Vrata svoje učionice Božanstvenoj komediji “Škola za život” otvorio je 4. A Srednje škole Jure Kaštelan iz Omiša…

Pogledajte kako će “informatizacija školstva riješiti sve naše probleme u školstvu” ?

Božanstvena komedija pokazuje svježe, kreativno lice Crkve, otvorene razgovore o različitim društvenim temama, a elementi satire kojima je emisija u biti protkana nisu usmjereni na ismijavanje osoba, nego na ismijavanje određenih ideja koje urednički trio smatra štetnima.

Božanstvena komedija je projekt Laudato TV-a koji okuplja nekolicinu mladih.

The post (VIDEO) Božanstvena komedija: “Škola za život”…Pogledajte kako informatizacija “sve rješava”… first appeared on Braniteljski portal.

Ugledni fizičar dr. Antonio Šiber, znanstveni savjetnik na Institutu za fiziku gostovao je na N1 te komentirao stanje u hrvatskoj znanosti i obrazovanju i pompozno najavljivanju reformu ministrice Divjak “Školu za život”…

Naglasio je da je znanost u “očajno lošoj situaciji. Dolazak ministrice Divjak ništa nije promijenio osim što je došla ogromna količina novog govora o izvrsnosti. To je novogovor koji se nikako ne održava na stvarnu situaciju u znanosti u kojoj se sve odvija kao i dosad. Znanstvenici su izrazito nezadovoljni korumpiranošću u sustavu.Jedan od primjera su i centri izvrsnosti, a jedan od razloga što je premijer Plenković tu situaciju prepustio Fuchsu je jer je shvatio da to ne može pratiti.”

O “Školi za život”

Kada je riječ o “Školi za život”, Šiber ističe da djeca od nje neće imati nikakve koristi.

“Nažalost, ništa nije toliko izvrsno koliko bi se na prvi pogled moglo učiniti. Imam osoba iskustva s nastavnicima koji prolaze neku vrstu preodgoja. Ne radi se o dodatnoj edukaciji tih nastavnika nego se uglavnom radi o usvajanju novogovora. To se vidi u materijalima u kojima ministrica objašnjava kako sad treba govoriti. Škola za život se bavi ishodima učenja i to je taj novogovor. Kad sve to razgrnete ostane nažalost samo novogovor i od toga djeca neće imati apsolutno ništa. Nastavnici sudjeluju jer su neki entuzijasti, a dijelom jer postoji konkretan novac vezan za tu situaciju.”

Također smatra da se ministrica hvali centrima za izvrsnost “a zapravo se dogodilo da je strašno velikog utjecaja imala lokalna politika. Podijeljene su zone interesa kao i obično i raspodijeljeni novci… Te izvrsnosti treba gledati vrlo oprezno. Ako efikasnost rada sustava mjerite po tome koliko goriva je u njega uliveno onda nije svejedno je li sustav dizelski motor ili požar. Sustav se još malo razgorio otkad je došla ova ministrica i njen tim. Ono što se događa sugerira potpuni kaos. To se najbolje vidi po sustavu obrazovanja. ”

O CERN-u

“Priča da ćemo postati izvrsni jer smo platili članarinu u CERN-u je tipičan primjer lažne izvrsnosti. Treba se pobrinuti da se u hrvatsku fiziku projekti ulijevaju po principu kvalitete.”, izjavio je znanstvenik Šiber za N1.

Podsjetimo, ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak izrazila je zadovoljstvo “čvrstom četvorkom”, kojom je ocijenjeno prvo polugodište eksperimentalne faze kurikularne reforme “Škola za život”, i poručila da je sve spremno za uvođenje frontalne kurikularne reforme sljedeće školske godine, prenosi narod.hr.

Roditelji ocijenili ‘Školu za život’ HNS-ove ministrice Divjak: ‘Čista jedinica’

S druge strane, dio roditelja iznijelo je mnogo pritužbi na program, ističući da je pompozno najavljivan eksperimentalni program “Škola za život” pokazao se potpunim promašajem, a djeca ionako previše vremena provode gledajući u zaslone i služeći se mobitelima i tabletima.

Iako se ministrica Blaženka Divjak unaprijed ograđivala kako će se nedostaci popravljati u hodu, ostaje dojam da je to bilo tek opravdanje za nešto što nije do kraja osmišljeno i što je trebalo pogurati što prije. O razlozima takve žurbe, tek će biti riječi, no, tada će možda biti prekasno jer jedna godina za učenike 73 osnovne i srednje škole koje su ove školske godine počele primjenjivati eksperimentalni program, bit će nepovratno izgubljena.

D.K.

The post Ugledni fizičar Antonio Šiber ismijao “Školu za život” ministrice Blaženke Divjak: ‘Djeca neće imati apsolutno ništa’ first appeared on Braniteljski portal.

Postavljam pitanje svih pitanja na temu eksperimentalne provedbe kurikularne reforme zvane ”Škola za život”. Postavljam pitanje premijeru, ministrici, nastavnicima, profesorima, učiteljima, učenicima, roditeljima, akademicima, novinarima koji prate najavljene promjene u sustavu naobrazbe. Pitanje glasi: Na koji način će se vrjednovati taj eksperiment, na koji način će ga se ocjenjivati, na koji način određivati njegova uspješnost? Pitanje je jednostavno i logično, ali nitko ga do sada barem javno nije postavio, a kamoli na njega dao odgovor, piše za Hrvatski fokus Miroslav Dorešić, zamjenik ministra prosvjete 1998./1999. i teorijski fizičar u mirovini.

No, neka se pospana akademska zajednica ne brine, pitanje je postavljeno glavnoj protagonistici eksperimenta, pomoćnici ministrice znanosti i obrazovanja – ime joj nije vrijedno spomena. Ta desna (u biti lijeva) ruka ministrice znanosti dala je ovakav odgovor: Uspješnost eksperimenta zvanog ‘Škola za život’ određivati će se prema stupnju zadovoljstva njime.

Čijeg zadovoljstva, kakvog i kojeg zadovoljstva to pomoćnica ministrice nije znala reći ali je ipak ostala živa. Za pretpostaviti je valjda da se radi o zadovoljstvu svih sudionika u tom eksperimentu. Dakle, vjerojatno učenika, nastavnika, roditelja, ponajprije ministrice, njezine pomoćnice, svih koji su eksperimentu kumovali pa do samog premijera. Dokle li smo došli u poigravanju s obrazovnim sustavom i avanturističkim pristupom?!

Eksperiment zvan Škola za život još je jedan dokaz da se obrazovanju pristupa po populističkom obrascu u vidu podilaženja učenicima, njihovim roditeljima, nastavnicima i svima koji su u pokus uključeni po ‘kriteriju bez kriterija’. Učenicima se olako daju dobre ocjene čime se već u osnovnoj školi proizvodi hiperinflacija odlikaša bez pokrića, državna matura porazne je razine posebno iz STEM područja po niskoj razini zadataka i lošoj koncepciji tipa vozačkog testa i spuštanja praga za prolaznost. O kakvom se promašaju radi dovoljno je pogledati bruku ministrice Divjak nakon pitanja učenika Ilije Srpaka 31. srpnja 2018. u Dnevniku 2 HRT-a.

D.K.

The post Miroslav Dorešić: Je li akademska zajednica ušutkana novcem HNS-ovih trgovaca zastarjelom informatičkom opremom? first appeared on Braniteljski portal.

Najvažnija školska godina u posljednjih 20 godina, kako joj zadnjih dana tepa ministrica obrazovanja Divjak, pred samim je vratima. Osim eksperimentalnog programa ‘Škola za život’ na relativno malom uzorku škola, puno se značajniji zahvat u osnovnoškolsko obrazovanje odvija s uvođenjem novog obveznog predmeta u sve 5. i 6. razrede – informatike. No, projekt koji je dobio snažnu podršku premijera Andreja Plenkovića, u škole će u ponedjeljak ući gol, bos i praznih ruku, odnosno, bez udžbenika, bez računala, bez digitalnih obrazovnih sadržaja te nakon skromnih i neobaveznih virtualnih edukacija nastavnika. Sve to nakon čak godinu dana pripreme ključnog projekta ministrice Divjak i njene pomoćnice Lidije Kralj.

Premijer Andrej Plenković i ne-baš-toliko-njegova ministrica obrazovanja Blaženka Divjak, u svojem se jednogodišnjem burnom odnosu ipak mogu pohvaliti jednom zajedničkom, skladnom konferencijom za medije u Vladi Republike Hrvatske. Jednom, ali vrijednom, kada je premijer, prvi i dosad zadnji put stao uz bok ministrici i iza projekta kojeg je Divjak osmislila sa svojom pomoćnicom Lidijom Kralj.https://www.braniteljski-portal.com/akademik-vladimir-paar-odgovorio-braniteljskom-portalu-znanstveno-vijece-za-obrazovanje-i-skolstvo-hazu-kojemu-sam-predsjednik-nije-dobilo-nikakve-kurikule-na-recenziju

Popikavanja s informatikom u režiji Ministarstva

Tako su 16. studenog prošle godine zajedno stali pred novinare i predstavili projekt uvođenja obavezne informatike u sve 5. i 6. razrede osnovnih škola u Hrvatskoj, počevši od školske godine 2018./2019., koja počinje za točno četiri dana.

– Uvođenjem informatike u ranoj fazi obveznog osnovnoškolskog obrazovanja stvaraju se pretpostavke da se mlade generacije pripreme na brzo mijenjajući svijet i radna mjesta, rekao je tada Plenković, vjerojatno ne brinuvši pretjerano o tome kako će Ministarstvo Blaženke Divjak pripremiti cijeli projekt i nastavnike za njegovo provođenje. Vjerujući (ne-tako-svojoj) ministrici, premijer je vjerojatno pretpostavio da ljudi u MZO-u ipak znaju što rade.

Četiri dana prije početka školske godine, imamo loše vijesti i za premijera Plenkovića i za učenike i za nastavnike i za roditelje. Obavezna informatika u ponedjeljak kreće gola, bosa i potpuno praznih ruku.

Nema udžbenika, nema ni laptopa

[A čega ima?] Nema laptopa za obveznu informatiku koja kreće za mjesec dana – Ministarstvo poništilo javnu nabavu 13.000 računala

Još je početkom kolovoza Slobodna Dalmacija u tiskanom izdanju objavila kako obvezna informatika kreće bez udžbenika, jer ih nakladnici neće stići na vrijeme isporučiti. U zgusnutim rokovima dostave udžbenika MZO-u, njihove recenzije i odobrenja nakon kojih ih nakladnici mogu tiskati, udžbenici za obveznu informatiku 3. rujna neće se naći na školskim klupama petaša i šestaša.

Nekoliko dana kasnije, srednja.hr ekskluzivno je objavila kako je Ministarstvo obrazovanja poništilo javnu nabavu za čak 13.000 prijenosnih računala koja su do početka školske godine trebala stići 430 osnovnih škola. Nabava je poništena jer je na nju pristigla samo jedna ponuda i to po cijeni višoj za 11.653.803 kune od cijene koju je predvidjelo Ministarstvo i s duplo duljim rokom dostave opreme.

Nakon fijaska s nabavom računala, Divjak komunicira kako će se novac za kupnju laptopa ‘spustiti’ školama te kako će laptopi u školama biti do kraja kalendarske godine. Pa tako MZO jučer donosi odluku kojom će se sredstva za laptope doznačiti na žiro-račune 673 osnovne škole, koje će ih pak sada samostalno nabavljati. Zanimljivo, u propaloj javnoj nabavi bilo je predviđeno 26 milijuna kuna za 430 škola, a sada se taj iznos dijeli na njih 673.

Bit će digitalnih obrazovnih sadržaja za obaveznu informatiku, ali tek ujesen 2019. godine!

U sada već dosta informatičko-nezgodnoj situaciji, ministrica Divjak prije tri dana u intervjuu Novom listu pokušava spasiti što se spasiti da izjavom kako su za obveznu informatiku “digitalni materijali spremni za upotrebu”. Nažalost, niti to nije točno.

Još u siječnju ove godine, CARNET je otvorio postupak javne nabave u vrijednosti 2 milijuna kuna (bez PDV-a) i to u svrhu nabave otvorenih digitalnih obrazovnih sadržaja (DOS) za predmet informatiku za 5. i 6. razred osnovne škole. 3. kolovoza javna je nabava poništena zbog višestrukih žalbi konzorcija nakladnika.

– Naručitelj (op.a. CARNET) je predmet nabave – otvorene digitalne obrazovne sadržaje planirao koristiti u školskoj godini 2018./19. Protekom vremenskog roka, uslijed navedenih žalbi (…) predmet nabave nije više moguće nabaviti za školsku godinu 2018./19. Naručitelj će predmet nabave nabavljati za školsku godinu 2019./20., stoji u Odluci o poništenju javne nabave, koju u cijelosti možete pročitati u nastavku.

Doc

1 od 2

Iz MZO-a poručuju da će nastavnici za nastavu obvezne informatike koristiti digitalne materijale kojima su se koristili tijekom svojih virtualnih edukacija i koji im baš nisu ‘legli’

S obzirom na to da predviđenih DOS-ova za obveznu informatiku neće biti, barem ne ove školske godine, upitali smo Ministarstvo obrazovanja na koje je točno “spremne digitalne materijale” ministrica Divjak mislila u intervjuu Novom listu.

Nastavnici o pripremi za obveznu informatiku: Naše edukacije su neprofesionalne, samo 10% nas bit će spremno najesen

– Ne radi se o DOS-evima, nego o digitalnim materijalima koje su nastavnici informatike koristili tijekom 243 dana edukacije i koji im služe za nastavu. Dodatno, izmjene udžbenika za 5. i 6. razred su odobrene i izmijenjene u katalogu, poručili su nam iz Ministarstva.

Kada smo u svibnju pričali s nekolicinom nastavnika informatike koji su sudjelovali u online edukacijama, opisali su nam ih vrlo slikovito – kao da u medicini čašom vode ili kamilicom tretirate ozbiljnu bolest. Tvrdili su nam tada da se radi o isključivo online edukacijama u virtualnoj učionici, koje polovica nastavnika informatike uopće ne pohađa.

– Edukacije koje se provode su kao da u medicini čašom vode ili kamilicom tretirate ozbiljnu bolest. Sadržaji i zadaci su često površni, čak banalni. Više izgleda kao forma koju treba ispuniti, rekla nam je tada jedna nastavnica informatike o online edukacijama. Problematizirali su i primjere zadataka iz virtualne edukacije, a sve možete pročitati ovdje.

Brojni problemi s informatikom, izdvajamo još dva

Učionicu morali preurediti za informatiku pa će dio učenika, zbog manjka prostora, na nastavu u župni dvor

Problemi s uvođenjem obvezne informatike su brojni, a istaknut ćemo još dva. Inačica kurikuluma informatike iz svibnja 2016., izrađena u sklopu Cjelovite kurikularne reforme, sadržavala je fomulaciju kako se učenje i poučavanje informatike organizira u grupama ne većim od 15 učenika. U finalnoj, usvojenoj inačici kurikuluma informatike (op.a. članica stručne radne skupine za informatiku bila je i Lidija Kralj, pomoćnica ministrice), ta je formulacija izbrisana te stoji da broj učenika treba biti u skladu s Državnim pedagoškim standardom. U prijevodu, to znači da će informatičke učionice koje su dosad bile opremljene za 15 učenika, morati primiti cijele razrede, za što nemaju opremu, a često niti prostora za što je samo jedan primjer slučaj iz Zadra.

Osim toga, kurikulum informatike izrađen u sklopu Cjelovite kurikularne reforme, za 5. je razred osnovne škole pisan kao za 5. godinu učenja i poučavanja informatike. Obvezna informatika pretpostavlja informatiku u 5. razredu kao prvu godinu učenja pa nije jasno kako je zamišljeno doskočiti tom problemu. Ministrica i njezina pomoćnica često govore o rješavanju izazova putem…

Lako za premijera i MZO, ali jao učenicima, nastavnicima i roditeljima

Kako su se kredibilitet i odgovornost Ministarstva obrazovanja u jednom danu rušili kao kula od karata

Kao što smo rekli, mnogo je problema s uvođenjem obvezne informatike, no čini se kako je najveći upravo taj što ona u škole ulazi za četiri dana. Lako za premijera u ovoj situaciji; on će samo dobro promisliti što će i kako iz MZO-ove kuhinje idući put ovako javno i čvrsto podržati. Lako i za HNS-ovo Ministarstvo; oni su uvjereni da ‘delaju’ protiv uravnilovke, dok drugi samo kukaju na društvenim mrežama.

No, jao učenicima, nastavnicima i roditeljima preko čijih će se leđa od ponedjeljka slamati neuspjeli pothvat ambiciozne ministrice i njezine kraljevske pomoćnice, donosi srednja.hr.

P.S. Srednja.hr još je 10. svibnja ove godine Ministarstvu obrazovanja uputila opsežan upit o uvođenju informatike kao obveznog predmeta u 5. i 6. razrede. Nakon žalbe Povjerenici za informiranje i pokrenutog postupka po Zakonu o općem upravnom postupku, do danas odgovore nismo dobili. Što smo sve (neuspješno) pitali MZO o informatici, možete pročitati na dnu OVOG teksta.

M.M.

Vezane vijesti;

Jednako tako na OVOM LINKU možete pročitati sve što je Uredništvo Braniteljskog portala i njegov Znanstveni tim pisao o kurikulu kao i o povijesti, ali i upućivao pisma, kako javna tako i mailovima na ministarstvo MZO i premijeru Andreju Plenkoviću, ali nikada kao ni srednja.hr nismo dobili odgovor ni od premijera, predsjednice i ministrice MZO Blaženke Divjak. Iz svega proizlazi da su nam recenziju kurikula, kao što smo i upozoravali hrvatsku javnost, pisali neki posve drugi, strani “stručnjaci”, a ne nikako Hrvatski koje imamo.

-Prof. Matko Marušić: S NOVOM ŠKOLSKOM GODINOM, PRIVIDNO PROBNO, POČINJE PROTUHRVATSKI ŠKOLSKI PROGRAM!…

The post Propast krunskog projekta Plenkovića i Divjak: Obvezna informatika od ponedjeljka gola, bosa i praznih ruku first appeared on Braniteljski portal.