (Crisis Management Exercise) koja se održava od 4. do 10. ožujka 2010., priopćio je MVPEI.Koordinativnu ulogu za provedbu vježbe u RH obavlja Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija, a sudjeluju i ostali nadležni resori. Ovo je treća NATO-ova vježba upravljanja krizama u kojoj Hrvatska sudjeluje, i to prvi put kao punopravna članica NATO-a.
Radi se o simulacijskoj vježbi koja će se provoditi na temelju fiktivnog scenarija te konzultacija između članica NATO-a i zemalja partnera te neće biti nikakvih stvarnih vojnih snaga raspoređenih na terenu.
Vježbe upravljanja krizama imaju za svrhu uvježbavanje i provjeru postojećih i razvojnih koncepata kriznog upravljanja te međusobnu suradnju i koordinaciju relevantnih nacionalnih sustava i procedura. Vježba će se odvijati na dvije razine – u sjedištu NATO-a u Bruxellesu i u glavnim gradovima država sudionica vježbe.
U scenariju za vježbu NATO na poziv glavnog tajnika UN-a i u suradnji s drugim međunarodnim organizacijama, sudjeluje u upravljanju kriznom situacijom na fiktivnom području izvan euroatlantskog prostora. Uz političku i vojnu dimenziju ovaj scenarij ima i humanitarnu dimenziju zbrinjavanja izbjeglica te pružanja pomoći dijelu stanovništva koji je stradao u prirodnim katastrofama. Jedan je od glavnih ciljeva ove vježbe daljnji razvoj koncepta sveobuhvatnog pristupa kao jednog od temelja savezničke strategije za rješavanje sadašnjih i budućih sigurnosnih izazova.
Glavna je odlika ovog pristupa suradnja NATO-a s nevojnim (civilnim) organizacijama na terenu, upotreba nevojnih sredstava i razvijanje interoperabilnosti vojnih i drugih sudionika u upravljanju krizama. U provedbi vježbe sudjelovat će države članice NATO-a, države partneri te po prvi put i dvije međunarodne organizacije – Ujedinjeni narodi i Međunarodni odbor Crvenog križa, piše u priopćenju MVPEI-ja.
vecernji.hr
17. veljače 2012. godine, u povodu obilježavanja 18-te godišnjice pogibije heroja Domovinskog rata Damira Tomljanovića – Gavrana , Udruga PSG SOD ''Damir Tomljanović – Gavran'' i Grad Zadar organiziraju odlazak autobusom na dostojanstveno obilježavanje godišnjice pogibije koje se održava u Krivom Putu kod Senja.
Zbog najava ponovnog pogoršanja vremena u noći s četvrtka na petak, kada se očekuje mjestimično stvaranje snježnog pokrivača, ponajprije u Gorskome kotaru, Lici i Dalmaciji, Državna uprava za zaštitu i spašavanje (DUZS) poziva sve službe na terenu i građane da pojačaju čišćenje snijega, posebice pješačkih zona te prilaza institucijama i ustanovama.
Gledatelji HTV-a će, kada se na programu prikazuju filmovi sa srpskog ili BiH govornog područja, imati mogućnost da, ako to žele, uključe titlove za film te ga prate s hrvatskim podnaslovima, dok će oni kojima to nije potrebno film moći pratiti bez njih, objavljeno je na HRT-ovim web stranicama.
Optužnica za ratni zločin u Sisku, odnosno ubojstvo 24 civila srpske nacionalnosti 1991. i 1992. postala je pravomoćna nakon što je izvanraspravno vijeće osječkog Županijskog suda odbilo, kao neosnovane, prigovore optuženih Vladimira Milankovića i Drage Bošnjaka.
Na sinoćnjoj utakmici Hrvatske i Ukrajine u splitskoj Spaladium Areni na intervenciju predstavnika UEFE zaštitari su skinuli hrvatsku zastavu s natpisom: "Volim svoju domovinu i Antu Gotovinu".
Petnaest braniteljskih udruga, većinom sa zadarskog područja, danas je izvijestilo da će osnovati timove za pomoć u prevladavanju vremenskih neprilika i staviti ih na raspolaganje Kriznom stožeru Grada Zadra i Zadarske županije.
Ispod površine posve nepotrebne rasprave o pravopisu, jer pravopis imamo ali ne i službeno odobrenje za njegovu uporabu, skrivaju se mnogo opasnije tendencije razaranja same biti hrvatskoga jezika, novo negiranje njegove povijesti i samosvojnoga razvitka, te stara nastojanja da se standardni suvremeni hrvatski jezik što više približi srpskom, u svrhu oživljavanja odbačene floskule o nepostojećem hrvatsko-srpskom jeziku koja prati opet narasli velikosrpski kulturni imperijalizam.