NIJE ISTRA  IDS-OVA DOTA (MIRAZ)

IDS već skoro 28 godina obnaša vlast u većini općina i gradova u Istri. Toliko su se osilili da se ponašaju bahato kao da je Istra njihovo privatno vlasništvo!  Umislili IDS-ovci da im nitko ništa ne može, što se i pokazalo sve ove godine kao stvarnost, za sve njihove malverzacije policija i DORH još nisu pokucali na vrata. Međutim kada neće reagirati institucije reagiraju građani. I konačno da građani obrane svoj grad od pohlepe i nesposobnosti IDS-ove garniture, koja je toliko godina na vlasti.

Čemu služi skrivanje i onemogućavanje istinske javne rasprave?

Kada već radnici Uljanika nisu uspjeli obraniti brodogradilište od pohlepne, destruktivne i nesposobne lokalne i državne vlasti, barem da građani sačuvaju slobodnu morsku obalu.

GRAD PULA DAJE U KONCESIJU PULSKE PLAŽE

Nacrt prijedloga Odluka o donošenju Srednjoročnog (trogodišnjeg) Plana davanja koncesije za razdoblje 2019.-2021. godine

http://www.pula.hr/hr/eusluge/ekonzultacije/ekonzultacije-u-tijeku/17/nacrt-prijedloga-odluka-o-donosenju-srednjorocnog-trogodisnjeg-plana-davanja-koncesije-za-razdoblje-2019-2021-godine/

Nacrt prirjedloga Odluke o donošenju plana davanja koncesije za 2019. godinu

http://www.pula.hr/hr/eusluge/ekonzultacije/ekonzultacije-u-tijeku/16/nacrt-prijedloga-odluke-o-donosenju-plana-davanja-koncesije-za-2019-godinu/

Oba nacrta stavljena su na e-konzultacije od 11. prosinca 2018. godine do 11. siječnja 2019. godine, ali za građane koji ne koriste internet nije orgamizirana niti jedna raprava , ni tribina!čemu služi skrivanje i onemogućavanje istinske javne rasprave?

Zato su udruge Zelena Istra i Volim Pulu organizirale  javnu raspravu u Galeriji Cvajner 4.siječnja 2019 godine, na koju se odazvalo preko 300 ljudi. Svi nisu ni stali unutra, pa su izvana pratili raspravu. Bio je pozvan i gradonačelnik Boris Miletić, ali se nije pojavio, već je umjesto njega došao nenajavljeno dogradonačelnik Robert Cvek;

https://www.facebook.com/pg/UdrugaZelenaIstra/posts/

“Dogradonačelnik je tijekom rasprave pokazao da nije dorastao zadatku komunikacije s građanima, pa ih je izvrijeđao, opisujući neka upućena pitanja kao besmislena i optužujući inicijativu građana “da ju netko plaća” za angažman protiv koncesioniranja pulskih plaža. Takve su izjave nedopustive i niti jedan političar ih ne bi koristio kao argument – osim, očito, onih koji nemaju pravih argumenata kojima bi branili odluke o “privatizaciji” pulskih plaža. Zbog tih, ali i drugih izjava kažnjen je općim i glasnim negodovanjem i žviždanjem.”

Dogradonačelnik je valjda poučen osobnim  iskustvom, optužio inicijativu građana ” da ih netko plaća” Po tim njegovim riječima da se zaljučiti  da predlagatelje iz gradske uprave ipak ” netko plaća ” da bi se koncesije provele bez organizirane široke javne rasprave i bez studije opravdanosti očito na brzinu da bi se nekome pogodovalo!

ZAKON O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA

Članak 7.

Za posebnu upotrebu ili gospodarsko korištenje dijela pomorskog dobra može se u Zakonom propisanom postupku fizičkim i pravnim osobama dati koncesija.

Za obavljanje djelatnosti na pomorskom dobru koja ne isključuje niti ograničuje opću upotrebu pomorskog dobra, pravnim i fizičkim osobama daje se koncesijsko odobrenje.

Pomorsko dobro može se dati na posebnu upotrebu ili gospodarsko korištenje u skladu s propisima o zaštiti okoliša i prirode.

Koncesija na pomorskom dobru može se dati nakon što je utvrđena granica pomorskog dobra i provedena u zemljišnim knjigama.

Članak 9.

Davanjem pomorskog dobra na posebnu upotrebu ili gospodarsko korištenje osobama iz članka 7. stavka 1. i 2. ovoga Zakona mogu se druge osobe djelomično ili potpuno isključiti od upotrebe ili korištenja.

Isključenje predviđeno stavkom 1. ovoga članka ne primjenjuje se u slučaju više sile ili nevolje na moru, dok one traju.

Članak 13.

Ugovoreni iznos naknade za koncesiju uplaćuje se:

• – jedna trećina u korist državnog proračuna,
• – druga trećina u korist proračuna županije,
• – treća trećina u korist proračuna grada ili općine.

Sredstva iz članka 12. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona prihod su proračuna županije, a sredstva iz stavka 1. točke 3. prihod državnog proračuna.

Naknada od koncesijskog odobrenja prihod je proračuna gradova/općina.

1. Način uplaćivanja naknade za koncesiju prema stavku 1. ovoga članka propisuje ministar uz suglasnost ministra financija.
2. Propis o načinu uplaćivanja i visini naknade za upotrebu pomorskog dobra iz članka 12. točka 2. ovoga Zakona donosi ministar.

Članak 15.

Evidencija o pomorskom dobru vodi se u zemljišnim knjigama pri općinskim sudovima.

Ministarstvo je dužno dostavljati Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske rješenje o određivanju granice pomorskog dobra radi upisa u zemljišne knjige.

U katastar se unose podaci o granici pomorskog dobra, česticama pomorskog dobra i objektima na njima.

Postupak evidentiranja i obilježavanja pomorskog dobra propisuje ministar.

Članak 17.

Koncesija za gospodarsko korištenje pomorskog dobra daje se na temelju provedenoga javnog prikupljanja ponuda.

Koncesija za posebnu upotrebu pomorskog dobra daje se na zahtjev.

Za dobivanje koncesije za gospodarsko korištenje pomorskog dobra iz stavka 1. ovoga članka pravna i fizička osoba mora ispunjavati sljedeće uvjete:

•  da je registrirana za obavljanje gospodarske djelatnosti za koju traži koncesiju,
• da raspolaže odgovarajućim tehničkim, stručnim i organizacijskim sposobnostima za ostvarenje koncesije,
•  da ima jamstvo za ostvarenje plana i programa za ostvarenje koncesije,
• da su do sada podmirene sve obveze iz ranijih koncesija,
• da do sada nije oduzimana koncesija iz članka 30. ovoga Zakona.

Ispunjavanje uvjeta iz točke 2. i 3. ovoga članka dokazuje se studijom o gospodarskoj opravdanosti, koja sadrži visinu ulaganja i način amortizacije.

Članak 18.

Odluku o javnom prikupljanju ponuda donosi davatelj koncesije.

Odluka o javnom prikupljanju ponuda sadrži:

•  vrstu i opseg gospodarskog korištenja pomorskog dobra za koje se daje koncesija,
•  podatke što treba sadržavati studija o gospodarskoj oprav­danosti gospodarskog korištenja pomorskog dobra koje se daje u koncesiju,
•  početni iznos naknade za koncesiju,
•  rok na koji se daje koncesija,
•  rok trajanja javnog prikupljanja ponuda,
•  podatke o javnom otvaranju ponuda,
•  druge potrebne podatke kojima se dokazuje ispunjavanje uvjeta za dobivanje koncesije.
• izvod iz Detaljnog plana uređenja prostora ili lokacijska dozvola.

Uz ponudu za dobivanje koncesije podnositelj prilaže:

•  prijedlog o vrsti i opsegu gospodarskog korištenja pomorskog dobra,
•  dokaze o ispunjavanju uvjeta za dobivanje koncesije iz članka 17. stavka 3. ovoga Zakona,
•  idejno rješenje prema detaljnom planu i studiji gospodarske opravdanosti.

Članak 19.

Posebna upotreba pomorskog dobra smatra se:

1. gradnja na pomorskom dobru građevina za potrebe vjerskih zajednica, za obavljanje djelatnosti na području kulture, socijalne skrbi, odgoja i obrazovanja, znanosti, informiranja, športa, zdravstva, humanitarnih djelatnosti i druge djelatnosti koja se ne obavlja radi stjecanja dobiti,

2. gradnja na pomorskom dobru građevina i drugih objekata infrastrukture (ceste, pruge, vodovodna, kanalizacijska, energet­ska, telefonska mreža i sl.), građevine i drugi objekti za potrebe obrane, unutarnjih poslova, regulaciju rijeka i drugih sličnih infrastrukturnih objekata.

Odluku o koncesiji za posebnu upotrebu u smislu stavka 1. ovoga članka za objekte državnog značaja donosi Vlada Republike Hrvatske, a odluka o koncesiji za posebnu upotrebu u smislu stavka 1. ovoga članka za objekte županijskog značaja donosi županijsko poglavarstvo, a za objekte lokalnog značaja odluku donosi općinsko ili gradsko vijeće.

U nacionalnom parku i posebnom rezervatu koncesiju za gospodarsko korištenje pomorskog dobra može dati samo Vlada Republike Hrvatske, a u ostalim zaštićenim dijelovima prirode koncesiju daje nadležno tijelo iz članka 20. ovoga Zakona, uz prethodnu suglasnost ministarstva za poslove zaštite prirode.

Pravnoj osobi koja upravlja nacionalnim parkom, strogim ili posebnim rezervatom, može se odlukom Vlade Republike Hrvat­ske dati posebna upotreba pomorskog dobra.

Koncesija za posebnu upotrebu fizičkim osobama u svrhu gradnje rive do najviše 12 metara četvornih pristupne površine za privez brodica, a kojom se ne ograničava opća upotreba i ne služi za obavljanje gospodarske djelatnosti, dodjeljuje općinsko/grad­sko vijeće uz suglasnost nadležne lučke kapetanije.

Članak 20.

Koncesija se daje na rok od 5 do 99 godina.

Koncesiju za gospodarsko korištenje pomorskog dobra, te za korištenje ili gradnju građevina od važnosti za županiju daje županijsko poglavarstvo na rok do najviše 20 godina, a prethodni postupak provodi nadležno upravno tijelo u županiji.

Koncesiju za gospodarsko korištenje pomorskog dobra, koja obuhvaća gradnju građevina od važnosti za Republiku Hrvatsku daje Vlada Republike Hrvatske na rok do 50 godina, a prethodni postupak provodi Ministarstvo.

Koncesiju koja obuhvaća gradnju novih građevina od važnosti za Republiku Hrvatsku, koja zahtijeva velika ulaganja, te se ukupni gospodarski učinci ne mogu ostvariti u roku od 50 godina, Vlada Republike Hrvatske daje na rok od preko 50 godina uz suglasnost Hrvatskoga sabora.

Građevine od važnosti za Republiku Hrvatsku određene su propisima iz područja prostornog uređenja, a građevine od važnosti za županiju smatraju se sve ostale građevine.

Prilikom određivanja roka za koncesiju uzima se u obzir namjena, opseg i visina potrebnih ulaganja, te ukupni gospodarski učinci koji se postižu koncesijom.

Prema čl. 20., procjena vrijednosti koncesije izračunava se na temelju podataka iz studije opravdanosti davanja koncesije, odnosno analize davanja koncesije.

Prema čl. 24.  odluka o koncesiji sadrži područje pomorskog dobra koje se daje na upotrebu ili gospodarsko korištenje; način, uvjete i vrijeme upotrebe ili gospodarskog korištenja pomorskog dobra, stupanj isključenosti opće upotrebe, naknadu koja se plaća za koncesiju, ovlaštenja davatelja koncesije, popis objekata podgradnje i nadgradnje koji se nalaze na pomorskom dobru i daju se u koncesiju, prava i obveze ovlaštenika koncesije uključujući i obvezu održavanja i zaštite pomorskog dobra, te zaštite prirode ako se pomorsko dobro nalazi na zaštićenom dijelu prirode.

Znači da su gradske vlasti učinile  mnogo propusta ;

• Nije  poznat razlog  zašto se ide u koncesiju i koji je to javni interes?

Čl.17  -propisano je da rok na koji se koncesija daje ne smije ograničavati tržišno natjecanje više nego što je to nužno kako bi se osigurala amortizacija stvarne
vrijednosti ulaganja koncesionara i razuman povrat uloženog kapitala, istodobno uzimajući u obzir troškove i rizike koje koncesionar preuzima za vrijeme trajanja koncesije.

• Nema studije o gospodarskoj opravdanosti
• Nije napravljena studija opravdanosti davanja koncesije

čl. 18. Studijom opravdanosti davanja koncesije moraju se uzeti u obzir javni interes, utjecaj na okoliš, zaštita prirode i kulturnih dobara, financijski učinci koncesije na proračun jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, te usklađenost s gospodarskim razvojnim planovima i planovima davanja koncesija iz članka 78. istog Zakona.

Prema čl. 19. istog zakona, studija opravdanosti davanja koncesije mora sadržavati operativni sažetak, opći dio, tehničke, financijske, ekonomske i pravne analize, a po potrebi i elaborat zaštite okoliša. Studija, između stalog, mora sadržavati analizu
troškova i koristi koncesije u odnosu na proračun davatelja koncesije.

• Ne zna se tko bi bio isključen iz korištenja

Po  čl. 9. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama utvrđeno da se davanjem pomorskog dobra na gospodarsko korištenje mogu druge osobe djelomično ili potpuno isključiti od upotrebe ili korištenja, potrebno je  dostaviti informaciju o planiranom
stupnju isključenosti javnosti iz korištenja područja koje se planira dati u koncesiju.

• Metoda izračuna koncesije, kako se došlo do navedenih iznosa 450 tisuća kuna po jednoj , a 280 tisuća po drugoj

Zadarski sociolog s pulskom adresom Krešimir Krolo govori o poraznom iskustvu s koncesijom na zadarsku gradsku plažu.

Krešimir Krolo: Kad god se u Hrvatskoj išlo u koncesiju gradskih plaža, bilo kompletnim oduzimanjem ili naplatom ležaljki, jako brzo je došlo do nekontrolirane ekspanzije ili ogradama ili razvlačenjem ležaljki po plažama. I u Zadru se govorilo da se plaža pod koncesijom neće zatvarati. Ubrzo zatim došla je rampa. Koncesionar se pravdao podizanjem kvalitete i usluge. Građani sada moraju plaćati ono što im je zagarantirano zakonom i ustavom ove države.

Dražen Majić: Svi smo mi prilično intimno vezani za te plaže i mogućnost da netko bez našeg znanja o tome odlučuje za mene je prilično šokantna.

The post NIJE ISTRA IDS-OVA DOTA (MIRAZ)!Građani Pule konačno brane svoj grad od IDS-ove samovolje… javno dobro je naše, ne damo ga! first appeared on Braniteljski portal.