Što pokazuje slučaj Uljanik i 3. maj koji je kulminirao štrajkom radnika? Može li Vlada unatoč suženom manevarskom prostoru pronaći rješenje – odnosno novac? Koje bismo lekcije iz toga mogli naučiti? Kakva je budućnost domaće brodogradnje? U potrazi za pravim odgovorima, u Temi dana o tome su govorili ekonomski komentator profesor Mladen Vedriš i predsjednik štrajkaškog odbora Uljanika Đino Šverko.

DAMIR KAJIN: ZAŠTO ZA ULJANIK NE VRIJEDE ISTA PRAVILA KAO I ZA AGROKOR?

– Ogorčeni radnici Uljanika imaju poruku za Vladu
– Horvat: Problem Uljanika možda je i veći od Agrokora
– Poruke iz Vlade: Kraj pomaganju brodogradnji?

Prvi je dan štrajka iza radnika i sindikalista. Šverko kaže da se u odnosu na zahtjeve nisu puno pomaknuli jer Uprava nema novaca i nije im isplatila plaće. Od Vlade, resornog ministarstva i ministarstva financija očekuje punu pomoć. Nadamo se da će mo ipak krenuti u restrukturiranje, a ne predstečaj ili stečaj jer je cijelo vrijeme išla komunikacija u tom smjeru. Program kakav god da je, poslan je u Bruxelles i očekujemo da se na taj način realizira, dodao je.

OVAKO JE 2009. GODINE GOVORILA JADRANKA KOSOR: “Uljaniku sam još jedanput iskazala punu potporu jer smatram da način na koji se radi u Uljaniku može biti uzor svima u Hrvatskoj”!

Svjestan je da je Vladi sužen prostor jer ne smije dati podršku vezano za ograničenja koja stižu iz Europske komisije, ali vjeruje da ima prostora u smislu da je Vlada budući strateški partner Uljaniku.

Vedriš smatra da štrajk nije bio neizbježan jer se na vrijeme trebalo počelo razgovarati kako izaći iz te situacije, kako naći rješenja. Brodogradnja je važna, pojasnio je, ona za Hrvatsku ima veliki značaj – ona je hrvatska tradicija i može biti izvozni proizvod, ali ne ovako. Na kraju dana dobro prolaze kooperanti, dobavljači i naručitelji brodova, a ceh plaćaju zaposlenici i vrlo vjerojatno država, dodao je.

Marićeva poruka: ‘Svemu jednom dođe kraj, pa i državnom pomaganju brodogradnji’…

Uspoređujuči slučaj Agrokor i slučaj Uljanik, odnosno 3. maj, Vedriš kaže da je ovo teža situacija nego kod Agrokora. Pojasnio je da, kada se počeo provoditi lex Agrokor, Jamnica je i dalje prodavala vodu, PIK Vrbovec je radio svoje proizvode, Konzum je prodavao, a ovdje je u pitanju upravo kvaliteta proizvoda s aspekta profitabilnosti. “Nemoguće je proizvesti brod tako da se podmire dobavljači, kooperanti, platite nešto malo poreza, a iz državne kase netko mora podmiriti platni spisak – to je neodrživo”, kazao je.

Istaknuo je da program restrukturiranja koji je poslan u Bruxelles nije smio biti alibi program po kojem se nastavilo raditi po starome jer je moguće raditi drugačije. Vedriš je za primjer uspješnog restrukturiranja naveo brodogradilište Viktor Lenac koje je prošlo istinsko, a ne formalno i papirnato restrukturiranje.

Reakcije ministara se mogu sažeti u jednu rečenicu – za stanje u brodogradilištima ponajprije su odgovorne uprave. I premijer Andrej Plenković je iz Varaždina ponovio da je za stanje u brodogradilištima kriva Uprava. Šverko kaže da se Uljaniku nikada nisu naplatila državna jamstva jer su sve brodove isporučivali. Pozdravlja nastojanja premijera Plenkovića, ali moraju se uključiti i ministarstvo gospodarstva i financija. Smatra da je ionako sve otišlo predaleko i da bi moglo još i više eskalirati ukoliko se nešto ne riješi.

(VIDEO) Di su pare? Uprava, odlazi!Radnici Uljanika izašli na ulicu i blokirali promet!…Izašli smo na ulicu pa kom obojci kom opanci…

Vedriš drži da je Uljaniku potreban netko tko razumije brodogradnju, tko ima kapital i tko može na tržištu suvereno nastupiti. Bez svega toga ne ide, pojasnio je kako su se na svjetskom tržištu dogodile enormne promjene i više nam nije konkurencija Koreja i Kina jer su se pojavile Turska i Španjolska koji proizvode slične brodove kao i Uljanik. “Strateški partner mora biti sposoban kreirati program takve profitabilnosti i nakon toga imati ljude i alate da ga provede”, dodao je.

H.H.

The post Vedriš: ‘Uljanik je teži slučaj od Agrokora’…Uljaniku je potreban netko tko razumije brodogradnju, tko ima kapital i tko može na tržištu suvereno nastupiti first appeared on Braniteljski portal.

Europska komisija u srijedu je objavila dokument prema kojem Hrvatska najsporije provodi strukturne reforme, što je stavljeno u prvi plan, i prema kojem pritisak na državni proračun nije velik zbog povijesno niskih kamatnih stopa i rasta gospodarstva, što se našlo u drugom planu. Jednostavnije rečeno, Hrvatska uživa u rastu koji vuče potražnja iz inozemstva i turizam, dok je pritisak na javni dug smanjen jer se novac u Europskoj uniji i svijetu još uvijek nesmiljeno tiska.

Do kad ćemo uživati? Ekonomisti Željko Lovrinčević, Guste Santini i Mladen Vedriš misle da će ‘fešta’ trajati još godinu ili dvije, nakon čega će se rast gospodarstva ponovno usporiti, turisti će se vratiti tradicionalnim destinacijama poput Grčke, Tunisa, Turske i Maroka, dok će javni dug rasti zajedno s kamatama na novac. Nitko niti ne spominje novu vanjsku krizu.

No niti to nije ono najgore. U cijelom procesu konkurencija nas je prestigla,što naglašava i izvješće Europske komisije. Dostigle su nas zemlje poput Rumunjske i Bugarske, dok su Slovenija, Češka i Mađarska već sad neuhvatljive. Te zemlje su otišle dalje u privlačenju stranih investicija i onome što će za iduću krizu biti ključno: životnom standardu.

Guste Santini kaže kako se kriza u našem okruženju s efektima prelijevanja na Hrvatsku može dogoditi već krajem ove godine. Sve naravno ovisi o tome kada će Europska centralna banka i ostali centralni bankari zaustaviti tiskanje novca.

‘Najveći problem u Hrvatskoj je stalno zadiranje u prava i nestalnost propisa. Najsvježiji primjer je stanarsko pravo kod kojeg se rade iznimke u odnosu na Ustavom zajamčena osobna prava i slobode. Drugi problem su političari koji sami sebe gledaju kao ljude koji imaju posao od četiri godine. Zato nitko neće raditi reforme, jer ako krene raditi nešto, on gubi izbore i gdje je onda? Oni rade sve da uzmu još jedan mandat, još četiri godine i zato nas pogađa ova entropija’, kaže nam Santini.

Kako entropija stalno povećava stupanj nereda i ‘razaranja’, tako je prema Santiniju Hrvatska za novi udar krize manje spremna nego što je to bila 2008. godine jer su se propustili napraviti koraci koji bi čuvali gospodarstvo od šokova zato što su naši političari bili političari, a ne državnici, prenosi Tportal.

D.T.

The post Nova velika kriza je pred vratima Hrvatske; Guste Santini: “Možda već krajem godine…” first appeared on Braniteljski portal.