Saborski odbor za unutarnju politiku jednoglasno je predložio Saboru predsjednika i šest članova Vijeća za građanski nadzor sigurnosno-obavještajnih agencija koje ne postoji od listopada 2015. godine kada je prošlom sazivu istekao mandat…

Saborski odbor kojeg čine Ranko Ostojić (SDP) kao predsjednik, dr. sc. Miroslav Tuđman (HDZ) kao potpredsjednik te Goran Beus Richembergh, Tomislav Čuljak (HDZ), Željko Dilber (HDZ), Damir Krstičević (HDZ), Igor Dragovan, Dario Hrebak, Ermina Lekaj Prljaskaj, Predrag Matić, Josip Salapić, Gordana Sobol i dr. sc. Ines Strenja Linić kao članovi jednoglasno su predložili sedam članova za tijelo koje bi trebalo provoditi građanski nadzor nad sigurnosno-obavještajnim aparatom Republike Hrvatske, a među predloženim kandidatima najviše se istaklo ime Gordana Bosanca koji je svoju karijeru proveo u udrugama civilnog društva gdje se većinu vremena bavio LGBT pravima u Hrvatskoj i zemljama jugoistočne Europe.

Od “Queer bajki” do “Gay aktivizma kao domoljubnog čina”

Zanimljivo, iako je Bosanac završio Prirodoslovno-matematički fakultet, te je diplomirani inženjer fizike tematika objavljenih radova je pretežito iz područja gay aktivizma. Tako se Gordan Bosanac 2004. godine našao kao urednik priručnika “Priručnik za LGBT prava” i “Poqeeurene priče”, a 2005. godine uredio je “Queer bajke”. Godine 2007. urednik je rada “Usmena povijest homoseksualnosti u Hrvatskoj” da bi 2011. godine u Ljubljani napisao za jednu knjigu, poglavlje pod naslovom “Gay activism as patriotic act” ili u prijevodu “Gay aktivizam kao domoljubni čin”.

Od 2002. do 2005. godine stručni suradnik lezbijskih udruga Iskorak (jedan od osnivača) i Kontra, a od 2002. do 2012. programski je suradnik homoseksualne udruge Domino (Queer Zagreb).

Stipendirala ga britanska Vlada, lobirao protiv ulaska RH u NATO, zalagao se za Pokret nesvrstanih

Gordan Bosanac je stekao zvanje magistra ljudskih prava na School of Public Policy u Velikoj Britaniji, a magisterij mu je bio omogućen stipendijom britanske Vlade Chevenning Scholarship Award koju mu je dodijelio British Council u Zagrebu, a napisao je i knjigu “ALTERnatoR – alternativa priključenja RH NATO-u” 2007. godine koju je izdao Centar za Mirovne studije čiji je Bosanac član.

A 2016. godine sudjeluje kao urednik knjige “Razvojna suradnja kroz nasljeđe Pokreta nesvrstanih” o kojoj je rekao “Ideja za knjigu nastala je u razgovoru s kolegicom Marinom Škrabalo kada smo osnivali Platformu za međunarodnu građansku solidarnost Hrvatske (CROSOL)” te dodao “Napravili smo inicijalno mapiranje nekih od projekata i ubrzo otkrili da su stručnjaci iz Hrvatske, iz različitih segmenata društva – od kulture, preko obrazovanja do arhitekture, energetike i građevine provodili fantastične razvojne projekte te da je tadašnja Jugoslavija, a time i Hrvatska kroz međunarodne razvojne projekte bila jedna od prepoznatljivih čimbenika u međunarodnim odnosima.”

Preko platforme udruga, nepozvan se miješao u vanjsku politiku RH

Platforma za međunarodnu građansku solidarnost Hrvatske (CROSOL) i Kuća ljudskih prava 2017. godine uputili su otvoreno pismo predsjednici Republike, Kolindi Grabar Kitarović u kojem su kritizirali prijateljstvo Hrvatske i Poljske. Gordan Bosanac tada je bio predsjednik Upravnog odbora CROSOL-a kojeg čine B.a.B.e., Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću, GONG, Kuća ljudskih prava, Udruga za zaštitu prava ireligioznih osoba i promicanje ireligioznog poimanja svijeta Protagora, Zagreb Pride, Zelena akciju, Žensku sobu – Centar za seksualna prava i druge.

Njegov matični Centar za Mirovne studije između ostalih financira Soroseva Zaklada za otvoreno društvo, Vlada RH, Ured za udruge, Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva, MZOS, Grad Zagreb, EU, UNHCR, Ministarstvo vanjskih poslova Kraljevine Norveške.

Centar za mirovne studije oko 81% sredstava dobiva iz stranih izvora, od toga čak 62,7% iz fondova Europske unije. Samo u 2013. godini raspolagao je s budžetom od 4,523 milijuna kuna.

Predlagao da prihvatimo 50 000 ilegalnih migranata

Tijekom migrantske krize 2015. godine Gordan Bosanac je izjavio: “Sve ono što je Orban napravio, mi to ne trebamo i ne smijemo napraviti.” Također je predložio da prihvatimo 40 do 50 tisuća izbjeglica i tako ojačamo svoju pregovaračku poziciju na Vijeću Europe idući tjedan,donosi narod.hr.

Miroslav Tuđman oštro kritizirao Bosanca 2015. godine, a sada ga podržao

“Hrvatska službeno slavi kontroverznu vojnu akciju ‘Oluja’ kojom je oslobođen hrvatski teritorij 1995.”, napisao je Bosanac u brošuri 2015. godine nazivajući Hrvatsku “konfliktnom zemljom”, a koju je objavio Beogradski centar za sigurnosnu politiku. “Ovakvi stavovi bliski su pogledima na Domovinski rat što ih zastupaju politički krugovi u Srbiji”, upozorio je Miroslav Tuđman u zastupničkom pitanju glede sporne brošure da bi tri godine poslije bez riječi prihvatio kandidaturu Bosanca za člana tijela za građanski nadzor obavještajno-sigurnosnih službi,donosi narod.hr..

A.K.

The post Tko je Gordan Bosanac – koga je HDZ podržao za nadzor sigurnosno-obavještajnih službi?… first appeared on Braniteljski portal.