Srijeda, 16. listopada 2024.

Ne pitaj što Domovina može učiniti za tebe, nego što ti možeš učiniti za Domovinu

Hrvati će moći glasati u JAR-u, u Finskoj ne. Povećan broj biračkih mjesta u Mostaru

Na parlamentarnim travanjskim izborima hrvatski će birači svoje pravo moći ostvariti na 6884 biračka mjesta, što je za 115 biračkih mjesta manje u odnosu na izbore iz srpnja 2020. U brojci od tih 115 mjesta, dva su biračka mjesta u inozemstvu, ostali u Hrvatskoj.

 

Određivanje biračkih mjesta u Hrvatskoj nije u nadležnosti Državnog izbornog povjerenstva (DIP), nego izbornih povjerenstava izbornih jedinica koja su se, vjerojatno, na sugestije općinskih i gradskih povjerenstava, odlučila smanjiti njihov broj, vodeći pritom računa da ne zakinu birače u pogledu dostupnosti biračkog mjesta, kažu u DIP-u.

U deset jedinica u Hrvatskoj, na izbornu srijedu bit će otvoreno 6544 biračkih mjesta, najviše ih je u 2. (854) i 7. izbornoj jedinici (825), najmanje (365) u 1. izbornoj jedinici.

Privremeno upisani birači u Hrvatskoj će glasovati na 102 posebna biračka mjesta, birači u ustanovama socijalne skrbi na 91, zatvorenici na 28, pomorci na 15 te birači u Oružanim snagama RH na dva posebna biračka mjesta, prenosi Index.hr.

Neće se glasovati u Ukrajini, Izraelu, Finskoj i Japanu

U inozemstvu, odnosno u 11. izbornoj jedinici koju praktično čini cijeli svijet, određeno je 110 biračkih mjesta, dva manje nego 2020., a glasovat će se u 41 državi,  isto kao i 2020., no popis država je ponešto drugačiji.

Za razliku od izbora 2020. na travanjskim se izborima neće glasovati u Finskoj, Japanu, Izraelu i Ukrajini, no glasovat će se u Čileu, Indoneziji, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Republici Južnoj Africi.

Iz DIP-a objašnjavaju kako biračka mjesta u sjedištima diplomatsko-konzularnih predstavništva (DKP) određuju u suradnji s Povjerenstvom Ministarstva vanjskih i europskih poslova za pripremu i koordinaciju parlamentarnih izbora, uzimajući u obzir zaprimljene ocjene o mogućnosti organizacije biračkih mjesta u pojedinim DKP-ovima.

Na načelnoj razini, kod određivanja biračkih mjesta u inozemstvu uzima se u obzir npr. sigurnosna situacija u zemlji primateljici, osiguranje minimalnih uvjeta za imenovanje i rad biračkih odbora, mogućnost osiguravanja tajnosti glasovanja i sl., objašnjava DIP.

U inozemstvu se glasuje dva dana, bira se troje zastupnika

Dijaspora, to jest hrvatski državljani bez prebivališta u Hrvatskoj, glasovat će dva dana, u utorak, 16. i u srijedu, 17. travnja, a izabrat će tri od ukupno 151 saborskog zastupnika.

Od 110 biračkih mjesta, 43 su u Bosni i Hercegovini, dva manje nego 2020., a novost je da će se uz šest dosadašnjih gradova, moći glasovati i u Orašju gdje će biti otvorena četiri biračka mjesta.

Najviše biračkih mjesta je u Mostaru, ukupno 22, dva više nego prije četiri godine i uz Livno, to je jedini grad gdje broj mjesta nije smanjivan.

U odnosu na prije četiri godine, u Vitezu će ih, umjesto 10, biti pet, u Sarajevu četiri umjesto šest, u Tuzli dva, umjesto tri, u Banja Luci jedno, umjesto dva, dok će u Livnu biti četiri biračka mjesta kao i 2020.

Kod određivanja broja biračkih mjesta u BIH, slijedili smo preporuke navedenog Povjerenstva MVP-a koje je ocijenilo da se predloženim brojem biračkih mjesta i načinom rasporeda birača mogu zadovoljiti potrebe birača, naveli su iz DIP-a.

Po jedno biračko mjesto više u Njemačkoj i Srbiji

U Njemačkoj će na izborne dane biti otvoreno 12 biračkih mjesta, jedno više nego 2020. godine. Po tri će biti otvorena u generalnim konzulatima u Munchenu i Stuttgartu (2020. bila su otvorena po dva), po dva u generalnom konzulatu u Frankfurtu i u hrvatskom veleposlanstvu u Berlinu (isto kao i 2020.), te po jedno u konzulatima u Hamburgu i u Dusseldorfu (2020. otvorena su bila dva).

Po četiri biračka mjesta bit će otvorena u SAD-u i u Australiji, u veleposlanstvima u Washingtonu i Canberri te u generalnim konzulatima u New Yorku, Los Angelesu i Chicagu, odnosno u Sydneyu, Melborneu i Perthu.

Po tri su biračka mjesta određena su za Italiju (u Rimu te u Trstu i Milanu) i za Srbiju (jedno u Beogradu, dva u Subotici) u kojoj se prije 2020. glasovalo na dva biračka mjesta.

Po dva biračka mjesta su u Crnoj Gori (u Podgorici i Kotoru), u Austriji (oba u veleposlanstvu u Beču), u Mađarskoj (u Budimpešti i Pečuhu), Švicarskoj ( Bern i Zurich) te u Kanadi (u Ottawi i Mississaugi).

U svim ostalim državama bit će otvoreno po jedno biračko mjesto, primjerice, u Danskoj, Čileu, Indoneziji, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Kini, Rusiji itd.

Glasovanje u inozemstvu

Na biračkim mjestima u inozemstvu mogu glasovati birači s prebivalištem u Hrvatskoj koji su se privremeno upisali za glasovanje na biračkom mjestu u inozemstvu ili koji su ishodili potvrdu za glasovanje izvan mjesta prebivališta (tzv. žuta potvrda).

Birači koji nemaju prebivalište u Hrvatskoj mogu glasovati na biračkim mjestima u inozemstvu ako su aktivno registrirani po službenoj dužnosti za to biračko mjesto jer imaju e-osobnu iskaznicu s adresom u inozemstvu  ili koji su se na svoj zahtjev aktivno registrirali.

Ako birač koji nema prebivalište u Hrvatskoj nije aktivno registriran, na dan glasovanja može tražiti potvrdu za glasovanje (tzv. bijelu potvrdu) kojom će dokazati svoje biračko pravo, podsjeća DIP.

Najnovije

Vučiću se (već) godinama trese na šubari cvijeće

Uistinu kako bi srbijanski predsjednik znao da je četnik? Samo su mu dvojica četničkih vojvoda bili politički mentori. S tim da mu je Šešelj...

Gospina ukazanja (prvi dio)

Piše: Josip Milić   Nedavno priznanje pozitivnih plodova Međugorja izazvalo je velike rasprave u javnosti. Neki su rekli kako su ukazanja u Međugorju time priznata, dok...

KAO DA JE BILO JUČER: Otvorena izložba ratnih fotografija Oklopne bojne Brigade kralja Tomislava

Sutra, kad povijest bude čitala o ovom trenutku, neće spominjati imena poput Dragan Šumanović ili Dragan Perić. Za njih će ti momci biti samo...

Biblijska poruka 15. 10. 2024. i tumačenje fra Tomislava Pervana: Čistima je sve čisto

Lk 11,37-41   Dok je Isus govorio, pozva ga neki farizej k sebi na objed. On uđe i priđe k stolu. Vidjevši to, farizej se začudi...

Jonjić: Zašto Plenković ne traži Milanovićev opoziv?

Foto:Crodex   Nakon što ga je ministar Butković proljetos optužio da je pozvao predsjednika jedne strane vlade (Orbana?) ili šefa jedne strane države (Vučića) da se...