Jelena Lovrić za Jutarnji list Pod naslovom; Klasa Manjinskih baruna

UkolikoJutarnji list sad ne pobriše iz svoje arhive tekst koji je pisala režimska novinarka, isti možete pročitati-OVDJE

Umjesto da manjinski zastupnici sačuvaju neutralnost – jer nije korektno da nacionalne manjine većini određuju odnos političkih snaga u parlamentu – u Hrvatskoj su se oni pretvorili u pravi trgovački klub. Funkcioniraju kao rezerva za popunjavanje vladajuće većine i masno to naplaćuju. Premda im je izborni legitimitet tanak, u Sabor ulaze s nekoliko stotina glasova, uživaju potpuni mandat i ne vide ništa problematično u tome da presuđuju tko će vladati Hrvatskom. Taj aspekt parlamentarnog predstavništva nacionalnih manjina, koji je rezultirao stvaranjem njihovih uvijek istih, profesionalnih predstavnika, svojevrsnih manjinskih baruna, najurgentnije vapi za promjenom, piše Jelena Lovrić za jutarnji.hr

Vladimir Šeks ovaj je put u pravu. Njegova, u ime HDZ-a izražena “načelna rezerva” prema uvođenju dopunskog prava glasa za manjine, što će biti jedna od vrućih tema rasprave o izmjenama Ustava, ima rezona. Opozicija u svom paketu ustavnih promjena predlaže pozitivnu diskriminaciju nacionalnih manjina: pripadnici manjina više se ne bi morali odlučivati između glasanja za opću ili nacionalnu listu. Mogli bi glasati za obje. Umjesto sadašnje ili-ili situacije, opozicija traži i-i model. Predlagači vjerojatno shvaćaju da dvostruko pravo glasa teško mogu ugurati u Ustav, ali će barem HDZ istjerati na čistac. Vladajuća ga stranka već godinama obećava, uvijek s figom u džepu. Na tome je gradila svoje aranžmane s manjincima, bez stvarne namjere da zapisano i realizira.

S parlamentarnom zastupljenošću nacionalnih manjina u Hrvatskoj ima ozbiljnih problema. Na papiru standardi su vrlo visoki. Analiza dosadašnje prakse vjerojatno bi pokazala da najveći problem nije u sada potenciranom dodatnom pravu glasa. Dvostruko pravo glasa eliminiralo bi neugodnost da se pripadnici manjina na izbornome mjestu moraju izjašnjavati o svome nacionalnom statusu, što u Hrvatskoj ni danas nije posve bezbolno. Ali to je uglavnom sva korist koja bi se mogla postići. Uvođenje dodatnog prava glasa manjinama ne osigurava nikakve praktične probitke. Ali bi moglo pokvariti posljednjih godina teško građeno međunacionalno normaliziranje. Pozitivna izborna diskriminacija manjinaca neminovno će, i u konačnici nepotrebno, obnoviti dobrim dijelom već adaktirane neproduktivne debate i napetosti. Hrvatsku bi mogla vratiti u vrijeme nacionalnog razvrstavanja i prebrojavanja. Ako Hrvati uvođenje dodatnog prava glasa dožive kao nepravdu, ni za manjine nije dobro. Svakako, rizici su veći od koristi.

Jedan drugi, krajnje problematičan aspekt manjinskog predstavništva u Saboru nitko se iz politike ne usudi dotaći. Stručnjak za ustavno pravo Branko Smerdel ističe da se manjinama moraju garantirati sva moguća prava, ali da njihovi zastupnici ne bi trebali sudjelovati u formiranju Vlade. Ne bi se smjeli pojavljivati u ulozi jezičca na vagi koji odlučuje o tome tko će formirati vlast. U Njemačkoj u jednoj saveznoj državi danska manjina, jedina u Europi, uživa izbornu pozitivnu diskriminaciju, ali ona je samo jednom, u prvim poratnim izborima, svojim glasom presudila tko će vladati zemljom, što joj je njemačka javnost žestoko zamjerila. Nikada više nije ponovila tu pogrešku. Kod nas ni manjine, a ni glavne političke stranke uopće ne akceptiraju problem.

Jelena Lovrić

Tekst je objavljen 28.10. 2009 u Jutarnjem listu

Ovako je to prokomentirao onaj koji je o ovom davno pisao…

The post KAKO PARTIJA NALOŽI: Ovako je pisala Jelena Lovrić – “Nije korektno da nacionalne manjine uređuju odnos političkih snaga većine” first appeared on Braniteljski portal.

U emisiji “U mreži prvog” urednice Marije Gebrec Njavro gostovali su prof. Robert Podolnjak, jedan od stručnih konzultanata referendumske inicijative “Narod odlučuje”, član odbora za poslovnik i politički sustav hrvatskog Sabora i saborski zastupnik Mosta, te Furio Radin, zastupnik talijanske manjine u Saboru.

Na pitanje zašto se išlo baš na ova pitanja “koja ograničavaju prava nacionalnih manjina” profesor Podolnjak je odgovorio kako su ona slična onima iz neodržanog referenduma iz 2014. godine, te kako on nije autor pitanja već korektor. “Ta su pitanja jednom već gotovo bila na dnevnom redu”, rekao je Podolnjak podsjetivši na tumačenje ustavnog suda o broju potrebnih glasova.

Stranke ne žele mijenjati loš sustav

“Sve ove godine su političke stranke imale mogućnost reforme izbornog sustava i nije se dogodilo ništa”, rekao je Podolnjak podsjetivši kako je naročito potrebna reforma izbornih jedinica i načina glasanja birača, jer osam godina od izvješća Ustavnog suda imamo neustavnu situaciju gdje zbog različitog broja birača po jedinicama postoji nejednakost prava glasa. “Broj birača značajno odstupa po izbornim jedinicama”, rekao je Podolnjak.

Voditeljica je prema Podolnjaku cijelo vrijeme nastupala vrlo agresivno, uz posve drukčiji pristup Radinu.

Na pitanje zašto je dodano sporno pitanje o pravima manjinskih zastupnika kojeg nije bilo prije 4 godine rekao je kako već desetak godina postoji problem da se vlada bira manjinskim glasovima kao odlučujućim, te kako se za ograničenje manjinskih mandata godinama zalažu brojni političari, novinari i ustavni stručnjaci.

“Imali smo i odluku Ustavnog suda od 2011. kad je ukinuo neke jako važne odrednice zakona o nacionalnim manjinama koje su se ticale i izbora i dvostrukog prava glasa”, podsjetio je Podolnjak. “U toj odluci koja je bila izrazito sporna za zastupnike nacionalnih manjina, ali donesena jednoglasno i uz potporu stručne javnosti, pokazuje se da je to pitanje već dugo sporno”, rekao je Podolnjak, i podsjetio kako je to pitanje djelomično rezultat političke situacije, odnosno činjenice da su zastupnici manjina jako važni u segmentu održavanja parlamentarne većine, a njihov mandat nije tako zamišljen i trebao bi biti drugačiji.

Odluka Ustavnog suda kojom je ukinuto dvostruko pravo glasa za Radina “sramotna”

Radin je pak napao Podolnjaka rekavši kako je i on sudjelovao u toj odluci Ustavnog suda od 2011. i kako se poziva na “autoritete koji danas tvrde potpuno drugačije od onog što su tvrdili onda”. Rekao je kako se želi se oduzeti prava zastupnicima nacionalnih manjina da budu zastupnici iste kategorije kao i zastupnici svih drugih stranaka. Podolnjak mu je rekao kako sjedi u Saboru s puno manje glasova nego drugi zastupnici.”

Radin je optužio Podolnjaka kako se želi “otarasiti jednog dijela birača, radi se o deset posto”, i rekao kako je na referendumu dovoljan i jedan glas da prođe jer nema ograničenja koliko birača mora izaći na njega (to je ukinuto prije referenduma o ulasku u EU). Kritizirao je Predsjednicu jer je pozvala da se pretrese politička situacija u Hrvatskoj i rekao kako je ona ta koja “treba držati stabilnost”, te Podolnjaka proglasio “autorom neslavne akcije”. “Ne znam što odgovoriti, neka kaže nešto konkretno pa da mu odgovorim”, rekao je.

Podolnjak je podsjetio da Radin kao zastupnik govori o svom mandatu i kako je on u očitom sukobu interesa, jer je jasno da će braniti svoj mandat kao i ostali zastupnici nacionalnih manjina. “Po Ustavu mandat zastupnika manjina nije isti kao ostalih zastupnika, ja sam izabran u općoj jedinici a on u 12 jedinici”, rekao je i podsjetio da se u članku 15 Ustava kaže da se pripadnicima nacionalnih manjina može osigurati da biraju svoje zastupnike, dakle da se ne biraju temeljem Ustava nego Zakona o pravima nacionalnih manjina.

Manjine većinom glasuju za većinske liste

“Kad govorimo o zastupnicima manjina, bilo bi za očekivati da pripadnici manjina prvenstveno glasaju za svoje zastupnike, dok oni uglavnom glasaju za većinske liste – samo 18 posto glasuje za zastupnike nacionalnih manjina, a bar dvije trećine za većinske liste, što znači da su većini pripadnika manjina važniji kandidati i liste u općim jedinicama nego oni koji bi trebali biti njihovi zastupnici”, podsjetio je Podolnjak.

Radin ga je na to pak opet optužio da želi izbaciti zastupnike nacionalnih manjina iz Sabora, jer smetaju “u nekim trenucima”. Rekao je kako je neugodna situacija kad manjine moraju biti jezičac na vagi i podržati ovu ili onu vladu, te kako je dva puta bio u takvoj situaciji, no, rekao je “bit će puno veći problem ako mi sad rušimo tu vladu”.

“Danas je opći populizam, svi se pozivaju na narod”, dodao je i rekao kako “ne zna ni jednog Talijana koji glasa za Most”.

“Koliko Talijana glasa za vas, a koliko za opće liste”, pitao ga je Podolnjak, a one je priznao da je to ovaj put bila četvrtina upisanih birača, ali je za to optužio Podolnjaka, rekavši da je to “jer je gospodin Podolnjak s njegovim trenutnim istomišljenicima rušio nešto u izbornom zakonu a to je dodatno pravo glasa”. Usto je rekao kako, po njemu, “dodatno pravo glasa nije dvostruko pravo glasa“, i rekao kako to “u Ustavu piše”, iako je Ustavni sud 2011. jednoglasno odlučio suprotno tome.

Na pitanje voditeljice “koliko zemalja poznaje takav sustav” Radin je rekao kako “to piše u Ustavu”, a na ponovljeno pitanje spomenuo je Sloveniju i Rumunjsku. Pozvao je i na krojenje izbornih jedinica tako da pogoduju izboru zastupnika iz redova nacionalnih manjina jer “to doprinosi stabilnosti zemlje”, po njemu, i napao ustavne stručnjake da ruše temelje države koja je po njemu izgrađena “nakon drugog svjetskog rata”.

Podolnjak je pak na pitanje je li to udar na nacionalne manjine i bi li se time stvorili zastupnici invalidi, odnosno kako tumači tu “diskriminaciju” i je li to udar na Plenkovića, rekao kako se pitanje sudjelovanja manjinskih zastupnika na glasanju o povjerenju vladi ponavlja od 2007. godine i stalno se aktualizira svakih nekoliko godina, kad oni budu jezičac na vagi koji pomaže održavanju pojedine vlade.

Perverzna situacija

“Danas je jasno da bez 8 zastupnika nacionalnih manjina premijer ne bi imao većinu u Saboru, dakle kod posljednjeg preslagivanja, kad smo pozivali na prijevremene izbore koji su bili jedino demokratsko rješenje nakon preslagivanja uz potporu HNS-a, osuđenog u javnosti, zastupnici manjina su podržali i održali Vladu”, rekao je. Podsjetio je kako je ovo perverzna situacija vidljiva i javnost, gdje manjinci imaju toliko prijepora s Premijerom, ne idu čak zajedno na komemoraciju u Jasenovcu, ali čine jednu vladu i parlamentarnu većinu.

Na pitanje zašto se išlo na “ograničavanje prava nacionalnih manjina a zaboravilo se na predizborne koalicije” Podolnjak je rekao kako je zabrana predizbornih koalicija nešto za što se zalagao u stručnom i znanstvenom smislu te kako neke države to izričito zabranjuju, npr Njemačka, no kako su prošli put mnogi stručnjaci su rekli da je to protivno načelu slobode udruživanja i demokratskog višestranačkog sustava i da bi to bilo sporno na Ustavnom sudu.

Voditeljica je htjela znati i zašto se ne dira pravo glasa građana RH bez stalnog prebivališta u Hrvatskoj, tzv. dijaspore, jer je “činjenica da oni glasaju za zakone koji se njih ne tiču” (!) na što je Podolnjak odgovorio kako je ono ograničeno trulim kompromisom HDZ-a i SDP-a, no kako ovaj put nije bilo na dnevnom redu jer za svako pitanje treba prikupljati posebno potpise, što je logistički izuzetan pothvat.

“Recite mi što je rekao da mogu odgovoriti”, bio je Radinov odgovor na to. On se međutim složio da građani dijaspore trebaju glasati dopisno ili elektronski jer i on tako glasuje u Italiji i kako nije da se pravo glasa za Hrvate izvan domovine ograniči na tri glasa. Po radinu treba mijenjati izborni sustav samo u vezi dopisnog glasanja a za spuštanje praga smatra da će “fragmentirati politički život”. Pohvalio se kako oni držeći Plenkovića na vlasti doprinose stabilnosti zemlje. “Zemlja mora ići ekonomski dalje, ne može imati izbore svake godine”, ponovio je čest argument zagovornika statusa quo. Na kraju je rekao kako je “na djelu je jedna velika diskriminacija.”

Podolnjak je za kraj rekao kako u dvije velike stranke postoji raspoloženje da se pitanja stave na Ustavni sud, te odgovorio na optužbe Radina o neprovođenju reformi time da su preferencijski glasovi tema koja godinu dana stoji na dnevnom redu, donosi narod.hr. “To smo predlagali ali to parlamentarna većina ne želi, a ni neke oporbene stranke, ali se čude kad građani žele birati svoje zastupnike bar između ponuđenih”, rekao je na što je Radin uzvratio kako je on “izabran svaki put imenom i prezimenom”.

A.K.

The post (VIDEO) Radin izvrijeđao Podolnjaka na HRT-u; Podolnjak ga podsjetio: ‘Sjedite u Saboru s puno manje glasova nego drugi zastupnici’ first appeared on Braniteljski portal.