“Bol kod srčanog udara uobičajeno je jaka, javlja se iznenada i duže traje. Najčešće je smještena iza prsne kosti, no može biti i na drugim mjestima u prsištu, uz širenje prema rukama, vratu i leđima. Nekad počinje u području žličice, pa se zna zamijeniti s probavnim tegobama. Nažalost, jedan od prvih znakova zna biti maligna aritmija, pri čemu se bolesnici iznenada sruše bez svijesti. U ovim okolnostima nužno je odmah započeti s mjerama oživljavanja”.

“Posebno je bitna brzina medicinskog tima i defibrilacija. Oboljeli od dijabetesa su ugroženiji, budući da u ovoj skupini bolesnika postoji dodatna mogućnost tihe ishemije, a znaci bolesti mogu biti nespecifični”, napominje kako prsnu bol treba uvijek ozbiljno shvatiti i javiti se liječniku, bilo obiteljskom ili Hitnoj pomoći kako bi se što prije postavila dijagnoza i započelo liječenje, imajući na umu da postoje i druge bolesti koje mogu oponašati infarkt.

Brza reakcija je ključ

“Vrijeme je ključni faktor kako bi se spriječila progresivna nekroza, odnosno odumiranje srčanog mišića, doslovno se mjeri minutama. Od samopomoći, najvažnije je nazvati hitne službe, a dok ne dođu, dobro je da pacijent ne ostane sam, da miruje, može se uzeti andol i nitroglicerin, ako je dostupan”.

Nakon što pacijenta preuzme hitna medicinska pomoć radi se dijagnostika, odlučuje o intervenciji, a nekad je potreban i kardiokirurški zahvat.

Stres je neprijatelj

“Danas, u vrijeme suvremenih tehnologija, život se ubrzao, što ima svoju cijenu, nekad i preveliku. Osim navedenih faktora presudni mogu biti i dodatni okidači bolesti u određenim okolnostima, kao što je psihofizički napor, pojačano konzumiranje jela, pića i cigareta, promjene vremena, infekcije… Osim srčanog infarkta, bol u prsištu se može razviti i kod bolesti aorte, kao što je disekcija, gdje iznenada može doći do rupture. Pacijenti s embolijom pluća mogu imati sličan pritisak u prsištu. Zadnje vrijeme imamo povećan broj hospitalizacija ovakvih bolesnika, moguće dodatno vezano za Covid infekcije i način života”, pojašnjava liječnica navodeći kako bi svakako trebalo raditi na prevenciji i korekciji rizičnih faktora poput prestanka pušenja, zdravom prehranom, vježbanjem, pokušajem smanjenja stresa.

Ako se koronarni incident dogodi, treba što prije napraviti intervenciju, jer je pri tome svaka minuta bitna.

H.H.