Kao zastupnik u Hrvatskom Saboru, dr. Stjepan Bačić je 2004. iznio cijeli slučaj Državnom odvjetništvu i Mladenu Bajiću, koje nije provelo istragu. Jedanaest godina kasnije, DORH je ponovo odbio zahtjev Brune Esih za provođenjem istrage, no ovaj je put državni odvjetnik Dinko Cvitan ipak dao šturo izvješće…

Dana 22. listopada 2005. dogodio se Maclju najveći ukop u povijesti, ne samo u hrvatskom narodu, nego i u svjetskim razmjerima. Naime, do sada nije zabilježen prizor ukopa posmrtnih ostataka 1163 osoba (spremljenih u 398 limenih lijesova) na istome mjestu, istoga dana i u isto vrijeme. Nad grobnicom je postavljen veliki spomen-križ, prenosi narod.hr…

Svi javni mediji u Hrvatskoj namjerno su prešutjeli ili čak posve ignorirali ovaj maceljski svečani pokop poslijeratnih žrtava komunizma, a to dovoljno govori o ideologiji čiji se zadah još osjeća u hrvatskom javnom prostoru.

Lepa Bukva je mjesto i lokacija na gori Macelj. Na tom mjestu su u noći 4./5. lipnja 1945. ubijeni 21 svećenik, redovnik i bogoslov. Oni su dovedeni iz zarobljeničkog logora u Krapini, a te noći ubijeno je bez suda na toj lokaciji još 60 zarobljenika.

Kao zastupnik u Hrvatskom Saboru, dr. Stjepan Bačić je 2004. iznio cijeli slučaj Državnom odvjetništvu, koje je odbilo provesti istragu. Jedanaest godina kasnije, DORH je ponovo odbio zahtjev Brune Esih za provođenjem istrage, no ovaj je put državni odvjetnik Dinko Cvitan dao šturo izvješće

Gostujući svojevremeno u Bujici na Z1 televiziji, predsjednik Udruge „Macelj 1945.“ dr. Stjepan Bačić (umro 2018. godine), inače bivši saborski zastupnik HDZ-a, kritički je progovorio o neprocesuiranju komunističkih poslijeratnih zločina Titovih partizana: “Kada sam bio zastupnik 2004. godine, u Saboru sam tadašnjem Glavnom državnom odvjetniku Mladenu Bajiću postavio pitanje zašto se ne procesuiraju zločini za koje imamo dokaze i svjedoke.

MUP je tada imao evidentiranih preko 900 lokacija sa hrvatskim žrtvama. Bajić mi je samo odgovorio da je sve ‘u postupku’.”

Kako je DORH zaštitio ubojicu 21 svećenika?

Godine 1991. pri Saboru Republike Hrvatske je utemeljena saborska Komisija za istraživanje žrtava Drugog svjetskog rata i poraća. Ova komisija je 1992. otvorila u maceljskoj šumi 23 jame iz kojih je ekshumirano 1163 žrtava zločina.

Više od 130 jama u kojima leže ubijeni Hrvati, žrtve partizanskih zločina, još uvijek nije istraženo.

O tom poslijeratnom zločinu svjedoči i knjiga Damira Borovčaka „U spomen žrtvama Macelj 1945.“ (izdana 2015.) čije je dijelove prenio hkv.hr

“U jednoj su iskopanoj jami pronađena i dva kostura koja su pripadala djeci u dobi od 7 i 15 godina, bila su vezana žicom (vjerojatno su bili braća). To je dokaz da su te nevine ljude bez ikakve krivice i suđenja, kao i malu nedužnu djecu, hotimice pobili, kako bi se na taj način tome zločinu zauvijek zametnuo svaki trag.”

Svjedok Mladen Šafranko – Svećenike je ubio partizan Stjepan Hršak!

Svjedok Mladen Šafranko (partizanskog imena Marijan) govori o ubijanju svećenika: “… svećenike je metkom u potiljak ubio komandant vojne OZNA-e u Krapini, Stjepan Hršak, domaći čovjek, po zanimanju krojač, a po činu partizanski poručnik, rođen u Petrovskom kod Krapine 13. prosinca 1919., od oca Franje i majke Julijane.”

“Kada su došli do jame, prvo je ubio najstarijega među njima, dr. Josipa Gunčevića, koji je inače bio ravnatelj i vjeroučitelj Gimnazije u Slavonskom Brodu, star 50 godina, vrlo cijenjen među pučanstvom i učenicima kao uzoran svećenik i ravnatelj. Nakon njega počeo je po redu ubijati ostale pucajući im također u glavu.”

“Ukrcali su ih zajedno s pratiocima među kojima je bio Mladen Šafranko. On je imao zadatak da ih tijekom vožnje pojedinačno veže žicom koju je, po njegovu kazivanju, imao u kamionu već izrezanu i pripremljenu. Na moj upit zašto ih je vezao pojedinačno, odgovorio je da ih je na taj način kod jame lakše pojedinačno ubijati.”

“Po pričanju Šafranka, u kamionu su franjevcima skinuli habite, a kasnije su partizanska djeca iz Đurmanca nosila od njih sašivene kaputiće. Osim toga kamiona, još je jedan kamion sa 60 utovarenih hrvatskih časnika istodobno krenuo put Lepe Bukve. Istovarili su ih kod stare lugarske kuće Freudenreich u Lepoj Bukvi, a tamo ih je čekao komandant vojne OZNA-e Stjepan Hršak. Njega je u Lepu Bukvu motorom Zindapp dovezao vojni isljednik u Krapini Ivan Đurkin, koji se također priključio koloni.”

“Hrvatske časnike koji su po dvojica bili vezani, ubijali su njihovi pratioci šumarskim sjekiricama udarcima po sljepoočnicama, tako da su odmah mrtvi padali u jamu. U toj jami ubijen je i moj školski kolega Stjepan Barušić, kojega je u Krapini preslušavao Ivica Fizir.”

“Mladen Šafranko također nam je pričao o dobrovoljcima za pratnju i ubijanje zarobljenika kojih je bilo oko 60. Dobrovoljce su odabrali komandanti vojne i civilne OZNA-e Stjepan Hršak i Lepold Horvat”.

“U Maclju je najveće skupno stratište svećenstva u Republici Hrvatskoj. Stradali su svećenici i duhovni pripravnici iz 4 biskupije: Vrhbosanske, Đakovačke, Zagrebačke i Krčke, te iz dvije franjevačke provincije – Bosne Srebrne i Hercegovačke. To je u stvari zemljopisni prikaz egzodusa i stradanja naroda s prostora gdje su živjeli Hrvati.”

Photo: hkv.hr

“Putem prema jami ti su mučenici odbacivali krunice, medaljice i komadiće kordi da bi na taj način označili svoj posljednji put prije smaknuća…. Danas se kao relikvije pobijene braće čuvaju u franjevačkom samostanu u Krapini.”

Predsjednik države Stjepan Mesić posjećuje Stjepana Hršaka

“Dana 25. svibnja 2009. pripadnici Hrvatskog domoljubnog pokreta organizirali su prosvjed na Tuškancu 61 u Zagrebu, ispred vile bivšeg partizanskog komandanta Stjepana Hršaka, zbog ubojstava svećenika i bogoslova 1945. u Maceljskoj šumi.

Tadašnji predsjednik Stjepan Mesić posjetio je 17. srpnja 2009. Stjepana Hršaka, člana Saveza antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske (SABA RH), kako bi se iz prve ruke informirao o skupu koji su pred njegovom kućom u Zagrebu u svibnju organizirali članovi Hrvatskog domoljubnog pokreta, izvijestio je Ured predsjednika. Tada je Stjepan Hršak izvijestio predsjednika Mesića o prosvjednome skupu ispred svoje kuće, i pošto je dobio potporu SABA RH te mnogih građana, najavio je da će svoja prava i zaštitu potražiti na sudu ako i dalje bude izložen klevetama i prijetnjama.”

“Cijeli pravosudni i vladajući sustav organizirano je štitio partizanske ratne zločince i poslijeratne udbaške zločince, tako je i danas. Posjeta tadašnjeg predsjednika Stjepana Mesića Stjepanu Hršaku to potvrđuje i bila je jasna poruka da će se istraga obustaviti. Konačno, na savjest urednicima i izvjestiteljima svih hrvatskih medija prepuštamo da istraže zašto u 20 godina slobode nitko nikada u Republici Hrvatskoj nije osuđen ni za jedan komunistički zločin, čak ni moralno.”

Partizan i OZNA-aš Stjepan Hršak bio je umiješan i u prvo ubojstvo katoličkog svećenika u Hrvatskom Zagorju velečasnog Matije Žigrovića:

Monstruozno ubojstvo vlč. Matije Žigrovića

Ubijeni svećenici iz Hrvatskog Zagorja – Zagorje ih pamti:

Photo: hkv.hr

Da se u Hrvatskoj dogodila lustracija i da su ljudi koji su bili aktivni sudionici zločinačkog komunističkog sustava odstranjeni iz javnog života, mi bismo danas posve ležerno pričali o svim ovim temama. Zločinci bi bili procesuirani, a žrtve dostojanstveno pokopane. Međutim, to se nije dogodilo. U institucijama i dalje rade ljudi povezani s bivšim režimom i zato nema nikakvih rezultata.

Bez istine nikada nećemo biti slobodni ljudi.

Niti slobodan narod.

Izvor-narod.hr

The post 5. lipnja 1945. Lepa Bukva (Macelj) – partizan pucao u glavu 21 svećenika i bogoslova, a DORH odbio provesti istragu! first appeared on Braniteljski portal.

Misnim slavljem u crkvi Muke Isusove u Maclju, koje je predvodio vrhbosanski nadbiskup, kardinal Vinko Puljić, u nedjelju je obilježena 73. obljetnica stradanja brojnih žrtava komunističkog režima koja su se dogodila početkom lipnja 1945., a kardinal je u propovijedi poručio da treba istražiti sva grobišta kako bi znali istinu te da ako netko danas opstruira istraživanja, onda sam sudjeluje u zločinima…

Istaknuo je da je njegova vjernička i nacionalna dužnost bila doći ovdje i da ga na tom mjestu prolaze trnci zbog zločina prije 73 godine i velikog broja stradalih.

“Nismo danas došli ovdje da bi u sebi probudilo mržnju već da svjedočimo istinu a nju ćemo znati samo kada istražimo sva grobišta”, poručio je nadbiskup Puljić te zapitao zašto se to sve sporo odvija.

Rekao je i da ako netko danas opstruira istraživanja, da onda sam sudjeluje u zločinima. Dodao je da nema pomirbe dok se svaka stvar ne nazove pravim imenom. U svojoj propovijedi drži opasnim, ako duh koji je onda vladao, postoji i danas. Kazao je kako Crkva ne može istraživati zločine i grobišta ali je njezina obaveza govoriti istinu.

“Ovdje tražimo utjehu za život ali i hrabrost da se znamo nositi s problemima”, kazao je kardinal Puljić.

Inače, Macelj je najveće stratište nakon Drugoga svjetskog rata na području Republike Hrvatske. Nakon genocida počinjenoga 1945. godine maceljska je šuma proglašena Titovim lovištem u koju je bio zabranjen ulaz. Šutnja o stradavanju u maceljskim šumamam prestaje s utemeljenjem samostalne demokratske hrvatske države 1990. godine.

Zagrebački nadbiskup i kardinal Franjo Kuharić na stratištu Lepa Bukva 9. lipnja 1991. prvi je put služio svetu misu za sve žrtve Križnoga puta i javno je progovorio o ovim zločinima. Nakon toga u lipnju 1992. Državna komisija Hrvatskog sabora započinje istraživanja. Ukupno su na području Macelja istražene 23 jame i pronađeni zemni ostatci 1.163 osoba. Oko 130 jama ostalo je neistraženo a smatra se da je na Macelju stradalo od 12 do 13 tisuća žrtava. U Macelju se nalaze i ostaci 21 svećenika, franjevaca i bogoslova, ubijenih u noći s 4. na 5. lipnja 1945. godine…Zahvaljujući zalaganju članova Udruge Macelj 1945., a posebno fra Drage Brgleza, tadašnjeg župnika u Đurmancu i pokojnog predsjednika Udruge Macelj 1945. Stjepana Brajdića, preživjelog sudionika križnog puta, u spomen grobnicu u Macelju položene su kosti 1163 pogubljene osobe. Bilo je to 22. listopada 2005. godine, a svečani pokop predvodio je tada kardinal Josip Bozanić.

“Svaka žrtva ima pravo na obilježen grob, a mi imamo stotine tisuća neobilježenih grobova, na preko 900 lokaliteta”, kazao je Hebrang. Za Macelj je rekao da simbolizira zločine iz 1945. ali i zločine današnje generacije koja ne radi na otkopavanju i na obilježavanju tih grobova.

Uz njega na Macelj je stigla i izaslanica Vlade Zdravka Bušić koja vjeruje da će jednog dana doći do konačne pomirbe.

“Moje je mišljenje da bi trebalo istražiti te zločine i jednom zauvijek zakopati naša razmimoilaženja. Najbolje bi bilo ako bismo mogli naći mir, mi među sobom, istražiti što se dogodilo. Osim toga, imamo Povjerenstvo za rasvjetljavanje zločina i nadam se da ćemo stvarno jednog dana moći mirno razgovarati, da će povjesničari istraživati dalje “, mišljenja je Bušić.

Da će se jednog dana pomiriti krajnosti u Hrvatskoj smatra i potpredsjednik Sabora Željko Reiner. Kazao je kako smo jedna od rijetkih zemlja koja je proživjela različite totalitarne režime od fašističkog, ustaškog, pa do komunističkog s time, kazao je, da su žrtve jednoga totalitarnog režima uglavnom sve procesuirane a drugog ne.

“Bilo bi logično očekivati da se s vremenom ta podjela smanjuje, međutim moramo isto tako jasno znati, ona će se smanjiti i nadajmo se jednoga dana nestati, ali kada se jasno definiraju neke stvari koje u našoj novijoj povijesti još uvijek nisu raščišćene “,zaključio je Rainer.

Na Macelju su bili i ministar branitelja Tomo Medved te pomoćnik ministra obrane Zdravko Jakop.

“Svaka žrtva ima pravo na obilježen grob, a mi imamo stotine tisuća neobilježenih grobova, na preko 900 lokaliteta”, kazao je Hebrang. Za Macelj je rekao da simbolizira zločine iz 1945. ali i zločine današnje generacije koja ne radi na otkopavanju i na obilježavanju tih grobova.

Uz njega na Macelj je stigla i izaslanica Vlade Zdravka Bušić koja vjeruje da će jednog dana doći do konačne pomirbe.

“Moje je mišljenje da bi trebalo istražiti te zločine i jednom zauvijek zakopati naša razmimoilaženja. Najbolje bi bilo ako bismo mogli naći mir, mi među sobom, istražiti što se dogodilo. Osim toga, imamo Povjerenstvo za rasvjetljavanje zločina i nadam se da ćemo stvarno jednog dana moći mirno razgovarati, da će povjesničari istraživati dalje “, mišljenja je Bušić.

Da će se jednog dana pomiriti krajnosti u Hrvatskoj smatra i potpredsjednik Sabora Željko Reiner. Kazao je kako smo jedna od rijetkih zemlja koja je proživjela različite totalitarne režime od fašističkog, ustaškog, pa do komunističkog s time, kazao je, da su žrtve jednoga totalitarnog režima uglavnom sve procesuirane a drugog ne.

“Bilo bi logično očekivati da se s vremenom ta podjela smanjuje, međutim moramo isto tako jasno znati, ona će se smanjiti i nadajmo se jednoga dana nestati, ali kada se jasno definiraju neke stvari koje u našoj novijoj povijesti još uvijek nisu raščišćene “,zaključio je Rainer.

Na Macelju su bili i ministar branitelja Tomo Medved te pomoćnik ministra obrane Zdravko Jakop.

G.S.

The post Macelj: obilježena 73. obljetnica stradanja brojnih žrtava komunističkog režima first appeared on Braniteljski portal.