Spomendan sveta Agneze na današnji dan potvrđuje „Depositio martyrum”, najstariji popis svjedočanstva o kršćanskim mučenicima iz 354. godine. Sveti Ambrozije u djelu „De virginibus”, spominje ovu osobitu djevojčicu kako je u 12. godini podnijela dvostruko mučeništvo – za vjeru i za čistoću…
O životu svete Agneze-Janje, djevice i mučenice znamo malo, a i ono što znamo, isprepleteno je legendama koje se počinju pisati već u 4. stoljeću. Vjerojatno je i samo ime Agneza nastalo poslije njezine smrti za oznaku života (grčki: agne = čista). Ali, njezino postojanje i mučenička smrt dobro su povijesno argumentirani. Papa Damaz je dao uklesati na njezin grob pjesmu koju je sam ispjevao.
Spomendan na današnji dan potvrđuje „Depositio martyrum”. Sveti Ambrozije u djelu „De virginibus”,spominjući kako je u 12. godini podnijela dvostruko mučeništvo – za vjeru i za čistoću, o njoj zanosno govori: „Djevojčice u toj dobi ne mogu podnijeti ni smrknuto lice roditelja, a od uboda igle znaju se rasplakati kao da su im rane nanesene. Agneza se predala bodežu bijesnog vojnika, ne znajući još za umiranje, ali spremna umrijeti… Još nesposobna za kaznu a već zrela za pobjedu; nepogodna za borbu a pogodna za vijenac pobjede, održi pouku o junaštvu djevojčica kojoj je slaba strana bila dob.”
I sveti Jeronim piše: „Blažena je Agneza pobijedila i dob i tiranina, a čistoću posvetila mučeništvom.”
U prvoj polovici 4. stoljeća na Nometanskoj cesti u Rimu nad grobom Svetice Konstancija, kćerka Konstantina Velikog, sagradi veličanstvenu baziliku u kojoj se još i danas blagoslivlju janjci od čije će se vune tkati biskupski plaštevi.
Odlučno suprotstavljanje zabludi i lagodnosti po cijenu života može biti pravi uzor i rječit izazov današnjim kršćanima kako u sinkretizmu suvremenog svijeta ne bi izgubili čistoću nauka i neporočnost života. Zato je potrebno moliti za pomoć i Boga koji izabire slabe svijeta da posrami jake.
L.K.
