<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>med u slastičarstvu - Braniteljski portal</title>
	<atom:link href="https://www.braniteljski-portal.hr/tag/med-u-slasticarstvu/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>https://www.braniteljski-portal.hr</link>
	<description>Braniteljski portal</description>
	<lastBuildDate>Mon, 21 Oct 2019 17:47:46 +0000</lastBuildDate>
	<language>hr</language>
	<sy:updatePeriod>
	hourly	</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>
	1	</sy:updateFrequency>
	<generator>https://wordpress.org/?v=6.9</generator>
	<item>
		<title>FOTO Uvoz i pesticidi u medu &#8211; gdje je tu med hrvatskih pčelara?</title>
		<link>https://www.braniteljski-portal.hr/uvoz-i-pesticidi-u-medu-gdje-je-tu-med-hrvatskih-pcelara/?utm_source=rss&#038;utm_medium=rss&#038;utm_campaign=uvoz-i-pesticidi-u-medu-gdje-je-tu-med-hrvatskih-pcelara</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Braniteljski portal]]></dc:creator>
		<pubDate>Mon, 21 Oct 2019 17:46:55 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Domovina]]></category>
		<category><![CDATA[EU]]></category>
		<category><![CDATA[Gospodarstvo]]></category>
		<category><![CDATA[Hrvatska]]></category>
		<category><![CDATA[Posao]]></category>
		<category><![CDATA[Razvoj]]></category>
		<category><![CDATA[Zdravlje]]></category>
		<category><![CDATA[domaći med]]></category>
		<category><![CDATA[med]]></category>
		<category><![CDATA[med u slastičarstvu]]></category>
		<category><![CDATA[pesticidi]]></category>
		<category><![CDATA[uvozni med]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://www.braniteljski-portal.com/?p=78331</guid>

					<description><![CDATA[<p>Ovogodišnja glavna tema Interslasta, 8. Međunarodnog kongresa slastičarstva i konditorstva, održanog u Tuheljskim toplicama, bila je &#8216;Med u slastičarstvu&#8217;, a stotinjak sudionika iz osam zemlja regije Alpe-Jadran te gosti iz Austrije, Srbije i Nigerije koristili su isključivo med hrvatskih pčelara u pripremi brojnih kolača s medom&#8230; Predsjednik Hrvatske udruge senzorskih analitičara meda prof.dr.sc. Dražen Lušić s Katedre za zdravstvenu ekologiju Medicinskog [&#8230;]</p>
<p>The post <a href="https://www.braniteljski-portal.hr/uvoz-i-pesticidi-u-medu-gdje-je-tu-med-hrvatskih-pcelara/">FOTO Uvoz i pesticidi u medu – gdje je tu med hrvatskih pčelara?</a> first appeared on <a href="https://www.braniteljski-portal.hr">Braniteljski portal</a>.</p>]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<div id="fb-root"></div>
<div class="content-style">
<p>Ovogodišnja glavna tema Interslasta, 8. Međunarodnog kongresa slastičarstva i konditorstva, održanog u Tuheljskim toplicama, bila je &#8216;Med u slastičarstvu&#8217;, a stotinjak sudionika iz osam zemlja regije Alpe-Jadran te gosti iz Austrije, Srbije i Nigerije koristili su isključivo <strong>med hrvatskih pčelara</strong> u pripremi brojnih kolača s medom&#8230;</p>
<p>Predsjednik Hrvatske udruge senzorskih analitičara meda<strong> prof.dr.sc. Dražen Lušić</strong> s Katedre za zdravstvenu ekologiju Medicinskog fakulteta u Rijeci kazao je da postoji konstantan porast priljeva jeftinog uvoznog meda na tržište Europe, a tako i Hrvatske. Dodao je da se radi ne samo o uvozu kineskog meda, koji je postao sinonim za jeftini med na globalnom tržištu, već i drugih zemalja Europe, Azije ili južne Amerike. Ipak, <strong>Kina</strong> je samo od 2014. godine <strong>povećala izvoz meda za 88 posto</strong>, a pčelinji fond za 22 posto što upućuje na korištenje šećera u prihrani pčela, ali i &#8216;antivariola tretmana&#8217;.</p>
<p><img fetchpriority="high" decoding="async" class="alignnone size-full wp-image-78333" src="https://www.braniteljski-portal.com/wp-content/uploads/2019/10/simp-med-u-slasticarstvu-14.webp" alt="" width="1200" height="900" srcset="https://www.braniteljski-portal.hr/wp-content/uploads/2019/10/simp-med-u-slasticarstvu-14.webp 1200w, https://www.braniteljski-portal.hr/wp-content/uploads/2019/10/simp-med-u-slasticarstvu-14-768x576.webp 768w, https://www.braniteljski-portal.hr/wp-content/uploads/2019/10/simp-med-u-slasticarstvu-14-1068x801.webp 1068w, https://www.braniteljski-portal.hr/wp-content/uploads/2019/10/simp-med-u-slasticarstvu-14-80x60.webp 80w" sizes="(max-width: 1200px) 100vw, 1200px" /></p>
<h2>Testiranje meda na glifosat košta tisuću kuna</h2>
<p><em>&#8220;Operativna akcija <strong>Hrvatskog pčelarskog saveza</strong> nedavno je pokazala da je zadovoljio samo jedan od 60 uzoraka uzetih s mjesta gdje se med prodavao uz cestu od Dalmacije, Istre do stare Ličke magistrale</em>&#8220;, istaknuo je predsjednik Hrvatske udruge senzorskih analitičara. Nadalje, <strong>pekarski med</strong> je postao med za industrijsku uporabu što je važno jer se taj &#8216;med&#8217; najviše koristi u prehrambenoj industriji. No, radi se više o eteričnim uljima umjesto meda od kadulje, iako bi zahvaljujući tri klimatske zone, mogli imati preko 30 vrsta domaćeg meda. &#8220;<em>Ustavno pravo je znati od kuda dolazi med</em>&#8220;, drži prof.dr. Lušić.</p>
<figure class="image"><img decoding="async" src="https://cdn.agroklub.com/upload/images/image/med-u-slasticarstvu-8.jpg" alt="" width="1200" height="900" /><figcaption>Nakon nacionalne staklenke, slijedi i zaštita izvornosti hrvatskog meda </figcaption></figure>
<p>Kako se čulo, EU zemlje koje imaju 600.000 pčelara troše više meda od njegove domaće proizvodnje pa se uvozi godišnje čak 200.000 tona meda, najviše iz Kine, Ukrajine i Meksika. A ima zemalja, kao što je, primjerice, Njemačka koja naveliko uvozi med, ali i 10 posto izvoze toga meda. Gubici na svjetskoj razini su oko 600 milijuna dolara, u Hrvatskoj dvije milijarde kuna, ako se uzmu u obzir općekorisne funkcije pčela koje plaćaju danak uporabe glifosata i drugih &#8216;zaštitnih sredstava u poljoprivredi&#8217;.</p>
<p>Govoreći o <strong>pesticidima u medu</strong>, <strong>prof.dr.sc. Valerije Vrček</strong> sa Zavoda za organsku kemiju FBF-a u Zagrebu, kazao je da je sve učestaliji oblik kontaminacije pčela i meda pesticidima, na što je sad upozorila i Europska agencija za sigurnost hrane. Posebno zabrinjava herbicid širokog spektra glifosat, kojem je dozvola uporabe produljena do 2021. godine, a problem s <strong>glifosatom</strong> je tim veći jer ne postoji uzorak meda u Sjevernoj Americi koji nije onečišćen tim potencijalno kancerogenim herbicidom za ljude. &#8220;<em>Stoga je Austrija već zabranila glifosat, pa bi trebala i Hrvatska, ne čekajući EU direktivu do 2020. godine</em>&#8220;, ističe prof.dr. Vrček.</p>
<p>On je istaknuo da testiranje meda na glifosat u Institutu Andrija Štampar košta po jednom uzorku tisuću kuna, ali se troškovi mogu smanjiti ako se pčelari udruže.  <em>&#8220;Doze glifosata u hrvatskom medu su vrlo vjerojatno niže od europskog prosjeka, uz ostalo, zbog manje intenzivne poljoprivrede. No, to je potrebno ispitati i onda dobiveni rezultati mogu biti marketinška podrška domaćem medu&#8221;</em>, drži prof. dr. Vrček.</p>
<h2>Loša godina, slijedi zaštita izvornosti meda</h2>
<p>Predsjednik Hrvatskog pčelarskog saveza (HPS) <strong>Željko Vrbos</strong> se uzda u <strong>nacionalnu staklenku</strong> za med koju mogu koristiti samo pravi pčelari za jednogodišnju proizvodnju od 30 kilograma po pčelinjoj zajednici, iako traže i više. Prva serija od 320.000 staklenki je &#8216;već planula&#8217; i pčelari čekaju novu isporuku za punjenje. On je dodao da nema potrebe za uvozom meda, k tome i upitne kvalitete, jer ima dovoljno domaćeg (do 10.000 tona od blizu 10.000 pčelara od kojih je 7.000 u HPS-u) čak i u lošoj pčelarskoj godini kao što je bila ova. Ipak, lani je uvoz meda u Hrvatsku eskalirao i iznosio je čak 2.000 tona, a izvoz samo 400 tona, dok je prije nekoliko godina bilo obrnuto.</p>
<p>Iz HPS-a najavljuju da će nakon uvođenja nacionalne staklenke za med i u trgovačke lance u studenom, uslijediti akcija <strong>zaštita izvornosti meda</strong> u pet slavonskih županija, a u tom smjeru, još veće kontrole domaćeg meda, idu i vrijedni pčelari u Zagorju i Gorskom kotaru, iako im globalne vremenske neprilike, &#8216;kvare posao&#8217;. <strong>Bagremov med</strong> iz Zagorja je prvi zaštićeni med na nacionalnoj razini, a predan je zahtjev za njegovu zaštitu i na EU razini.</p>
<h2>Meda dovoljno za zdravije kolače</h2>
<p>Pčelarstvo <strong>Marine i Josipa Kroga</strong> iz Petrovskog kod Krapine ima godišnje oko tone meda, a ove godine i 70 posto manje, taman za kolače, nego lani jer je prije ljeta bilo jako loše vrijeme za pašu bagrema i kestena.</p>
<figure id="attachment_78334" aria-describedby="caption-attachment-78334" style="width: 1200px" class="wp-caption alignnone"><img decoding="async" class="size-full wp-image-78334" src="https://www.braniteljski-portal.com/wp-content/uploads/2019/10/med-u-slasticarstvu-2.webp" alt="" width="1200" height="900" srcset="https://www.braniteljski-portal.hr/wp-content/uploads/2019/10/med-u-slasticarstvu-2.webp 1200w, https://www.braniteljski-portal.hr/wp-content/uploads/2019/10/med-u-slasticarstvu-2-768x576.webp 768w, https://www.braniteljski-portal.hr/wp-content/uploads/2019/10/med-u-slasticarstvu-2-1068x801.webp 1068w, https://www.braniteljski-portal.hr/wp-content/uploads/2019/10/med-u-slasticarstvu-2-80x60.webp 80w" sizes="(max-width: 1200px) 100vw, 1200px" /><figcaption id="caption-attachment-78334" class="wp-caption-text">Med u slastičarstvu</figcaption></figure>
<p>S druge strane, iskusni pčelar <strong>Boro Ostojić</strong> iz Novigrada Podravskog kaže da će ove godine od 350 košnica izvrcati tri tone meda, šest vrsta, dok je lani imao čak osam tona meda, ali i medice i propolisa. Sin Danijel, kaže Boro, ima registriran OPG. <em>&#8220;Plaćamo i porez, a bilo bi poštenije <strong>uvesti poticaj od kune po kilogramu meda</strong> jer sad tko radi med u &#8216;kontejnerima&#8217; njima se isplati, a meni koji imam košnice na kamionu za pašu do Novske, ne. Ovako pčelari sad prijavljuju bolest &#8216;američka gnjiloća&#8217; i dobiju odštetu od 900 kuna po košnici</em>&#8220;, upozorava Ostojić.</p>
<figure class="image"><img loading="lazy" decoding="async" src="https://cdn.agroklub.com/upload/images/image/med-u-slasticarstvu-18.jpg" alt="" width="1200" height="900" /><figcaption>Na Interslastu su rađeni kolači isključivo od domaćeg, hrvatskog meda </figcaption></figure>
<p>U sklopu programa prikazana je izrada starinske medene pite iz Podravine, tradicijski i izvorni medenjaci Hrvatskog Zagorja, korčulanski klašun, šapice s medom, zadarski smokvenjaci, nigerijski puff-puff s medom braniteljske pčelarske zadruge &#8216;Velebit&#8217; iz Zadra (vrsta afričke slastice nalik fritulama), austrijski, uskrsni medeni kolači, starinski, tradicijski kolač s medom iz Homolja, izvorna, blagdanska, medena pita iz Srbije (Novi Sad), razne zagorske i podravske kolače s medom, medenjake i kolače s medom iz Varaždinske županije.</p>
<p>Gosti iz Slovenije pokazali su kako se radi slovenska potica, koja je nedavno zaštićena u EU, a hrvatske izvorne kolače predstavile su Varaždinska, Koprivničko-križevačka, Krapinsko-zagorska, Dubrovačko-neretvanska  i Zadarska županija.</p>
</div>
<div id="images" class="anchorfix">Više o svemu-<a href="https://www.agroklub.com/agrogalerija/med-u-slasticarstvu-10753/">FOTO-OVDJE</a></div>
<div></div>
<div><strong>T.H.</strong></div><p>The post <a href="https://www.braniteljski-portal.hr/uvoz-i-pesticidi-u-medu-gdje-je-tu-med-hrvatskih-pcelara/">FOTO Uvoz i pesticidi u medu – gdje je tu med hrvatskih pčelara?</a> first appeared on <a href="https://www.braniteljski-portal.hr">Braniteljski portal</a>.</p>]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
	</channel>
</rss>
