Srijeda, 15. siječnja 2025.

Ne pitaj što Domovina može učiniti za tebe, nego što ti možeš učiniti za Domovinu

5. kolovoza 1995. drugi dan pobjedničke ‘Oluje’ – oslobođenje Knina

Prvi dan „Oluje“ bio je ujedno i najteži dan za Hrvatsku vojsku. Tada je život u borbama izgubio 121 hrvatski vojnik, a osobiti gubici bili su na Banovini i oko Petrinje. Drugoga dana, koji je plod borbi prvog dana, postignuti su najveći uspjesi i tog dana je oslobođen Knin, glavno srpsko uporište u Hrvatskoj.

 

Posebno je značajno što su početkom dana ujutro oslobođene prometnice Medak – Gračac, Plaški – Slunj i Benkovac – Knin, čime je otvorena mogućnost daljnjeg nastupanja hrvatske vojske i što su time presječene komunikacije srpskih snaga. Tako je vrlo otežana međusobna komunikacija i ispomoć, što je stvorilo opću paniku u srpskim redovima, piše Narod.hr.

Bijeg Srba – razbijen stoljećima građen mit o srpskom junaštvu

Sve do „Oluje“, tijekom četiri godine okupacije Hrvatske, bila je vrlo glasna promidžba i „junaštvom opjevana“ srpska vojska gotovo kao nepobjediva. Porazima u bitkama Domovinskog rata, a osobito „Bljeskom“ i „Olujom“, srpska vojska se pretvorila u gomilu razbijenih skupina, bježeći pred nadirućom i uspjesima ohrabrenom Hrvatskom vojskom.

Drugi dan je bio dan kada se definitivno raspao plan o Velikoj Srbiji i mit o srpskom vojnom junaštvu.

Herojske obrane koje su gotovo goloruki Hrvati vodili 1991. u Vukovaru, Bogdanovcima, Nuštru, Kijevu, Kruševu, Gospiću, Pakracu i drugdje, bilo je nešto na što Srbi nisu ni pomišljali, niti imali hrabrosti niti motiva usprkos višegodišnjim pripremama i vojnoj snazi.

Bio je to potpun poraz Srba i veliki trijumf Hrvatske vojske.

Južno bojište – strašan poraz Srba i hrvatska zastava na kninskoj tvrđavi

Nakon što su oslobodile Kninsku Plješevicu sa sjeverne i Žitnić s južne strane, hrvatske snage su tijekom jutra ušle u Knin i na kninskoj tvrđavi zavijorila je 20-metarska hrvatska zastava, a zajednički su je podigli pripadnici 4. i 7. gardijske brigade.

Dizanje zastave hrvatskih snaga sa sjevera iz Varaždina i juga iz Splita, doslovno i simbolički označilo je hrvatsko jedinstvo i zajedničku hrvatsku pobjedu nad Srbima.

Bio je to jedan od najsretnijih i najvažnijih trenutaka hrvatske povijesti uopće.

Krajem drugog dana hrvatske snage ulaze u Obrovac, a dio postrojbi 7. gardijske ulazi u jako srpsko uporište Benkovac.

Prema Vrlici i Drnišu probijale su se jedna pješačka brigada i jedna domobranska pukovnija, koja je kod Drniša naišla na kratkotrajan otpor. Ubrzo su oslobođeni Vrlika i Drniš. Razbijene srpske snage povukle su se prema Lici i Bosni. Do kraja dana ZP Split je praktično provelo u djelo glavninu svojih zadaća. Sljedeća dva dana zborno područje Split je više-manje bilo neaktivno, što su pobunjeni Srbi iskoristili da preko Otrića izvuku glavninu bojne tehnike 7. Dalmatinskog i 15. Ličkog korpusa.

Srpske snage su na južnom bojištu drugog dana doživjele definitivan poraz i slom.

Sjeverno bojište – uspjesi u Lici i probijanje obrane Banovine

Na Zbornom području Gospić na glavnom smjeru napada Lička Jasenica – Saborsko – Kuselj – Koranski most – Rakovica 1. gardijska brigada brzo i energično udara u bok 21. korpusa SVK i do kraja dana izbijaju na Koranu i ulaze u Plitvice.Specijalna postrojba MUP-a je drugog dana s Velebita ovladala ključnom prometnicom Gospić – Gračac. Uz Gračac su oslobođeni Lovinac i Medak. Bio je to šlag na tortu najjače i najuvježbanije hrvatske ratne postrojbe, u narodu poznatih čuvenih „specijalaca“.

Drugog dana operacije „Oluja“ uvođenjem svježih snaga i pregrupiranjem postrojbe, ZP Karlovac uspijeva doseći planirani tempo prodora u dubinu neprijatelja te oslobađa šire područje Plaškog i sela Primišlja.

Ni drugog dana Oluje snage ZP Zagreb ne uspijevaju ostvariti zadaće u oslobađanju Petrinje pa vrhovni zapovjednik donosi zapovijed da se general pukovnik Petar Stipetić imenuje zapovjednikom sjevernog sektora umjesto generala Basarca, bojišta koje se poklapalo sa zonom odgovornosti ZP Zagreb i ZP Bjelovar. Istog dana u večernjim satima general Stipetić reorganizira postrojbe na bojištu i bilježi prve pozitivne rezultate.

Oslobođena je Hrvatska Dubica i Hrvatska vojska je forsiranjem Une krenula prema Kostajnici.

Večernja konferencija i radost u Hrvatskoj

Na večernjoj konferenciji za novinare objavljeno je da je Hrvatska vojska oslobodila Knin i velike dijelove Hrvatske, što je izazvalo do tada nikada viđenu radost u Hrvatskoj.

Radost, suze i veselje miješale su se od juga do sjevera, od zapada do istoka Hrvatske. Hrvatski čovjek je znao: domovini Hrvatskoj vraćena je toliko željena sloboda. Sljedeći dani to su i potvrdili.

  1. kolovoza 1995. ostao je trajno zapamćen u srcu svakog Hrvata i kolektivnoj memoriji hrvatskog naroda kao najveći dan u povijesti Hrvatske kada je hrvatski čovjek punim plućima udahnuo miris slobode.

Najnovije

S Markova trga ni pisma ni razglednice

Nije hadezeovskoga čelnika iz njegova poslijeizbornog tvrdoglavljenja prenulo čak ni to što je zagrebački nadbiskup Kutleša praktički zazvao Božji blagoslov na izbornog pobjednika. Ostao...

Mali Sloba poručio studentima: “Niko ne sme da vas bije”

Piše: Uredništvo Braniteljskog portala   Ustrajnost srbijanskih studenata u prosvjedima kojima zahtijevaju istragu i kažnjavanje odgovornih za palu nadstrešnicu kojom prilikom je stradalo petnaest osoba, uistinu...

15. SIJEČNJA 1992.- POVIJESNI DAN: HRVATSKA JE MEĐUNARODNO PRIZNATA DRŽAVA!

Hrvatska danas obilježava 33. obljetnicu međunarodnog priznanja. Hrvatska je 15. siječnja 1992. postala međunarodno priznata zemlja i uspostavila je diplomatske odnose s Njemačkom, državom...

Biblijska poruka 15. 1. 2025. i tumačenje fra Tomislava Pervana: Svi traže Isusa – Isus im treba

Mk 1,29-39   Pošto Isus iziđe iz sinagoge, uđe s Jakovom i Ivanom u kuću Šimunovu i Andrijinu. A punica Šimunova ležala u ognjici. I odmah...

Jesu li istinski hrvatski domoljubi vani ili su u Domovini?

Za Predsjedničke izbore u RH aktivno se, po službenoj dužnosti ili na osobni zahtjev, registriralo 250 000 birača, najviše u Bosni i Hercegovini (110.332),...