POSLJEDICA PRETJERANE PRIMJENE DEZINFICIJENASA Pojava superbakterija

Braniteljski portal — Tue, 19 May 2020 14:34:47 +0000

U ratu protiv koronavirusa kemijskim se sredstvima pokušava spriječiti širenje zaraze. Po cijelom svijetu gradovi se zaprašuju i prskaju dezinficijensima, antimikrobnim derivatima, antisepticima, biocidima… Iako upitna učinka, kemijska sterilizacija prostora postala je način života…

Strahom inducirana sterilizacija

Preplašeni ljudi, ali i zaposlenici nadležnih institucija, prihvaćaju preporuke i naredbe službenih epidemiologa i kriznih stožera te dezinfekcijskim sredstvima obilježavaju i tretiraju sve radne i javne površine, ljudske ruke, tramvaje, otirače… Usprkos uvjeravanjima poznatih svjetskih virologa da se koronavirus ne zadržava na kvakama ili ambalaži, svakodnevni životni prostor pretvoren je u kemijsku čistionicu. Tako, na primjer, Hendrik Streeck, profesor i ravnatelj Instituta za virologiju na sveučilištu u Bonnu, objašnjava: »Ne postoji znatan rizik da se zarazite kada idete u kupnju… Kada smo uzimali uzorke s ručaka na vratima, telefonima ili zahodima, nije bilo moguće izolirati virus u laboratoriju.«

Glavna prijetnja ljudskomu zdravlju

Redovita uporaba antimikrobnih sredstava dovodi do pojave bakterija koje su otporne na antibiotike. Pojava takozvanih superbakterija nije mogućnost, nego izravna posljedica pretjerane potrošnje i primjene dezinficijenasa. To znači da standardni antibiotici, poput cefalosporina, fluorokinolona ili penicilina, više nisu djelotvorni, pa se njima ne mogu liječiti bolesti izazvane patogenim bakterijama. Bakterijska rezistencija, prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, jedna je od glavnih prijetnja javnomu zdravlju. Procjenjuje se da svake godine umire više od 700 tisuća ljudi od infekcija superbakterijama.

Postojeći arsenal antibiotika postat će još manje uporabljiv nakon ovogodišnje epidemije koronavirusa. S dolaskom ljeta virus popušta i sve je jasnije da se radilo o sezonskom incidentu. No »prokletstvo« superbakterija ostaje stalna prijetnja ljudskomu zdravlju i bit će dugotrajna posljedica masovne kemikalizacije dnevnoga boravka.

I najnovija pandemija koronavirusa izravno je povezana s pojavom bakterijskih infekcija. Rezultati studija pokazuju da je polovica umrlih u Kini bila zaražena nekom patogenom bakterijom (Lancet 2020, 395, 1054). To je čest slučaj da virusnu zarazu slijedi sekundarna bakterijska infekcija. Budući da za virusnu bolest COVID-19 ne postoje lijekovi, važno je uspješno liječiti ili na vrijeme spriječiti komplikacije izazvane bakterijama. Ako se radi o otpornim superbakterijama, fatalni je ishod vrlo vjerojatan. Stoga je teško zaključiti je li pacijent umro od obične viroze ili od nedostatka učinkovitih antibiotika.

Kriza antibiotika

Znanstvena potraga za novim efikasnim antibioticima je u krizi. Farmaceutska industrija nije u stanju isporučiti djelotvorne antibakterijske lijekove. Točnije, potreba za novim formulacijama nadilazi inovativne sposobnosti kemičara, biologa i liječnika. Postojeći arsenal antibiotika postat će još manje uporabljiv nakon ovogodišnje epidemije koronavirusa. S dolaskom ljeta virus popušta i sve je jasnije da se radilo o sezonskom incidentu. No »prokletstvo« superbakterija ostaje stalna prijetnja ljudskomu zdravlju i bit će dugotrajna posljedica masovne kemikalizacije dnevnoga boravka. Julie Gerberding, bivša ravnateljica američkoga Centra za kontrolu bolesti (CDC), upozorava: »Nakon borbe s koronavirusom možemo očekivati nadolazak sličnih viroza. No ne smijemo biti kratkovidni i zanemariti pojavu bakterijske otpornosti prema antibioticima.«

Pirova pobjeda?

Otpornost bakterija slijedi pravilo: što te ne ubije, čini te snažnijim. Uzaludnim višemjesečnim razbacivanjem biocidnih kemikalija bakterije su »naučile« mehanizme otpornosti. Stoga će s nadolaskom novih viroza ljudi biti podložni novoj seriji superbakterija, koje se »vole lijepiti« na virusom kompromitirani imunosni sustav čovjeka. Odgovorni izbjegavaju (ili ne znaju?) temu bakterijske otpornosti uzrokovane sumanutom kemijskom dekontaminacijom. To je loša vijest koja može pokvariti proslavu Pirove pobjede. Uspjeh metode »čekića i plesa« nad koronavirusom bit će, vrlo vjerojatno, kontaminiran porazom čiju cijenu stanovništvo tek mora platiti.

Autor / Valerije Vrček

The post POSLJEDICA PRETJERANE PRIMJENE DEZINFICIJENASA Pojava superbakterija first appeared on Braniteljski portal.

POSLJEDICA KEMIKALIZACIJE ŽIVOTNOGA PROSTORA Sve je više muškaraca neplodno

Braniteljski portal — Fri, 18 Aug 2017 08:11:12 +0000

Nedavno su objavljene dvije važne studije koje potvrđuju sumnje i upozorenja znanstvenika da je plodnost muškaraca ugrožena, odnosno da se kvaliteta sperme smanjuje već pedesetak godina. Sedamdesetih godina prošloga stoljeća prosječna koncentracija spermija iznosila je 99 milijuna, a najnovije brojke govore o koncentracijama ispod 47 milijuna po mililitru. Hemocitometrijske analize, dakle, pokazuju 50-postotni pad koncentracije spermija, a kod mnogih muškaraca to zapravo znači da ne će imati potomaka.

Epidemija neplodnosti

U objavljenoj metaanalizi obrađeno je 42 tisuće muškaraca, a znatan poremećaj reproduktivnih sposobnosti uočen je u populacijama Sjeverne Amerike, Europe, Australije i Novoga Zelanda (Human Reproduction, 25. 7. 2017.). Pregledom dosadašnjih rezultata potvrđena su prva upozorenja o epidemiji neplodnosti u Danskoj. Još je 1992. godine danski pedijatar Niels Skakkebaek uvjeravao sunarodnjake: »Kvaliteta muških spolnih stanica kod Danaca je vrlo loša, izmjerena je smanjena koncentracija i smanjena pokretljivost spermija, te mnoge druge malformacije. U Danskoj se dogodila epidemija muške neplodnosti. Više od 20 posto Danaca koji to žele ne mogu imati djecu.«

Osim što je ozbiljan spolni poremećaj, smanjena koncentracija spermija često je povezana s povećanim morbiditetom i mortalitetom kod muškaraca. Također, poremećaj broja muških spolnih stanica neki znanstvenici izravno povezuju s pojavom kriptorhizma, hipospadije, raka testisa, s poremećajem spolne orijentacije, gubitkom muškosti… U navedenoj studiji istraživači upozoravaju da je trend vrlo loš, posebice u razvijenim zemljama svijeta, te se ne vidi kraj narušenomu spolnomu zdravlju muške populacije. Frederick vom Saal, profesor biologije na sveučilištu u Missouriju, situaciju naziva »spiralom smrti muške neplodnosti«.

Hormonski otrovi

Nisu sasvim jasni uzroci uočenih negativnih trendova kod muške populacije, no u posljednje se vrijeme sve češće govori o okolišnim čimbenicima koji utječu na spolno zdravlje muškaraca. Na prvom mjestu »crnoga popisa« nalaze se endokrini disruptori ili hormonski otrovi koji izravno utječu na hormonsku ravnotežu kod čovjeka. Među njima se nalazi etinil-estradiol, sintetski estrogen koji se masovno rabi u kontracepcijskim sredstvima i pri nadomjesnoj hormonskoj terapiji (tijekom ženske menopauze). Otpadne vode, rijeke i jezera, pa čak i pitke vode, sadrže mjerljive koncentracije toga kemijskoga spoja. U najnovijoj je studiji upravo etinil-estradiol prikazan kao glavni uzročnik muške feminizacije (PloS Genetics, 20. 7. 2017.).

Štoviše, dokazano je da sintetski estrogen izaziva posljedice koje su mjerljive u drugoj i trećoj generaciji laboratorijskih miševa. To znači da se kontakt s etinil-estradiolom »pamti« kroz generacije. Patricia Hunt, profesorica molekulskih bioznanosti i glavna autorica studije, pokazala je također da izloženost sintetskim estrogenima pojačava neželjene učinke (spolne poremećaje) u sljedećim generacijama. Time je pojasnila mogući ekotoksikološki mehanizam zbog kojega dolazi do poremećaja muške plodnosti.

Ekologija i demografija

Laura Vanderberg sa sveučilišta u Amherstu pojašnjava važnost nove studije: »Još nitko nije proučavao učinak sukcesivne izloženosti estrogenima. Posljednjih nekoliko desetljeća izloženi smo etinil-estradiolu, a spolna oštećenja uočena u jednoj generaciji postaju izraženija u sljedećoj.« Radi se jednostavno o tome da onečišćenje okoliša sintetskim estrogenima nije epizoda, nego stalna kemikalizacija životnoga prostora.

Muškarci su očigledno osjetljiviji na djelovanje tragova etinil-estradiola iz okoliša. Time se jedan ekološki incident pretvara u medicinski, ali i demografski problem. Pred izazovima trudnoće i menopauze, prirodnim i sasvim normalnim stanjima, mnoge žene posežu za estrogenom »terapijom«, čime ugrožavaju plodnost i zdravlje muške populacije. Čini se kao da se ostvaruju predviđanja ekološkoga bestselera »Naša ukradena budućnost« iz 1996. godine, čiji autori u podnaslovu postavljaju pitanje: Ugrožavamo li vlastitu plodnost, inteligenciju i opstanak?

D.K

The post POSLJEDICA KEMIKALIZACIJE ŽIVOTNOGA PROSTORA Sve je više muškaraca neplodno first appeared on Braniteljski portal.

prigovor znanosti - Braniteljski portal

POSLJEDICA PRETJERANE PRIMJENE DEZINFICIJENASA Pojava superbakterija

POSLJEDICA KEMIKALIZACIJE ŽIVOTNOGA PROSTORA Sve je više muškaraca neplodno