Dok se priča o sigurnosnim provjerama kandidata za ministre i kandidata za predsjednike Uprava stvarala za novo tiskano izdanje Lidera, nailazili smo, piše Lider.media na neke oprečne informacije i  stavove političara. Jedni su tvrdili da je sigurnosnih provjera za ministre bilo prije nego što je 2012. godine Vlada Zorana Milanovića izmijenila Zakon o sigurnosnim provjerama. Drugi pak tvrde da se u praksi ministri nisu provjeravali nikada. U verziji Zakona iz 2008. članak 13. je glasio: ‘Temeljna sigurnosna provjera provodi se za osobe koje se imenuju ili su imenovane na dužnost, osobe koje se imenuju ili su imenovane za rukovodeće državne službenike, osobe koje se primaju na rad ili rade u tijelima sigurnosno-obavještajnog sustava Republike Hrvatske’. Milanovićeva Vlada je u isti članak dodala zarez i nastavak rečenice, ‘na zahtjev čelnika tijela’, što znači samo ako to traže premijer ili predsjednica…

Pitali smo aktualnu Vladu je li premijer Andrej Plenković, koji je uz predsjednicu jedini taj ‘čelnik tijela’ je li naručio provjeru bilo kojeg svojeg ministra no odgovor nismo dobili. Poslali smo upit i SOA-i i Uredu Vijeća za nacionalnu sigurnost, podliježu li ministri sigurnosnim provjerama bilo kojeg stupnja ili su od toga  izuzeti. Za razliku od Vlade, iz ove dvije institucije dobili smo odgovore (naravno, bez imena i prezimena i konkretnog potpisnika odgovora) piše Lider.media ..

Evo što kaže SOA-a:

‘Vezano uz upit glede provedbe sigurnosnih provjera za ministre u Vladi RH, obavještavamo Vas da je člankom 13. st. 1. podstavak 1. Zakona o sigurnosnim provjerama (NN 85/08 i 86/12) propisano da se temeljne sigurnosne provjere provode za osobe koje se imenuju ili su imenovane na dužnost na zahtjev čelnika tijela. Također, Zakon o sigurnosnim provjerama u članku 23. st. 2. navodi da se temeljne sigurnosne provjere za osobe iz članka 13. stavka 1. podstavka 1. Zakona provode na osnovi Upitnika za sigurnosnu provjeru III. stupnja i primjenom postupaka propisanih za sigurnosnu provjeru za pristup klasificiranim podacima III. stupnja. SOA provodi sigurnosnu provjeru u civilnom sektoru te podnosi izvješće o sigurnosnoj provjeri tijelu koje je provjeru tražilo, a sukladno članku 40 Zakona o sigurnosnim provjerama, podnositelj zahtjeva za provjere donosi, na temelju izvješća o provedenoj sigurnosnoj provjeri, konačnu ocjenu o postojanju sigurnosnih zapreka. Tijekom provjere, osoba vlastoručnim potpisom pristaje na provedbu postupka, u odgovarajućem upitniku upisuje svoje podatke, a SOA u pravilu provjerava istinitost navoda koje je osoba navela u upitniku.’ – objasnili su u SOA-i,piše Lider.media .

Znači ministri se provjeravaju samo ako to premijer traži a i u tom slučaju prolazi kroz najblažu provjeru III. stupnja (u kojoj, za razliku od I. stupnja nema provjere imovinskog stanja njega i njegove obitelji).

Sigurnosne provjere trenutno se najčešće rade u slučajevima traženja pristupa klasificiranim podacima, odnosno kada neki političar sudjeluje na sjednici na kojoj ima pristup povjerljivim informacijama, pogotovo ako se tiču NATO-a ili EU-a. Tada osoba treba pribaviti sigurnosni certifikat kojeg mu izdaje Ured Vijeća za nacionalnu sigurnost (UVNS), nakon provjere SOA-e.  To je središnje državno tijelo za informacijsku sigurnost.

– Sigurnosna provjera za pristup klasificiranim podacima provodi se za  fizičke osobe kojima je, u obavljanju poslova iz djelokruga ili dodijeljenih ovlasti, nužan pristup nacionalnim klasificiranim podacima stupnja tajnosti »Vrlo tajno«, »Tajno« i »Povjerljivo«, pravne osobe s kojima državna tijela, tijela jedinica lokalne i regionalne samouprave te pravne osobama s javnim ovlastima sklapaju klasificirane ugovore stupnjeva tajnosti »Vrlo tajno«, »Tajno« i »Povjerljivo«. Člankom 20. Zakona o tajnosti podataka  propisano je kako pristup nacionalnim klasificiranim podacima bez certifikata, u okviru obavljanja poslova iz njihovog djelokruga, imaju državni dužnosnici određeni odredbama Zakona o sustavu državne uprave, zastupnici u Hrvatskome saboru, pučki pravobranitelj, suci, Glavni državni odvjetnik, zamjenici Glavnog državnog odvjetnika, ravnatelj Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta te zamjenici ravnatelja Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta. Sigurnosne provjere za pristup klasificiranim podacima provode nadležne sigurnosno-obavještajne agencije temeljem čijih izvješća, ukoliko provedenim postupcima nisu utvrđene sigurnosne zapreke za pristup klasificiranim podacima, Ured Vijeća za nacionalnu sigurnost izdaje certifikate za pristup klasificiranim podacima – objasnili su u UVNS-u, piše Lider.media.

Ranko Ostojić, predsjednik saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost istaknuo nam je u razgovoru da će sigurnosnih provjera za pristup klasificiranim podacima sada sve više radi predsjedanja Hrvatske Europskom unijom, a samim time i većim pristupom povjerljivim dokumentima.

Izvor Lider.media

Autor Željka Laslavić- Lider.media

The post Što kaže SOA: Jesu li Grabar Kitarović i Plenković ikad tražili provjeru ministara? first appeared on Braniteljski portal.

Ravnatelj Sigurnosno obavještajne agencije (SOA) Danijel Markić u četvrtak je potvrdio da je ta služba bila uključena u rasvjetljavanje slučaja Agrokor, ali da nije bilo zahtjeva za sigurnosnim provjerama pa se nisu koristili „resursi službe“ već samo „javno dostupni izvori“.

Markić je odgovorio da ga je na sve sastanke pozivao premijer te da nitko nije tražio nikakve sigurnosne provjere, niti je po slovu zakona u tom slučaju to bilo i moguće zatražiti.

„Sigurno sam dao svoje mišljenje kada sam bio na sastanku s određenim osobama. Kad Vlada mora odlučiti o jednoj osobi može pitati je li ona bila kontroverzna i onda koristimo javne izvore”.

Ravnatelj SOA-e je kazao i da nije detaljno čitao objavljene iskaze bivše potpredsjednice Vlade Martine Dalić Uskoku, nakon kaznene prijave Živog zida, iz kojih proizlazi da su premijer Andrej Plenković, ali i vrh HDZ-a, od početka bili upoznati s formiranjem radne skupine za Agrokor koju je inicirao Most pod uvjetom da u čitavom procesu ne sudjeluje ministar financija.

A.G.

The post Šef SOA-e Danijel Markić : SOA je bila uključena u rasvjetljavanje slučaja Agrokor, nije bilo zahtjeva za sigurnosnim provjerama first appeared on Braniteljski portal.

Politički tajnik MOST-a Nikola Grmoja, na jučerašnjem obraćanju novinarima, izrekao je jednu rečenicu koja bi, ako je i dijelom istinita, mogla uzdrmati sigurnosni sustav zemlje.

“SOA je pregledavala elektroničku poštu Martine Dalić i čudno je da nisu tada reagirali na ovo što je tek sada izišlo u javnost i obavijestili nadležne institucije. Isto tako i ovo što objavljuje
portal Index oko angažmana odvjetnika Šavorića i njegovih odnosa s VTB bankom pokazuje da informacije ne pušta netko tko je bio sudionik korespondencije, nego da se sve ovo pušta na nekakav drugačiji način, možda od same obavještajne zajednice koja je bila upoznata sa svim što se događa i pregledavala mailove”, rekao je Grmoja time optuživšislužbe da ili nisu radile svoj posao ili su i involvirane u “hotmail”aferu.

Ako bi ovo zadnje bilo istinito, značilo bi krah obavještajne zajednice upotrijebljene u međusobne okršaje unutar vladajuće stranke.

Iako je u posljednje vrijeme bilo neslaganja u vodećoj hrvatskoj stranci koje je kulminiralo povodom ratifikacije Istanbulske konvencije, ipak je teško povjerovati da bi se službe upustile u takvu avanturu, bez obzira od koga bi dobile nalog. Vjerujem da su neka
vremena ipak prošla.

Situacija oko Agrokora je sigurno uzdrmala hrvatsko gospodarstvo i mogla ostaviti nesagledive posljedice i državi, ali i stranim bankama koje su sudjelovale u financiranju Todorića, pa je sigurno privukla i mnoge “promatrače”  banaka i korporacija  koje su procjenjivale svoj status u daljnjem razvoju situacije i nisu je prepustile slučaju.

Ozbiljne države stoje iza svojih gospodarskih subjekata, posebno ako su cijele ili dijelom u državnom vlasništvu, te im sigurno pružaju svu potrebnu zaštitu, pa i obavještajnu.
Zbog toga je proces donošenja odluka oko sanacije Agrokora morao biti protuobavještajno osiguran kao i ministri i državni službenici koji su to pripremali. Neshvatljivo je da se način korespondencije, u predmetu teškom 40-ak milijardi kuna, prepustio volji pojedinaca i odvijao neslužbenim kanalima koje je i teško zaštititi.

Kao što je i rekao Grmoja, mail-ove ne pušta nitko tko je bio sudionik korespondencije, jer se pojavljuju i dokumenti koje oni nisu ni imali, što upućuje na šire razmjere ove afere.

Kome je u interesu da se proces nagodbe kontaminira u trenutku kada je izgledna uspješnost provedbe iste, te time dodatno zakomplicira gospodarska situacija u Hrvatskoj, trebaju procijeniti odgovorni, ali to ne opravdava činjenicu da nisu poduzete sve sigurnosne mjere kako do ovakvih propusta ne bi došlo.

U ovom slučaju radilo se o financijskom opterećenju u iznosu od jedne trećine državnog proračuna, što samo po sebi govori o ozbiljnosti, ali i načinu na koji je trebalo pristupiti. Kratkoća vremenskih rokova ne opravdava površni pristup ovom ozbiljnom pitanju.

Iako politička opozicija govori da ih nije briga tko i kako dostavlja e-mailove, već da ih zanima samo sadržaj, morali bi razmisliti o ozbiljnosti situacije i cijeli slučaj gledati u širem kontekstu, uključujući narušeni sigurnosni aspekt.

Jozo Ribičić – Brigadir u miru

The post Tko je pustio e-mailove? Je li u pitanju unutarstranački obračun ili gospodarska špijunaža? first appeared on Braniteljski portal.

Tijekom 2016. godine detektitrano je najmanje sedam pokušaja državno sponzoriranih kibernetičkih napada na zaštićena innformacije komunikacijske tijela Hrvatske, stoji u godišnjem izvešću SOA-e za 2016. godinu…

Sigurnosno-obavještajna agencija (SOA) objavila je četvrto javno izvješće o sigurnosnom stanju u Hrvatskoj i susjedstvu koje se odnosi na razdoblje od lipnja prošle godine do danas.

Donosimo najzanimljivije dijelove

Nastavljena je pojava velikosrpskog ekstremizma, a uz to, zamjetni su pokušaji kojima se Republiku Hrvatsku želi prikazati u negativnom svjetlu u međunarodnoj zajednici uz negiranje i pogrešno prikazivanje činjenica vezanih uz Domovinski rat i njegov obrambeni i oslobodilački karakter, navodi se u izvješću.

S obzirom na dobar ugled, položaj i prava muslimanske zajednice, radikalni islamizam u Republici Hrvatskoj nije naišao na veći odziv. U državama jugoistočnog susjedstva trenutačno ima više od 10.000 sljedbenika salafizma okupljenih u više desetaka tzv. paradžemata i nekoliko enklava.  Tijekom 2016. godini do danas nije bilo uspješno provedenih terorističkih napada u jugoistočnom susjedstvu, ali je policijsko-sigurnosnim akcijama u više država spriječeno nekoliko planiranih napada.

Od početka rata u Siriji i osnivanja ISIL-a, njegovim redovima se priključilo tisuće Europljana, dok se s područja hrvatskog jugoistočnog susjedstva ISIL-u priključilo skoro 1000 osoba, uglavnom sljedbenika džihadističkog salafizma.

SOA prati sve vrste ekstremizma

U Republici Hrvatskoj nije zabilježen značajniji antiimigrantski, odnosno antiislamski ekstremizam.

Nastavljena je i pojava da pojedine navijačke skupine srbijanskih nogometnih klubova ističu protuhrvatska, četnička i velikosrpska obilježja na sportskim natjecanjima, pri čemu u tome sudjeluju i pojedinci koji su hrvatski državljani.

U malom dijelu populacije mlađih pripadnika srpske nacionalnosti zamijećeno je simpatiziranje velikosrpske i četničke ideologije i simbolike, osobito na društvenim mrežama, koje za sada ne predstavlja prijetnju nacionalnoj sigurnosti, ali dovodi do narušavanja sigurnosne situacije na lokalnom nivou.

Kroz medijski prostor nastojalo se utjecati na stabilnost Hrvatske

U sklopu hibridnog djelovanja, u hrvatski medijski i informativni prostor nastoje se ubaciti lažne ili iskrivljene vijesti u kojima se Republiku Hrvatsku, EU i NATO prikazuje u negativnom svjetlu te se želi utjecati na stabilnost hrvatskih institucija, regionalnog okruženja i euroatlantskog i europskog zajedništva.

U jednoj medijski eksponiranoj operaciji nastojalo se spriječiti procese istraživanja i procesuiranja ratnih zločina počinjenih za vrijeme okupacije dijelova hrvatskog teritorija tijekom Domovinskog rata, uhićenjem svjedoka i posljedičnim zastrašivanjem drugih mogućih svjedoka.

Korupcija je i dalje izražen društveni problem

Korupcija je i dalje izražen društveni problem koji predstavlja prijetnju pravnom poretku Republike Hrvatske i povjerenju građana u demokratske institucije. Korupcija je problem kojeg prepoznaje i EU, a procjenjuje se da ekonomski gubitci uzrokovani korupcijom EU koštaju oko 120 milijardi eura godišnje, odnosno 1% BDP-a EU-a. SOA je, uz druga državna tijela, stalno aktivna u suzbijanju organiziranog kriminala na nacionalnoj razini, uz identificiranje članova organiziranih kriminalnih skupina i presijecanja njihovih aktivnosti.

Dio novca stečenog u kriminalnim radnjama kriminalne skupine nastoje uložiti u legalne poslove u Republici Hrvatskoj i tako ih „oprati“, pri čemu se posebno ističu pokušaji ulaganja u objekte i poslove u turizmu.

Organizirani kriminal predstavlja prijetnju sigurnosti građana, pravnom poretku, legalnom poslovanju i državnim institucijama. Na pojavu organiziranog kriminala u Republici Hrvatskoj bitno utječe hrvatski prometni i geopolitički položaj. Hrvatska se nalazi na području kroz koji prolaze krijumčarske rute između Europe i Azije, a geopolitički se nalazi na rubu prostora koji još nije uključen u europske integracije i gdje su državne institucije još uvijek nedovoljno snažne za suzbijanje ovako složenih oblika kriminala.

Povećava se ranjivost od kibernetičkih prijetnji

Primjerice, tzv. balkanska ruta tako je glavna ruta za dovoz heroina u Europu, a vrlo je bitna i za dopremu marihuane. Jedan od tri ogranka balkanske rute prolazi preko hrvatskog teritorija. O obujmu kriminala povezanog s opojnim drogama govori podatak EUROPOL-a da na opojne droge Europljani potroše najmanje 24 milijarde eura godišnje.

SOA sudjeluje u međunarodnim naporima za suzbijanje kriminala povezanog s opojnim drogama. Tako je, uz MUP, sudjelovala u policijskim akcijama presijecanja međunarodnih lanaca proizvodnje i distribucije velikih količina narkotika, prilikom kojih je zaplijenjeno nekoliko stotina kilograma narkotika i uhićen veći broj osoba.

Tijekom 2016. godine detektirano je najmanje 7 pokušaja državno sponzoriranih kibernetičkih napada na zaštićene informacijske i komunikacijske sustave državnih tijela Republike Hrvatske.

I Republika Hrvatska meta je pokušaja prikupljanja podataka u kibernetičkom prostoru. Pritom je namjera napadača dvojaka: prikupiti podatke o hrvatskim sigurnosnim, političkim, gospodarskim i drugim procesima te podatke euroatlantskih asocijacija kojih je Republika Hrvatska članica.

SOA aktivno sudjeluje u otkrivanju i suzbijanju državno sponzoriranih kibernetičkih napada, te je tijekom 2016. godine detektirano najmanje 7 pokušaja kibernetičkih napada te vrste na zaštićene informacijske i komunikacijske sustave državnih tijela Republike Hrvatske.

Ratni zločini i nestale osobe i dalje u fokusu rada SOA-e

U suradnji s drugim nadležnim tijelima u Republici Hrvatskoj (DORH, MUP, VSOA) SOA prikuplja podatke i dokumentaciju u svrhu utvrđivanja krivaca, žrtava i okolnosti počinjenja ratnih zločina za vrijeme Domovinskog rata.

Posebni se napori ulažu u identificiranje osumnjičenika za počinjenje ratnih zločina, bilo da se radi o neposrednim izvršiteljima ili onima koji su osmislili ili naložili počinjenje zločina.

Republika Hrvatska još traga za 1952 osobe nestale tijekom Domovinskog rata, pa su od posebnog značaja aktivnosti SOA-ena utvrđivanju sudbine nestalih osoba, odnosno pronalaženja lokacija pojedinačnih i masovnih grobnica i mjesta ukopa posmrtnih ostataka žrtava ratnih zločina.

SOA u koordinaciji s drugim nadležnim tijelima (Ministarstvo hrvatskih branitelja, MUP, VSOA) prikuplja podatke o mjestima i okolnostima ukopa posmrtnih ostataka osoba nestalih tijekom Domovinskog rata. I u 2016. godini SOA se posebno usmjerila na utvrđivanje lokacija pojedinačnih i masovnih grobnica osoba nestalih u Domovinskom ratu, posebice na utvrđivanje lokacija masovnih grobnica na području Podunavlja. Pri tome bitnu ulogu ima suradnja SOA-e s građanima koji imaju saznanja o nestalim osobama i mogućim grobnicama. SOA takvim osobama jamči anonimnost i diskreciju.

Uloga SOA-e u rješavanju zahtjeva za međunarodnom zaštitom

SOA je u 2016. godini izvršila 73 511 provjera u postupcima rješavanja statusnih pitanja stranaca i državljanstava (izdavanje viza strancima za ulazak u RH ili tranzit kroz RH, dozvola za boravak, primitci i otpusti iz državljanstva, zahtjevi za međunarodnom zaštitom), što je oko 8000 više nego u 2015. godini.

U 2016. godini SOA je državnom vrhu uputila oko 450 raznih analitičkih uradaka, što je za 130 više nego u 2015. godini. Također je uputila i oko 13.500 različitih sigurnosno-obavještajnih informacija drugim državnim tijelima.

U izvješću je, među ostalim, navedeno kako pojas nestabilnosti oko Europe u kojem postoje brojna krizna žarišta nastavlja generirati sigurnosne izazove u vidu masovnih nekontroliranih migracija, ali i prijetnji u vidu terorizma, ekstremizma…

U isto vrijeme, posljedice kriznih žarišta očituju se i u porastu organiziranog kriminala i krijumčarenja ljudi, oružja i roba, hibridnog ratovanja i radikalizacije putem društvenih mreža.H

Izviješća SOA-e

The post IZVJEŠĆE SOAe: Sedam napada na državne ustanove naručile su druge države…Nastavljena je pojava velikosrpskog ekstremizma… first appeared on Braniteljski portal.