Utorak, 12. studenoga 2024.

Ne pitaj što Domovina može učiniti za tebe, nego što ti možeš učiniti za Domovinu

9. kolovoza 1941. Krnjeuša – u zapaljenu crkvu srpski ustanici bacili žive sjemeništarce

Ustanak iz Srba i Drvara, koji je započet navodno protiv vlasti NDH, bio je u stvarnosti etničko čišćenje i genocid nad Hrvatima. Dokaz tome je i suradnja srpskih ustanika s fašistima iz Italije, s kojima su čak potpisali i ugovor u Otriću...

Na današnji dan 1941. dogodilo se paljenje crkve u župi Krnjeuša kod Bosanskog Petrovca u čiji su plamen bačena trojica sjemeništaraca, od kojih je najmlađi imao samo 12 godina. Tih dana Srbi su ubili u Krnjeuši 250 civila, a veliki broj njih je bačen u vatru zajedno sa sjemeništarcima.

Katolička crkva u Krnjeuši je 9. kolovoza 1941. zapaljena i izgorjela. Tom prilikom ubijeni su i bačeni u goruću crkvu i sjemeništarci koji su pomagali župniku u pripremi proslave pedesete obljetnice od osnutka župe „Uznesenja Blažene Djevice Marije” u Krnjeuši.

U plamen zapaljene crkve živi su bačeni Jure Tomljenović s Prkosa, Ilija Poplašen iz okolice Jajca i najmlađi od njih 12-godišnji Ivica Skender, koji je tek bio završio I. razred gimnazije u Travniku. (Don Anto Baković: „Svećenici žrtve rata i poraća”, Zagreb 1994.).

I to je valjda taj antifašizma i dio borbe protiv “ustaša”…

U nesretnoj Krnjeuši nastalo je pljačkanje i paljenje hrvatskih trgovina i kuća, a onda ubijanja, silovanja… Krnjeuška stratišta bila su: katolička crkva (zaklano i bačeno u vatru oko 250 Hrvata), kuća Tomičića i kuća trgovca Dudeka u koje su bacali ubijene, poklane, neke polužive ili žive u vatru.

Slično se događalo i na drugim mjestima na kojima su žrtve zatečene.

 

U knjizi J. Jurjevića navedena su imena 232 žrtve s područja župe Krnjeuša kojima je kasnije dodan još određen broj žrtava čije podatke su pokupili drugi istraživači i svjedoci zbivanja.

Dok još nisu bili poznati puni razmjeri krnjeuškog pokolja, navođen je podatak da je od tada poznatog broja od 190 žrtava bilo 35-toro djece do 7 godina, 14 od 8 do 12, zatim 72 žene, od kojih su četiri bile pred porodom. Preživjeli stanovnici raselili su se diljem Hrvatske: oko Bjelovara, Križevaca, Virovitice, po Slavoniji do Osijeka i Županje.

Zagrebačka grupacija potomaka žrtava Krnjeuše osnovala je početkom 2000-ih svoju udrugu pod imenom: „Zavičajna udruga Krnjeuša, kolovoz 1941. godine”. Jedino su ostala sjećanja preživjelih i dokumenti iz tog razdoblja sabranih u mnogim knjigama i zapisima.

G.S.

Najnovije

Poziv mladima da se prijave kako bi predvodili kolonu sjećanja u Vukovaru

Pater Ike Mandurić uputio je mladima poziv da se prijave kako bi predvodili kolonu sjećanja u Vukovaru.   Riječ je o inicijativi ''Umjesto njih'' u sklopu...

Svi znaju za Jasenovac, a nitko za srpske logore iz Domovinskog rata!

Svi znaju za Jasenovac i neke druge logore iz II. svjetskog rata, ali “nitko” ne zna za srpske koncentracijske logore iz hrvatskog Domovinskog rata,...

Trumpovo predizborno obećanje oko ‘promjene spola’ i rodne ideologije

Izabrani američki predsjednik Donald Trump na počeku ulaska u kampanju za novi mandat u Bijeloj kući obećao jer da će stati na kraj postupcima...

Biblijska poruka 11. 11. 2024. i tumačenje fra Tomislava Pervana: Isus (u)staje u obranu malenih

Lk 17,1-6     Reče Isus svojim učenicima: »Nije moguće da ne dođu sablazni, no jao onome po kom dolaze; je li s mlinskim kamenom o...

Treća (Imotska) bojna podržala Jonjićevu kandidaturu za predsjednika RH

Kandidat za hrvatskog predsjednika Tomislav Jonjić na svom facebook profilu uputio je zahvalu Trećoj bojni 4. gardijske brigade HV-a.   ''Treća (imotska) bojna 4. gardijske brigade...