Subota, 15. veljače 2025.

Ne pitaj što Domovina može učiniti za tebe, nego što ti možeš učiniti za Domovinu

Dr. Ante Starčević  –  Otac Domovine. Osnovno načelo pravaša i Ante Starčevića bilo je: „Ni pod Beč, ni pod Peštu, nego za slobodnu i samostalnu Hrvatsku!“

Osnovno načelo pravaša i Ante Starčevića bilo je: „Ni pod Beč, ni pod Peštu, nego za slobodnu i samostalnu Hrvatsku!“ Stranka prava postala je najznačajnija politička organizacija tog razdoblja u Hrvatskoj zahvaljujući prije svega svojem osnivaču i vođi, Anti Starčeviću. Naime, razdoblje zrelog hrvatskog domoljublja vezano je nedvojbeno uz ideju pravaštva.

Ideal buduće hrvatske države bio je Starčeviću apsolutan kriterij za vrednovanje svega što se događalo u njegovo vrijeme i što se moglo nazrijeti u prošlosti. Slijedeći vlastiti ideal, on je raspravljao o problemima, tražio odgovore i predlagao promjene, koje bi potlačenu Hrvatsku i njen narod izvele na pravi put, utemeljen na slavnoj hrvatskoj prošlosti.

Proročke riječi Ante Starčevića bile su kasnije putokaz i nadahnuće Hrvatima u najtežim trenucima njegove povijesti pod velikosrpskim šovinizmom i pogromima komunista: “Narod hrvatski sačuvao si je u svim nevoljama, koje nepravedno trpi od Austrije, još jedno neprocjenjivo dobro, a to je vjera u Boga i u svoje desnice (ruke). Narod hrvatski vjeruje, bez da mu itko kaže, da je Providnost njemu, koji je 300-godišnje sužanjstvo Austrije preživio, njemu, koji se je u duhu kršćanskom za druge vazda žrtvovao, lijepu budućnost odredila. Narod hrvatski vjeruje da tu budućnost, to poslanstvo, ne će odkazivati Austrija, nego Bog i Hrvati.”

Dr. Ante Starčević  –  Otac Domovine

Hrvatski plitičar i književnik rođen 23. svibnja 1823. u mjestu Žitnik kod Gospića.

Pored političkih aktivnosti bavio se poviješću, filologijom, književnom kritikom, filozofijom, pisanjem pjesama, drama i političkom satirom (Pisma magjarolacah).

Danas se često naziva ocem domovine.

U jesen 1845. završava gimnaziju u Zagrebu te odlazi u sjemenište u Senj, a od tamo u Peštu na studij teologije. Filozofiju doktorira u Pešti 1848. Tada odlučuje ne posvetiti se svečeničkom pozivu već borbi za slobodnu i suverenu Hrvatsku. Nakon neuspjelog pokušaja da dobije mjesto predavača na Zagrebačkom Sveučilištu radi u odvjetničkom uredu odvjetnika Šrama sve do 1861. Te je godine izabran za velikog bilježnika Riječke županije, ali je 1862. suspendiran i kao protivnik režima osuđen na mjesec dana zatvora. Iste godine izabran je u Hrvatski sabor kao predstavnik Rijeke. Za zastupnika u Hrvatskom saboru biće biran ponovo 1865., 1871., i od 1878. do kraja života.

U Hrvatskom saboru je bio najgorljiviji zagovornik hrvatske neovisnosti odlučno se protiveći bilo kakvim upravnim i državnim vezama Hrvatske s Austrijom i Mađarskom. Gradeći tako temelje za osnivanje Stranke prava koju je osnovao s Eugenom Kvaternikom. Od prvih svojih svojih zapisa iz 1861. pa do zadnjeg svog govora Starčević je punih 30 godina neumorno dokazivao kako je glavna i najpreča stvar osloboditi se austrijskog sužanjstva i da za hrvatski narod nema života ni sretnije budućnosti “dok bude pod Austriom-Madjarijom”. Dosljedno je zauzimao krajnje neprijateljski stav prema “umišljotini koja se zove Austrija; u kojoj su se vlade i vladari… urotili protiv narodima”. Najvećim neprijateljima hrvatskog naroda Starčević je smatrao Habsburšku dinastiju.

Zbog svog političkog djelovanja utamničen je 1863. Nakon izlaska iz zatvora ponovno se zapošljava u Šramovu uredu do listopada 1871. Nakon Kvaternikovog ustanka u Rakovici ponovno je utamničen, a Stranka Prava raspuštena. Sedam godina kasnije (1878.) nanovo je izabran za zastupnika u Hrvatskom saboru, čijim je zastupnikom bio sve do svoje smrti. Starčevića su godinama klerikalci napadali kao “buntovnika, neznabožca, anitkersta, koji ruši sve naredbe Boga, ljudi i crkve”.

To dolazi otuda što u drugoj polovici 19. stoljeća nitko nije tako oštro i argumentirano ustrajavao protiv negativne uloge klera u nacionalnom i političkom životu Hrvatske kao što je to činio Ante Starčević. Tri su glavna uzroka Starčevićevu anitklerikalizmu: što je crkva kulturno unazađivala narod; što je služila tuđinskim ugnjetačima Hrvatske i što se različitost vjerske pripadnosti zloupotrebljavala za širenje nacionalnog razdora. Prema Starčeviću sjeme razdora baciše “Isusovci i Austrija” (Djela III, str. 214). “A u puku zapadne crkve, gde potiče štogod dobra i poštena, to prečesto dolazi samo otuda, što on ne sluša i ne sledi popa.” (Djela III, str. 216)

U Habsuburškoj monarhiji vidio je neprijatelja hrvatskog naroda. Bio je protivnik klera kome je pripisivao krivicu za zaostalost masa i službu tuđincima.

Vjerovao je u sposobnost hrvatskog naroda da sam sobom upravlja.

Pod utjecajem ideja francuske revolucije borio se protiv ostataka feudalizma i zalagao se za demokratizaciju političkog života. U politici se oslanjao na građanske slojeve, imućnije seljaštvo i inteligenciju.

U drugoj polovici 19. stoljeća bio je najuporniji i najdosljedniji pobornik demokratskih narodnih prava i političkih sloboda. Vjerujući u narodno jedinstvo Južnih Slavena neko vrijeme je smatrao kako se to jedinstvo treba manifestirati i u jedinstvenom, hrvatskom imenu, otklanjajući svako drugo ime, a “naročito Serb kao nenarodno i pogrdno”. Dok je Slovence smatrao “planinskim Hrvatima”. Međutim kada su se pokazali negativni rezultati tog nastojanja da svi narodi prihvate hrvatsko ime napušta to stajalište. Tako je u listu Sloboda od 23. ožujka 1883. izrazio svoje shvaćanje da nije važno ime, nego zajednička borba za stvaranje slobodne i samostalne države: “Glavna je stvar, da svi rade za narod i za domovinu, a neka se zovu kako im drago… Naše cepanje, naša nesloga stoji samo zato, jer ih izvana uzdržavaju i ojačuju… mi ne verujemo, da je gladnu i na studeni na pr. Srbu drugačije, nego na pr. Hrvatu… Zato makar se svi proglasili za Hotentote ili nas se svaki zvao posebnim imenom, samo da budemo svi slobodni i srećni!…”

Preminuo je 28. veljače 1896. u Zagrebu. Pokopan je, prema vlastitoj želji, u  crkvi sv. Mirka u zagrebačkim Šestinama, a spomenik je izradio Ivan Rendić.

Želio je počinuti tamo gdje mu je bilo srce – u hrvatskoj zemlji uz hrvatskog čovjeka. Pokopan je uz crkvu sv. Mirka u Šestinama (danas na sjeveru Zagreba).

Njegov grob bilo je mjesto hodočašća brojnih Hrvata u vrijeme komunističkog zatiranja hrvatske svijesti, a nakon II. svjetskog rata UDBA je dugo pratila tko posjećuje posljednje počivalište „Oca domovine“

 

 

Sv. Misa zadušnica za

dr. Antu Starčevića  –  “Oca Domovine”

služi se   28. veljače,

u 11.00 sati,

u župnoj crkvi Sv. Mirka,u Šestinama.

POLAGANJE VIJENACA I SVIJEĆA U 10.30 pred grobom

___________________________________________________________________________________

Narod koji zaboravlja svoju prošlost, slijep ide u budućnost

HRVATSKI BRANITELJI


Crkva Sv. Mirka u Šestinama

Crkva Sv. Mirka (Emerika) u Šestinama.

Po pričanju starih ovdašnjih stanovnika naselje Šestine svoj naziv je dobilo po tome što su seljaci koju su tu živjeli šesti dan (davajući time jednu šestinu u radu) odlazili raditi na vlastelinska dobra. Bilo je to u 18. st, a 1893. godine službeno je osnovana općina Šestine.

Šestinska župna crkva Sv. Emerika (Mirka) iz 1240. godine više puta je dograđivana, a svoj je današnji izgled dobila 1909. godine.

U njezinoj blizini, između 1756. i 1759. godine, sagrađen je župni dvor, a nešto dalje od njega samostan kćeri milosrđa Nazaret.

U kripti crkve Sv. Mirka sahranjeni su šestinski grofovi Kulmeri (među njima i poznati hrvatski slikar Ferdinand Kulmer).

Pored crkve nalaze se grobovi oca domovine Ante Starčevića i poznatog ljubitelja Medvednice šumara Albina Leusteka.

Najnovije

JD Vance: Glavna sigurnosna prijetnja Europi nije Rusija nego lideri koji se boje vlastitog naroda!

Nevjerojatan govor JD Vancea koji je šokirao EU elite, kako vam se čini: "Okupljamo se na ovoj konferenciji, naravno, da razgovaramo o sigurnosti. I obično...

Obilježavanje 34. obljetnice početka Domovinskog rata u Pakracu

U Pakracu će se 1. ožujka obilježiti 34. obljetnica početka Domovinskog rata, uz pokroviteljstvo Vlade Republike Hrvatske. Ovaj datum označava jedan od ključnih trenutaka...

Danas se obilježava 80. godišnjica od ubojstva mostarskih franjevaca

U crkvi sv. Petra i Pavla u Mostaru večeras u 18 sati slavit će se sveta misa u spomen na pobijene fratre i vjernike...

Trump: Američki i ruski dužnosnici sastat će se u petak u Münchenu

Američki predsjednik Donald Trump izjavio je u da će se američki i ruski dužnosnici sastati u petak u Münchenu te da je pozvana i...

Biblijska poruka 14. 2. 2025. i tumačenje fra Tomislava Pervana: Iscjeljenje gluhonijemoga

Mk 7,31-37   Vrati se Isus iz krajeva tirskih pa preko Sidona dođe Galilejskom moru, u krajeve dekapolske. Donesu mu nekoga gluhog mucavca pa ga zamole da...