Ovom najzaslužnijem generalu pobjedničke Hrvatske vojske na sprovod nije došao tadašnji predsjednik države Stjepan Mesić, jeftino obrazloživši da je imao dogovoren posjet Orahovici.
„Ja sam odluku donio, neću živ u Haag jer tamo meni mjesto nije, jer hrvatski narod borio se protiv terorizma i zašto se u Hrvatskoj brani reći da je bila izložena četničkom terorizmu”, rekao je general Bobetko kada ga je Hrvatska, na čelu sa Stjepanom Mesićem i SDP-om, trebala izručiti Haagu.
Ostarjeli general i antifašist Janko Bobetko je davno prije generala Praljka obavijestio Hrvate da neće dozvoliti da mu Haag sudi jer tako sude, ne samo njemu, nego i hrvatskom narodu koji se borio protiv srbijanskog terorzima, kako je rekao javno. General Bobetko umro je prije nego što je izručen u Haag.
Haaški sud ga je optužio za ratne zločine počinjene 1993. godine u operaciji Medački Džep. General Bobetko je tada izjavio da u Haag neće otići živ i nije htio primiti optužnicu. I ovom junaku i zapovjedniku najsjajnijih pobjeda Hrvatske vojske bilo je pripremljeno poniženje, progon i lažna krivnja kao i generalu Slobodanu Praljku.
Smrt koja se dogodila 2003. godine spriječila je da se 14 godina prije generala Praljka dogodi tragedija slična njegovoj.
Tijekom Domovinskog rata Janko Bobetko na početku odbija ponuđeno mjesto ministra obrane Republike Hrvatske, ali se odmah po početku rata uključuje u Domovinski rat na Banovini. Dana 10. travnja 1992. godine predsjednik dr. Franjo Tuđman mu dodjeljuje čin generala zbora Hrvatske vojske. Iste godine preuzima zapovjedništvo na Južnom bojištu tijekom kojeg uspješno vodi akcije deblokade Dubrovnika i operacije u dubrovačkom zaleđu: Tigar, Konavle i Vlaštica.
Nakon toga 20. studenoga 1992. godine general Janko Bobetko postaje načelnik Glavnog stožera OS RH i na tom mjestu zamjenjuje generala Antona Tusa. Nakon deblokade Dubrovnika i okolice Bobetko vodi operacije Maslenica i Medački džep. Predsjednik Tuđman 15. srpnja 1995. godine razriješio ga je dužnosti Načelnika stožera neposredno prije operacije Oluja. Od tada, pa do 1999. godine bio je zastupnik HDZ-a u Hrvatskom saboru.
1996. godine general Bobetko je objavio knjigu Sve moje bitke u kojoj je opisao sve svoje pobjede u Domovinskom ratu. U njoj je prikazao vojne zemljovide u operacijama Čagalj, Tigar, Maslenica, Medački Džep, Bljesak i Oluja.
Haaški sud ga je optužio za ratne zločine počinjene 1993. godine u operaciji Medački Džep. General Bobetko je tada izjavio da u Haag neće otići živ i nije htio primiti optužnicu.
Bio je supotpisnik Otvorenog pisma dvanaestorice hrvatskih ratnih zapovjednika hrvatskoj javnosti od 28. rujna 2000. godine, zbog kojeg je ondašnji predsjednik RH Stjepan Mesić prisilno umirovio sedmoricu hrvatskih generala.
2000. godine Janko Bobetko se povukao iz javnog života, umro je 29. travnja 2003. u Zagrebu, a pokopan je na Gradskom groblju u Sisku.
Ovom najzaslužnijem generalu pobjedničke Hrvatske vojske na sprovod nije došao tadašnji predsjednik države Stjepan Mesić, jeftino obrazloživši da je imao dogovoren posjet Orahovici.
Podsjetimo se legendarnog govora Janka Bobetka-Janko Bobetko Govor hrvatskim braniteljima UHDDR u Zagrebu, Dvorana Vatroslav Lisinski 1994. godine- Video