Ponedjeljak, 10. kolovoza 2026.

Ne pitaj što Domovina može učiniti za tebe, nego što ti možeš učiniti za Domovinu

Hrvat Đuro Basariček – socijalni radnik ubijen u atentatu u beogradskoj Skupštini 1928 godine

Hrvatski političar i socijalni radnik, ubijen u beogradskoj Narodnoj skupštini, Đuro Basariček rođen je 1884. godine u Zagrebu. Doktorirao je pravo u Zagrebu, a zatim je radio kao sudac u Slavonkom Brodu te kao tajnik Središnjega zemaljskog odbora za zaštitu obitelji mobiliziranih i u ratu poginulih vojnika…

Godine 1908. pokrenuo je Malu knjižnicu, a 1917. list Narodnu zaštitu, koji je uređivao više godina. Potpisivao se pseudonimima Oruđ Kečirasab, Osip Pravedni i S. Sanjin Neždanov.

U vrijeme Prvog svjetskog rata pokrenuo je spašavanje više od 20.000 gladne djece njihovim preseljavanjem iz ugroženih istarskih i bosanskohercegovačkih krajeva, uglavnom u Slavoniju. Nakon rata angažirao se u unutarnjoj kolonizaciji hrvatskih krajeva iz prenapučenih područja (uglavnom Zagorje i Prigorje) u Slavoniju osnivanjem više naselja. Također je  djelovao na reformi sela i suzbijanju kriminaliteta. Smatra se jednim od vodećih djelatnika na socijalnom polju u svoje doba.

Basariček je bio član užeg vodstva Hrvatske seljačke stranke na čijoj je listi biran za zastupnika u Ustavotvornoj (1920.) i Narodnoj skupštini (1923., 1925. i 1927. godine), a zbog svog političkog rada bio je zatvaran i proganjan od vlasti. Ubijen u poznatom atentatu na zastupnike HSS-a u Skupštini, od strane srpskog radikala Puniše Račića 20. lipnja 1928. godine. U momentu atentata Basariček spremao se izaći na govornicu i govoriti protiv pretjeranoga utjecaja stranog kapitala. Kada je Račić počeo pucati na zastupnike HSS-a Basariček je potrčao prema njemu kako bi ga spriječio u tome, ali ga je on jednim hitcem oborio te je Basariček, nakon dvanaest minuta, ležeći na skupštinskome podu, izdahnuo.

Đuro Basariček (Zagreb, 13. ožujka 1884. – Beograd, 20. lipnja 1928.), bio je hrvatski političar, pravnik, publicist i društveni aktivist. Bio je članom Hrvatske (pučke) seljačke stranke od njenog osnivanja 1904. godine. Jedan od najustrajnijih socijalnih radnika svojeg doba. Ubijen je u atentatu u beogradskoj Narodnoj skupštini 1928. godine.

Ubijen je u atentatu u beogradskoj Narodnoj skupštini 1928. godine.

D.K.

Najnovije

Vitez Generacije slobode podigao barjak na Kninskoj tvrđavi

Josip Adžić, jedan od jedanaest veterana kojima je na 31. obljetnicu Oluje pripala ta čast: „Sjetim se svojih poginulih kolega i borim se da suza ne krene."

Generacija slobode – misijska pjesma i himna projekta

Pjesmu generala Ivana Tolja uglazbio je i otpjevao don Anton Šuljić – misijska pjesma i himna projekta Generacija slobode.

35′ GENERACIJA SLOBODE · 31′ POBJEDE U OLUJI!

.td-post-featured-image{display:none!important} Vrijeme Ponosa i Slaveulje na platnu Goloruki. S krunicom oko vrata. Tako smo '91. stali — mi, Hrvatska katolička mladež. Nismo bili vojska. Postali smo je. Kroz...

OTPOR.Media: „Lažni ratni vojni invalid Hrvatske vojske Dragan Konta?!“

Portal OTPOR.Media objavio je 3. kolovoza 2026. objavu pod naslovom „Lažni ratni vojni invalid Hrvatske vojske Dragan Konta?!“ Objavom se otvara pitanje o statusu ratnog...

“Dosta je šutnje i lažnih konstrukcija” – otvoreno pismo braniteljskih udruga Splita i županije državnom vrhu

Koordinacija braniteljskih udruga Grada Splita i Splitsko-dalmatinske županije uputili su  otvoreno pismo predsjedniku Republike Hrvatske, predsjedniku Hrvatskoga sabora, predsjedniku Vlade Republike Hrvatske, županu Splitsko-dalmatinske...