U dvorani Studentskog doma sinoć je svečano obilježena 160. obljetnica rođenja fra Luje Maruna. Riječ je o jednom od najvećih hrvatskih arheologa uopće, čija su opsežna istraživanja osobito vezana uz Knin i šire kninsko područje, a njegovom je zaslugom sačuvana i kninska tvrđava.
Lujo Marun bio je izuzetno zanimljiv i kao znanstvenik, arheolog i istraživač, i kao čovjek izuzetnog životnog elana i duha, čiji je rad često bio i neshvaćen. Njegova su otkrića presudna za hrvatsku povijest i arheologiju, a obim njegova rada je nevjerojatno velik. Za Knin je posebno važno to što je uspio spasiti i sačuvati tvrđavu. O tome je sinoć govorio povjesničar Goran Mrnjavac.
O životu i radu fra Luje Maruna opsežno je govorila i doktorica Maja Petrinec, iz Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika u splitu, uz odličnu prezentaciju koja je obilovala podacima, slikama i eksponatima s nalazišta na kojima je Marun radio. Petrinec, koja se desetljećima bavi radom fra Luje Maruna istaknula je njegova ključna otkrića.
Viša kustosica Kninskog muzeja magistrica Katarina Gugo i sama istražuje arheološku baštinu kninskog kraja, pa tako i izvrsno poznaje Marunov rad. Ona je govorila uglavnom o kninskim nalazištima na kojima je radio fra Lujo, ali je istaknula i značenje i širinu njegovih interesa, donosi radio-Knin
Uz sve navedeno, što predstavlja nemjerljiv doprinos hrvatskoj znanosti i kulturi uopće, od izuzetne je važnosti to što je Marun osnovao baš u Kninu prvi Muzej kninskih starina, što je sačuvao tvrđavu i unatoč brojnim poteškoćama ostao vjeran svojoj misiji. Na kraju službenog dijela programa došlo je i do prepirke oko pronalazaka eksponata iz kninskog kraja, koji su tridesetih godina prošlog stoljeća preseljeni u Split, gdje se i sada nalaze, u Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika, te je postavljeno pitanje treba li te eksponate vratiti u Knin.