Pandemija Covida-19 je za nešto više od godinu dana u svijetu odnijela 2,3 milijuna života, dok od bolesti čiji je uzročnik pušenje godišnje umire 7,2 milijuna ljudi, navodi turski specijalista pulmologije Muhammed Emin Akkoyunlu.

Akkoyunlu, pulmolog sveučilišne bolnice Medipol Mega u Istanbulu, u razgovoru za Anadoliju ističe da je pušenje jedan od najvećih problema čovječanstva već 150-200 godina i da Svjetska zdravstvena organizacija pušenje ocjenjuje kao epidemiju i bolest.

Uzimajući za primjer svoju zemlju, Akkoyunlu navodi da se u Turskoj godišnje potroši 15 milijardi dolara na pušenje i bolesti koje ono izaziva, dok u svijetu taj broj prelazi bilion dolara, piše N1.

“Pušenje svake godine ubije 7,2 milijuna ljudi u svijetu, dok je koronavirus, koji je zahvatio cijeli svijet, za godinu i dva mjeseca ubio 2,3 milijuna ljudi. Kada usporedimo pušenje i COVID-19, jasno je da pušenje predstavlja mnogo ozbiljniji problem”, rekao je Akkoyunlu.

Podsjeća da je pušenje uzročnik gotovo svih kardiovaskularnih bolesti, te dodaje da su i sve vrste karcinoma povezane s pušenjem.

Nova studija otkriva: Pretilost sada ubija više ljudi nego pušenje – ‘junk food’ je pretekao cigarete

Pretilost svake godine ubija više ljudi nego pušenje – “junk food” postao je popularniji od cigareta, otkriva studija provedena na Sveučilištu Glasgow. Nalazi studije objavljeni su u časopisu BMC Public Health.

Procjenjuje se da je postotak smrtnosti koje je uzrokovalo pušenje pao u Engleskoj i Škotskoj s 23,1 posto u 2003. na 19,4 posto u 2017. godini. Smrtni slučajevi uzrokovani prekomjernom težinom porasli su u istom razdoblju sa 17,9 na 23,1 posto.

Na to su utjecale cijene cigareta, izgled kutije…

Istraživanje na 192 239 odraslih osoba prosječne starosti 50 godina dokazalo je da je masnoća u organizmu i krvi pretekla pušenje kao glavni uzrok smrti u 2014. godini. Od 2006. godine pretilost je sve češća kod odraslih osoba. Spomenuta studija, čija je voditeljica profesorica Jill Pell, procijenila je da je masnoća doprinijela 3,5 posto više smrtnih slučajeva od pušenja u dobi iznad 65 godina u 2017. godini. Ova profesorica smatra da su dobar dio prestanka pušenja uzrokovale cijene cigareta, ali i pakiranja na kojima su već dulje vrijeme fotografije stravičnih mogućih posljedica u i na organizmu koje uzrokuje pušenje.

S pretilošću, kažu, moraju hitnije reagirati nego s cigaretama.

Pušenje je već nekoliko desetljeća glavna meta javnozdravstvenih intervencija jer je vodeći uzrok smrtnih slučajeva koji se mogu izbjeći. “S povećanjem prestanka pušenja, povećao se broj pretilih”, rekla je Jill, prenosi Daily Mail. Ipak, od pretilosti umiru češće starije osobe, dok cigarete ne pitaju za godine.  Pell je zaključila kako bi se javnozdravstvene ustanove diljem svijeta trebale ozbiljnije osvrnuti na problem pretilosti.

D.K.