Kod Husine jame na Vagnju, na Kamešnici danas 01. rujna, svetom misom te polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća odana je počast nevinim žrtvama komunističkog režima, koje su bez suda i presude na najokrutniji način ubijene i ubačene u Husinu jamu.
Komemoraciju na mjestu masovnog stradanja, koje je prije nekoliko godina i prikladno obilježeno, već 19. godinu za redom organizirao je Franjevački samostan Čudotvorne Gospe Sinjske.
Euharistijskim slavljem pored Husine jame predsjedao je fra Miljenko Mića Stojić, hercegovački franjevac i vicepostulator postupka mučeništva ‘Fra Leo Petrović i 65 braće’ uz koncelebraciju više svećenika, među kojima su bili dekan Cetinskog dekanata don Stipe Ljubas, gvardijan Svetišta Čudotvorne Gospe Sinjske fra Petar Klapež, župnici župa Cetinskog dekanata te brojni drugi svećenici, kao i inicijator obilježavanja mjesta stradanja fra Bože Norac Kljajo.
Komemoraciji su nazočili saborski zastupnici Miro Bulj i Ivan Šipić, gradonačelnik Trilja, župan splitsko-dalmatinski Blaženko Boban, dožupan Luka Brčić, potpredsjednik sinjskog Gradskog vijeća Anđelko Bilandžić, predstavnici gradova i općina Cetinske krajie, Grada Livna, Viteškog alkarskog društva, političkih stranaka, udruga proisteklih iz Domovinskog rata, članovi obitelji žrtava te brojni svećenici i časne sestre.
Na početku propovijedi fra Miljenko Stojić kazao je kako se nalazimo na mjestu velikoga zločila te da ništa od onoga što se dogodilo tada na tom mjestu, a ni kasnije, nije bilo sluičajno.
‘Netko je odredio da ovi ljudi budu pobijeni, netko ih je doveo do ove jame, netko ih je u nju ubacio. Ljudski gledano staje nam pamet. Kako su to mogli učiniti? Zar im nije zadrhtala ruka, zar im nije progovorila savjest? Pitanja su to koja se logično nameću. Nekog posebnog razumskog odgovora nema. Ali ima onoga vjerskog. Zlo je ovdje progovorilo u svoj svojoj ružnoći. Ubilo je naizgled one koji su ubijeni, a one koji su ubijali ubilo je stvarno’, kazao je fra Miljenko Stojić.
Fra Miljenko Stojić je u propovijedi odbacio tvrdnju da je odavanje počasti žrtvama jugokomunizma revizija povijesti, kako se to provlači kroz pojedine medije u hrvatskom narodu.
‘Ovo je rad na istinitoj povijesti. A nismo mi krivi što se to ne podudara sa stavovima onih koji prianjaju uz totalitarizam. Jedan od takvih suvremenih totalitarizama jest jugokomunizam. Za sebe je govorio da je napredan, da širi bratstvo i jedinstvo, da stvara novoga čovjeka, a iza sebe je ostavio pustoš. Svjedoče o tomu mnogobrojne jame diljem naše domovine s obje strane granice. Računa se da je samo u ovoj 500 do 1.500 osoba. Da bi skrili svoj zločin, pokušali su sve zatrpati otpadom. Ali nisu uspjeli, jer mi nismo zaboravili i ne zaboravljamo’.
Cijelu propovijed fra Miljenka Stojića pročitajte OVDJE.
Na kraju misnog slavlja prof. dr. fra Bože Norac Kljajo, umirovljeni profesor splitskog KBF-a, inicijator obilježavanja mjesta stradanja nevinih žrtava u Husinoj jami, kazao je kako se nada da će jednom žrtve iz Husine jame biti ekshumirane iako to neće biti jednostavno, zbog toga jer su žrtve zatrpane velikom količinom otpada. Također je najavio izgradnju spomen-kupole od inoxa, koja će biti postavljena na grotlu jame, promjera 4 metra i visine 5,5 metara i koja će imati obilježje vječne svjetlosti.
Svečano misno slavlje pratio je mješoviti zbor sastavljen od pjevača iz crkvenih zborova župa s područja Cetinske krajine.
Komemoracija je završena molitvom uz samu jamu, polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća. Pored križa ispred Husine jame vijence su položili Matiša Poljak, čiji je otac bačen u jamu, predstavnici Ministarstva branitelja RH, gradova Livna, Sinja, Trilja i Vrlike, općina Hrvace, Dicmo i Otok, Udruge građana Vaganj Prolog, MZ-a Orguz iz Livna, Koordinacije braniteljskih udruga Sinja i Cetinske krajine, Dragovoljačko-braniteljske udruge Stina pradidova, Braniteljske udruge Rujan, HSP-a SDŽ, HSP-a Kaštela, Mosta nezavisnih lista, GO HDZ-a Sinj, OO HDZ-a Livno i VAD-a te drugi građani koji su nazočili komemoraciji.
Podsjetimo;
Husina Jama se nalazi na predjelu zvanom Vaganj – na planini Kamešnici, uz samu staru cestu između Sinja i Livna. Ovo je samo još jedna od stotina jama koje su partizani napravili velikim masovnim grobištima, sprovodeći svoju ideologiju smrti – komunizam. Prema dosadašnjim saznanjima u nju su partizani od listopada 1944. do završetka Drugog svjetskog rata bacili između 1500 i 2000 osoba s područja Cetinskog i Livanjskog kraja ( za ovaj zločin jos nikada nitko nije odgovarao ). Jama je naime bila duboka oko 200 metara a ljude u nju su bacali uglavnom žive!
Husinoj se jami u doba komunističke jugoslavije nije smjelo prići!
Husina jama nalazi se uz staru cestu između Sinja i Livna na predjelu zvanom Vaganj. Od 1944. do završetka Drugog svjetskog rata u nju je bačeno između 500 i 1.500 osoba. Obilježavanje ovog događaja započelo je 1999. zahvaljujući velikom trudu i zalaganju dr. fra Bože Norca Kljaje, umirovljenog profesora splitskog KBF-a.
Husina Jama se nalazi na predjelu zvanom Vaganj – na planini Kamešnici, uz samu staru cestu između Sinja i Livna.
A.K.