U organizaciji Grada Splita i Koordinacije braniteljskih udruga, u
okviru proslave Dana pobjede i Dana domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja, kojom se
obilježava akcija "Oluja", na Prokurativama će se u srijedu, 4. kolovoza, održati besplatna projekcija filma "Haag, EU ili Hrvatska tugo moja", redatelja Jakova Sedlara.
Osim u Splitu, javne projekcije bit će istodobno održane i u 15 drugih najvećih hrvatskih gradova. Prema potvrdi redatelja, u Splitu se očekuje i uvodni program predstavljanja glumaca Neda Chupina, Božidara Alića, Zrinke Cvitešić, te glazbenice Ane Rucner, koji su sudjelovali u ovom dokumentarno-igranom projektu prema scenariju nedavno preminulog Jozefa Szajna.
Predstavnik koordinacije udruga, Zoran Buzdovačić, je zahvalio gradu Splitu na inicijativi. „Hvala gradu i na tome što je nama braniteljima omogućio da se svi okupimo i da na Rivi pokažemo koliki je bio doprinos branitelja stvaranju Hrvatske“, rekao je Buzdovačić.
„Ovaj praznik se do sada u Splitu nije primjereno obilježavao. Zato smo mi iz gradske vlasti predložili koordinaciji 45 braniteljskih udruga da se 4. kolovoza na Rivi okupe svi branitelji i da se velikom svečanošću obilježi taj datum. Mi podržavamo i održavanje središnje proslave u Kninu. Nemamo ništa protiv ni koncerta u Čavoglavama, ali želimo pokazati koliki je bio doprinos Splita u oslobađanju Knina i Hrvatske“,
rekao je dogradonačelnik Jure Šundov.
Prema prethodnim najavama, dugometražni film imao je radni naslov "Gotovina - pisma iz Haaga ili Hrvatska tugo moja", ima 16 minuta dug uvod s navedenim imenima svih 15.786 poginulih ili nestalih branitelja, a redatelj ga najavljuje kao priču o quot;malim" i "velikim" narodima u Europi u kojoj je jedna od središnjih figura general Ante Gotovina.
"Film traje 91 minutu, a na kraju, u odjavnoj špici, u trajanju 10,15 minuta, bit će u četveroredu ispisano 15.876 imena poginulih hrvatskih branitelja“, rekao je Sedlar. On je napomenuo da će se projekcija filma istovremeno održati u 30-tak gradova u Hrvatskoj te u nekoliko gradova u Bosni i Hercegovini.
U organizaciji Grada Splita i Koordinacije braniteljskih udruga, u
17. veljače 2012. godine, u povodu obilježavanja 18-te godišnjice pogibije heroja Domovinskog rata Damira Tomljanovića – Gavrana , Udruga PSG SOD ''Damir Tomljanović – Gavran'' i Grad Zadar organiziraju odlazak autobusom na dostojanstveno obilježavanje godišnjice pogibije koje se održava u Krivom Putu kod Senja.
Na adresu braniteljskog portala pristižu tekstovi za HIMNU POBJEDE HRVATSKIH BRANITELJA... Poštovani gospodine uredniče braniteljskog portala! Prije nekoliko dana naišao sam na Vaš apel da se raspiše natječaj za himnu pobjede hrvatskih branitelja, a kako sam ja inače i autor nekoliko himničkih pjesama, evo odlučih se da se okušam i u toj domeni.
Gledatelji HTV-a će, kada se na programu prikazuju filmovi sa srpskog ili BiH govornog područja, imati mogućnost da, ako to žele, uključe titlove za film te ga prate s hrvatskim podnaslovima, dok će oni kojima to nije potrebno film moći pratiti bez njih, objavljeno je na HRT-ovim web stranicama.
Optužnica za ratni zločin u Sisku, odnosno ubojstvo 24 civila srpske nacionalnosti 1991. i 1992. postala je pravomoćna nakon što je izvanraspravno vijeće osječkog Županijskog suda odbilo, kao neosnovane, prigovore optuženih Vladimira Milankovića i Drage Bošnjaka.
Udruga Hrvatski ratni veterani podržava inicijativu braniteljskih i civilnih udruga kao i istaknute pojedince koji pozivaju na javni skup potpore ravnatelju O.Š. Petra Zrinskog profesoru Krešimiru Mihajloviću.
BEOGRAD, 1. veljače 2012. (Hina) - Predsjednik Lige socijaldemokrata Vojvodine Nenad Čanak smatra da su napadači na hrvatske rukometne navijače prošlog tjedna u Novome Sadu bili plaćeni za napade, te je u srijedu zatražio da se istraži tko je "u eurima platio" napad na kolonu automobila s hrvatskim registarskim oznakama.
Ispod površine posve nepotrebne rasprave o pravopisu, jer pravopis imamo ali ne i službeno odobrenje za njegovu uporabu, skrivaju se mnogo opasnije tendencije razaranja same biti hrvatskoga jezika, novo negiranje njegove povijesti i samosvojnoga razvitka, te stara nastojanja da se standardni suvremeni hrvatski jezik što više približi srpskom, u svrhu oživljavanja odbačene floskule o nepostojećem hrvatsko-srpskom jeziku koja prati opet narasli velikosrpski kulturni imperijalizam.