U Buenos Airesu je umro Carlos Menem bivši argentinski predsjednik (1989-1999.). U Argentini će ga ocjenjivati različito sukladno svojem svjetonazoru kao što vrijedi za sve predsjednike u svijetu, a u Hrvatskoj ga trebamo pamtiti kao osobu koja nam je bila sklona u teškim vremenima borbe za neovisnost i slobodu. Naime u vrijeme UN embarga na uvoz oružja u razdoblju od 1991.do 1995. Argentina je odlukom predsjednika Carlosa Menema prekršila embargo i Hrvatskoj prodala oružje dragocjeno za obranu od velikosrpske agresije u Domovinskom ratu: 36 topova velikog kalibra, dvadeset i pet tisuća automatskih pušaka, rakete kratkog dometa “pampero”, te tisuće tona granata, mina i pješačke municije. Posljednja velika isporuka zbila se u prosincu 1994., otprilike mjesec dana nakon što je prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman boravio u službenom posjetu Argentini gdje mu je domaćin bio Carlos Menem. Počivao u miru Božjem i neka mu je laka argentinska zemlja.

El expresidente argentino Carlos Menem (1989-1999) falleció en Buenos Aires. En Argentina será evaluado de manera diferente según su cosmovisión como lo es para todos los presidentes del mundo, y en Croacia debemos recordarlo como una persona que se inclinó por nosotros en tiempos difíciles de la lucha por la independencia y la libertad. Es decir, durante el embargo de la ONU a las importaciones de armas en el período de 1991 a 1995, Argentina violó el embargo por decisión del presidente Carlos Menem y vendió a Croacia valiosas armas para la defensa contra la agresión de la Gran Serbia en la Guerra Nacional: 36 de gran calibre. cañones, veinticinco mil fusiles automáticos, misiles de corto alcance “pampero” y miles de toneladas de granadas, minas y municiones de infantería. La última gran entrega tuvo lugar en diciembre de 1994, aproximadamente un mes después de que el primer presidente de Croacia, Franjo Tudjman, realizara una visita oficial a Argentina, conducida por Carlos Menem. Descanse en la paz de Dios y que la tierra argentina le sea fácil.

The post U Buenos Airesu je umro Carlos Menem bivši argentinski predsjednik: U vrijeme UN embarga na uvoz oružja u razdoblju od 1991.do 1995. Argentina je odlukom predsjednika Carlosa Menema prekršila embargo i Hrvatskoj prodala oružje dragocjeno za obranu od velikosrpske agresije u Domovinskom ratu… first appeared on Braniteljski portal.

Ministar vanskih poslova Mađarske Péter Szijjártó se obratio Europskoj komisiji i dužnosnicima Ujedinjenih Naroda u vezi anonimnih bankovnih kartica koje se dijele izbjeglicama i migrantima. To je sam objavio na sastanku ministara vanjskih poslova zemalja Europske Unije u ponedjeljak u Bruxellesu…

Na tiskovnoj konferenciji ministar je rekao novinarima da, među ostalim, čeka odgovor od visokog povjerenika UN-a za izbjeglice Filippoa Grandija i povjerenika EU za migracije Dimitrisa Avramopoulosa. Pitanja su bila koliko je takvih programa pokrenuto, i unutar okvira tih programa koliko je bankovnih kartica podijeljeno ilegalnim imigrantima, koji je ukupni iznos i iz kojih izvora novac dolazi, i je li taj program proveden izravno ili preko  “Nevladinih organizacija”.

Ministar je rekao kako je dijeljenje anonimnih bankovnih kartica “užasno opasan manevar” i kako to čini borbu protiv terorizma i trgovine ljudima osjetno težom, no kako je apsolutno na liniji pristupa predstavljenog u UN-ovom “globalnom kompaktu” za migracije, kod nas poznatom i kao “Marakeški sporazum”.

Gospodin Szijjártó je rekao kako je takav program neprihvatljiv, te objasnio kako je “previše” to da, nakon što je u prošlih par godina Mađarska potrošila milijardu eura na zaštitu svojih južnih granica, migranti koji sad stižu “zapadnobalkanskom rutom” sad budu opskrbljeni bankovnim karticama.

Szijjártóa su zapitali o izjavi koju je prošlog tjedna dala njemačka kancelarka Angela Merkel, prema kojoj je mađarska vlada 2015. zatražila pomoć Beča i Berlina u vezi prihvata imigranata. Szijjártó je to odbio komentirati, rekavši kako “njemačka unutaranja politika prolazi kroz vrlo turbulentan period (…) i sve moguće vrste izjava se mogu čuti u sklopu raznih pozicioniranja i taktiziranja”.

The post Mađarski ministar vanjskih poslova: ‘Pitao sam UN i EU tko dijeli migrantima bankovne kartice, koliko se na to troši, iz kojih izvora’ first appeared on Braniteljski portal.

Vijeće sigurnosti UN-a 25. rujna 1991. jednoglasno je prihvatilo rezoluciju pod brojem 713 kojom se uvodi „potpuni embargo na sve isporuke oružja i vojne opreme Jugoslaviji“…

Rezoluciju je činilo osam točaka koje su trebale pomoći u rješavanju jugoslavenske krize, pri čemu je naglašena potreba za mirnim rješenjem i dijalogom, iako je, naravno, zabrana državama članicama UN-a da Jugoslaviji isporučuju bilo kakvo oružje i streljivo imala najveću važnost.

Državni tajnik Sjedinjenih Američkih Država James Baker na sjednici Vijeća sigurnosti istaknuo je srpsku vladu i Jugoslavensku narodnu armiju kao glavne krivce za tragične posljedice rata na području Hrvatske, ali međunarodna je zajednica rezolucijom 713 upravo napadnutoj republici najviše naštetila.

Naime, Hrvatskoj je prije rata oduzeto gotovo sve oružje Teritorijalne obrane, dočim je JNA, koja je već u tom razdoblju otvoreno stala na stranu srpskih pobunjenika, odnosno velikosrpske politike, bila jedna od najbolje naoružanih europskih vojski. UN –u je potvrda ispravnosti odluke bila činjenica da je Budimir Lončar, ministar vanjskih poslova Jugoslavije, podupro donošenje rezolucije.

Već je 1. listopada JNA iskoristila odluku o embargu i uputila ultimatum Vladi Republike Hrvatske da će napasti sve vitalne objekte ili poduzeti akciju velikih razmjera ne prekine li se oružani sukob, nakon čega su počeli granatirati Dubrovnik i zatvarati obruč oko opkoljenog Vukovara i drugih napadnutih hrvatskih gradova.

Rezolucija broj 713 bila je prva UN -ova rezolucija donesena za rješavanje krize u Jugoslaviji, no za napadnute Hrvate bila je pogubna. Embargo na uvoz oružja imao je dalekosežne posljedice jer je, s obzirom na goleme zalihe streljiva i nemjerljivu nadmoć u naoružanju, UN praktično olakšao srpskom agresoru osvajanje novih teritorija.

Napadnuta Hrvatska, a uskoro i Bosna i Hercegovina, platile su ovu nepravednu odluku tisućama izgubljenih života.

M.M.Viribus unitis

The post Budimir Lončar: Čovjek koji je 25 rujna 1991. podupro embargo na uvoz oružja, što je stravično naštetilo Hrvatskoj first appeared on Braniteljski portal.

Gledajući ovih dana s kojim žarom u Hrvatskoj radi komesarijat mišljenja i pjesme prisjetila sam se jednog gotovo davnog prizora. Mjesto događaja: Palača naroda u Ženevi. Vrijeme događaja: prva polovica 1997. Povod: prvi put nakon suspenzije UN-ovih sankcija Srbiji, i njezina udaljavanja iz međunarodnih organizacija, na neki skup je stiglo neko izaslanstvo iz Srbije. Dotad smo imali prigodu susretati samo one koji su na ovaj (politički i diplomatski) ili na onaj (novinarski, lobistički) način bili uključeni u mirovne pregovore i samim time činili privilegirani tim oko Slobodana Miloševića i koji su i u vrijeme sankcija i međunarodne izolacije Srbije ipak stalno imali kontakt sa Svijetom. Zato je s posebnom znatiželjom skupina nas dopisnika pri UN-u išla vidjeti kako izgleda to izaslanstvo iz Srbije, iz visoke razine državne uprave, nakon pet godina sankcija, piše Višnja Starešina u Slobodnoj Dalmaciji čiju kolumnu djelomice prenosimo.

Stigle su četiri gospođe, govorile su nešto, kako Srbija poštuje sva prava, kao što su svi ondje za sebe govorili… Ali po nečem su se razlikovale od sviju ostalih. Nisam odmah znala po čemu, ali bile su drukčije…

Sve četiri gospođe stigle su u bijelim poliesterskim košuljama s ogromnim mašnama, nezgrapnim tamnim sakoima, jednakim natapiranim frizurama i potpuno istom plavom bojom kose. U UN-u je i tada zbilja carevala(i) odjevna različitost: od upadljivih šminkerica, preko sivog prosjeka do totalno otkačenih likova, od saudijskog hidžaba do indijskog sarija… Ali svi su oni u svojoj različitosti bili u tom, tekućem vremenu. Ovovremeni. Četiri gospođe iz Srbije kao da su dolazile iz druge epohe, iz nekog drugog svijeta, koji je u jednom trenutku zastao na velikim belim mašnama, natapiranim kosama i onoj spaljeno-plavoj boji iz kućne radinosti. Iako se vidjelo da su uložile velik trud u svoj „look“.

Na pamet mi tada nije padalo da bi netko, dvadesetak godina kasnije, taj fenomen zaustavljanja vremena u prošlosti, mogao ponoviti. Mislim na hrvatske komesare duha. Velika anakrona bela mašna ugrožava danas hrvatski vrat. Stari hrvatski komesarijat ispravnog mišljenja i podobnog pjevanja nastoji nam svezati veliku belu mašnu namećući kao društveno presudnu temu pitanja: što se smije misliti i što je dopušteno pjevati. Mogu li „Čavoglave“ samo u kupaonici ili smiju i uz otvoren prozor, ako ne čuje milicija? Je li onih dvadesetak, pedesetak ili osamdesetak tisuća mladih koji, puni pozitivne vibre, dolaze slušati Thompsona duboko zaraženo ustaškim virusom, dok su oni koji idu na Škoru manje ustaše, a oni koji idu na Bajagu gotovo da i nisu ustaše? Ili, nastoje kao prioritetnu temu nametnuti: što je Aleksandar Vučić rekao o Oluji? Što će mu odgovoriti Plenković? A što zaključiti Pupovac? Kao da još uvijek živimo u režimu belih mašni i natapiranih frizura, pa nam ispravno mišljenje dolazi iz središta Partije, s druge strane Dunava.

Nije Vučić krenuo po Baranju i Podunavlje oružjem iz Bačke Palanke. Plenković mu ih servira kroz sanaciju Agrokora. Dok se u prvi plan guraju pjesme i pozdravi, iza scene se događa završna podjela plijena, tako nalik onoj uoči prvih višestranačkih izbora, koja Hrvatsku ponovo usmjerava prema istoku. Kada koncert završi, a komesari duha se povuku na odmor u svoje, mahom tuđe stanove, ta nova generacija koja ih tek pjesmom ignorira kao relikt prošlosti, mogla bi se naći na pustoj ledini. Zato nije dovoljna samo sloboda pjesme. Slobodni izbori su presudno važni, zaključuje Višnja Starešina u Slobodnoj Dalmaciji

* Mišljenja iznesena u kolumnama osobna su mišljenja njihovih autora i ne odražavaju nužno stajališta Uredništva Braniteljskog portala *

The post Višnja Starešina: Komesari pjesme i mišljenja prikrivaju finalnu podjelu plijena – Slobodni izbori su presudno važni… first appeared on Braniteljski portal.