Tijekom Domovinskog rata svoje živote za obranu, čast i budućnost Domovine položila su pedeset tri pripadnika 111. pješačke brigade Zmajeva iz Rijeke. Njima i njihovim obiteljima dugujemo vječnu zahvalnost na uzvišenoj žrtvi svog života…

Slavna 111. brigada Zbora narodne garde, odnosno Hrvatske vojske iz Rijeke, poznatija kao “Zmajevi”, utemeljena je 2. srpnja 1991. godine. Za nadnevak osnivanja uzima se dan, za vrijeme trajanja desetodnevnog rata u Sloveniji, kada je jedan dio tada ustrojenog Krčkog bataljuna 111. brigade zauzeo položaje na osiguranju Zračne luke Rijeka na otoku Krku kako bi se spriječio mogući desant. Nekoliko dana kasnije, po zapovijedi predsjednika Franje Tuđmana i službeno je potvrđeno formiranje.

Brigada je prošla mnoga bojišta, a najveći trag ostavila je na jednom od najtežih – u Lici.

U riječki MUP se prijavljivao velik broj dragovoljaca koji su htjeli braniti domovinu, naročito nakon »krvavog Uskrsa« na Plitvicama. Već u lipnju 1991. u potpunosti je ustrojena buduća brigada. Motorizirana prva bojna brojila je tada sedamsto trideset ljudi sa samostalnom satnijom.

The post 2. srpnja 1991. Rijeka – osnovani ‘Zmajevi’ – 111. brigade Zbora narodne garde, Hrvatske vojske! first appeared on Braniteljski portal.

Hrvatski memorijalni centar Domovinskog rata u svojoj kronologiji spominje da je početak mjeseca lipnja 1991. ujedno i vrijeme kada su se na području istočne Hrvatske i “selima istočne Slavonije (Mirkovci, Markušica, Tenja, Bijelo Brdo, Borovo Selo, Bršadin, Pačetin, Trpinja, Bobota, Vera, Negoslavci) uspostavljene su terorističke baze srpskih ekstremista za napade na Osijek, Vinkovce i Vukovar te okolna sela.”…

Ipak, tri baze su uspostavljene sa isključivim ciljem utvrđivanja terorističkih položaja i napada na hrvatske gradove istočne Slavonije: Vinkovce, Vukovar i Osijek. Bila su to zloglasna teroristička uporišta iz čijih su utvrda ubijene stotine nevinih stanovnika najistočnijeg dijela Hrvatske: Tenja pored Osijeka, Mirkovci pored Vinkovaca i Borovo Selo pored Vukovara.

Bila su to sela gdje se zbog blizine i “naslanjanja” na velike gradove istočne Slavonije zajedničkom strategijom i dogovorom ‘neutralne’ JNA, četničkih postrojbi i lokalnih srpskih paramilicija utvrdile terorističke baze za napade na hrvatske gradove i mjesta. Cilj tih baza bila je priprema za izvođenje općeg napada na hrvatske gradove Vukovar, Vinkovce i Osijek, što se i dogodilo koji mjesec kasnije.

Kronologija nastanka četničkih uporišta istočne Slavonije

Iako su nemiri i neredi u srpskim mjestima istočne Slavonije počeli već u vrijeme održavanja prvih višestranačkih izbora 1990., njihova kulminacija i opća oružana pobuna počinje u kasno proljeće i rano ljeto 1991.

Već u travnju 1991. u Hrvatsku dolaze parlamentarci iz srbijanskog parlamenta, od kojih su najpoznatiji Vojislav Šešelj, Milan Paroški i srbijanski ministar Stanko Cvijan, držeći huškačke govore u lokalnim selima sa srpskim stanovništvom. Srpsko stanovništvo je već bilo potpuno naoružano, bilo dijeljenjem oružja Teritorijalne obrane koje je oduzeto od hrvatskih vlasti u vrijeme Ivice Račana, bilo naoružavanjem kojim je JNA naoružavala isključivo civile srpske nacionalnosti, u početku pod okriljem noći.

Na tim skupovima se prizivala “Velika Srbija”, prijetilo se hrvatskom stanovništvu ubijanjem i protjerivanjem i novoizabranoj vlasti na čelu sa pokojnim predsjednikom Franjom Tuđmanom. Učestale su i barikade koje su počele još 1990. u sjevernoj Dalmaciji u okolici Knina.

Sve je poprimilo tragične razmjere kada je u jednom od uporišta, Borovom Selu, ubijeno i masakrirano 12 hrvatskih policajaca u zasjedi u kojoj su sudjelovali i četnici iz Srbije.

Također je uskoro i minirana pruga između Borova Sela i Dalja, a to će tijekom svibnja i lipnja 1991. postati svakodnevna pojava u istočnoj Slavoniji.

U lipnju mjesecu se po uzoru na sjevernu Dalmaciju osniva „Srpska autonomna oblast Istočna Slavonija i Zapadni Srem“, s namjerom izdvajanja tog teritorija iz sastava Republike Hrvatske i progona hrvatskog, mađarskog i drugog nesrpskog stanovništva sa tog teritorija.

Dok su Tenja, Borovo Selo i Mirkovci bili mjesta već poznata hrvatskom stanovništvu po oružanoj pobuni protiv hrvatske države, sada i druga mjesta dolaze na naslovnice novina i TV emisija kao žarišta terorističkog djelovanja: Bobota, Vera, Bršadin, Trpinja, Negoslavci, Pačetin, Bijelo Brdo, Markušica i druga.

Hrvatska policija i hrvatsko stanovništvo uopće više nije imalo pristupa u ta mjesta. Malobrojno hrvatsko stanovništvo u tim mjestima se proganja ili zatvara u ‘lokalne zatvore’ koje je imalo svako od ovih mjesta. Barikade i pucnjava postaju svakodnevnica, a uskoro i civilne žrtve.

Mjesec lipanj 1991. bio je uvod u Domovinski rat koji se u kolovozu proširio po cijeloj Hrvatskoj, a osobitim intenzitetom u istočnoj Slavoniji gdje je došlo do velikih oružanih sukoba gotovo nenaoružanih branitelja sa izvrsno naoružanim srpskim terorističkim skupinama kojima se uskoro otvoreno pridružila i agresorska JNA.

G.S.

The post 3. lipnja 1991. – počelo stvaranje četničkih uporišta u istočnoj Slavoniji, kojima se uskoro otvoreno pridružila i agresorska JNA… first appeared on Braniteljski portal.