Danas se navršava 28. godina od okrutnog ubojstva 33 hrvatska civila u mjestu Grabovica nadomak Mostara…
Ovaj stravičan ratni zločin pripadnika Armije RBiH dogodio se u noći s 8. na 9. rujan 1993. godine, kada su pripadnici ARBiH na okrutan način ubili 33 žrtve hrvatske nacionalnosti u selu Grabovica koje se nalazi između Jablanice i Mostara.
Među žrtvama je bilo 17 žena i jedno dijete.
Najmlađa žrtva bila je Mladenka Zadro, četverogodišnja djevojčica, a najstarija 87-godišnji Marko Marić. Braća Goran i Zoran Zadro jedini su preživjeli masakr u selu. Spasili su se tako što su pobjegli u šumu iznad obiteljskih kuća u selu u kojem su živjeli isključivo Hrvati.
Zločin u Grabovici dogodio se tijekom operacije “Neretva ’93”, čiji je cilj bio osvajanje područja pod nadzorom HVO-a, od Bugojna do Mostara. Za zločine u Grabovici do sada je za pojedinačna ubojstva osuđeno pet pripadnika Armije RBiH, ali još nije utvrđena zapovjedna odgovornost, kao ni jasna veza s vojnim i političkim vrhom u Sarajevu.
-Polaganjem vijenaca i svetom misom zadušnicom u četvrtak je obilježena 28. godišnjica stradanja 33 hrvatska civila koje su u selu Grabovica, između Mostara i Jablanice, u noći s 8. na 9. rujna 1993. godine ubili pripadnici Armije RBiH.
Najmlađa žrtva tog zločina bila je Mladenka Zadro koja je imala tek nepune četiri godine, a najstarija Marko Marić 87 godina.
Vijence su položila izaslanstva Hrvatskoga narodnog sabora (HNS) BiH, udruga proisteklih iz Domovinskog rata, hrvatske sastavnice Oružanih snaga BiH, te brojni predstavnici izvršne i zakonodavne vlasti.
Već 28 godina čekamo da na jedan primjeren i dostojanstven način sve ono što je žrtvovano u BiH, a posebno ovdje u Grabovici, olakša da se skrušeno sjećamo žrtve koju su podnijeli i da nemamo stalnu traumu u njihovim obiteljima, kazao je predsjednik HNS-a BiH Dragan Čović.
Dodao je kako bi promjene u kaznenom zakonu trebale biti dodatni motiv da su te žrtve zaslužile svoj mir.
Obitelji tih žrtava zaslužile su da mogu i dalje u miru sjećati se i moliti za njih, kao što ćemo i danas uraditi. Na takvom principu, BiH kao država ima priliku da dalje funkcionira kao pravna država i da se polako oslobodimo tog vremena odgovornosti za izvršene zločine i krenemo jednim normalnim putem. Uvjeren sam da je Grabovica simbol kako se ne smije raditi kad je u pitanju odnos prema ratu, prema zločinima. Zna se točno tko je počinio zločine u Grabovici i na drugim mjestima u BiH i za to se mora odgovarati, poručio je Čović.
Dragan Čović je također odao počast žrtvama (Foto: Ivan Rozić/Fena)
Predsjednik Udruge stradalih hrvatskih civila “Grabovica 93.” Josip Drežnjak naglasio je kako je Grabovica jedno od najtragičnijih stratišta hrvatskoga narod ali i jedna velika mrlja u BiH jer, kako je kazao, “nitko, čini se u ovoj državi, osim nas prisutnih, ne želi sprati i donijeti mir u duše pobijenih i preživjelih”.
Govoreći povodom 28. obljetnice pokolja u ovom selu, za koji se nije utvrdila zapovjedna odgovornost, Drežnjak je rekao kako je formiran i predmet u Tužiteljstvu.
Predali smo dokaze do kojih smo došli, da je istureno zapovjedno mjesto bilo u Jablanici, da je te direktive potpisao Sefer Halilović. Može nam tužiteljstvo odgovoriti da ti dokumenti nisu legitimni, da su falsifikat ili nešto. Barem je nešto, rekao je predsjednik Udruge hrvatskih stradalnika “Grabovica ’93.”
Josip Drežnjak ističe kako se obitelji žrtava nadaju barem nekom signalu iz Tužiteljstva (Foto: Ivan Rozić/Fena)
Nakon što je u službenom govoru poručeno kako se iz Grabovice šalje vapaj za procesuiranjem odgovornih, jedna mještanka čija je obitelj ubijena u Grabovici, vidno razočarana, izišla je i rekla da se ne šalje vapaj, nego da političari trebaju doći i raditi svoj posao.
Naime, razočarane obitelji stradalih Grabovice, nastavljaju potragu za istinom, kao i preostalih 17 tijela koja još nisu pronađena.
Pred domaćim sudovima u BiH odgovarali su bivši pripadnici Armije RBiH, i to za pojedinačna ubojstva, ali nitko za ratni zločin protiv civilnog stanovništva ili po zapovjednoj odgovornosti. Do danas je presuđeno petorici pripadnika Armije RBiH, na devet godina zatvora osuđen je Mustafa Hota, na deset godina Enes Šakrak, dok su Nihad Vlahovljak, Sead Karagić i Haris Rajkić osuđeni na po 13 godina zatvora.
Za zločin u Grabovici Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju pravomoćno je kaznene odgovornosti oslobodio načelnika Glavnog štaba vrhovne komande Armije RBiH Sefera Halilovića, kreatora operacije ARBIH “Neretva ’93” u kojoj je počinjen taj zločin.(fena)
M.M.