Petak, 7. kolovoza 2026.

Ne pitaj što Domovina može učiniti za tebe, nego što ti možeš učiniti za Domovinu

Starešina: Hrvatska elita nije svjesna koliki je trud Srbija uložila da se Mladiću i Srbiji ne sudi za zločine u Hrvatskoj

Zahvaljujući MRMKS-u ili, ako vam je draže na engleskome, IRMCT-u, podsjetili smo se ovih dana da negdje u haaškom pritvoru još uvijek postoji Ratko Mladić. I da u istom gradu (Haagu) malo podalje od pritvora stoluje taj izvjesni MRMKS – Međunarodni rezidualni mehanizam za kaznene sudove, koji je naslijedio sudske postupke koje u četvrt stoljeća nije uspio završiti MKSJ (Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju) ili, ako vam je draže, ICTY. I eto, 26 godina nakon podizanja optužnice, MRMKS je izrekao srpskom generalu Ratku Mladiću pravomoćnu presudu doživotnog zatvora za zločin genocida. Toliko o efikasnosti Haaškog suda, piše Višnja Starešina za Slobodnu Dalmaciju u kolumni koju djelomice prenosimo…

(…) Srpski genocid nad Bošnjacima u Srebrenici najdetaljnije je i najprofesionalnije odrađen predmet Haaškog suda. (…) Ipak, sutkinja žalbenog vijeća Nyambe iz Zambije osporila je sve točke prvostupanjske presude. Ukratko – ona bi Mladića oslobodila. Toliko o kriterijima suđenja i kvaliteti sudaca Haaškog suda, koji su se često natjecali u nekompetenciji i “kreativnosti” pravnih standarda. Jedan od vrhunaca te “kreativnosti” bili su pravni standardi presude za udruženi zločinački pothvat vojnom i političkom vodstvu Herceg-Bosne.

Politički sud

Na kraju se potvrdilo ono što su poznavatelji načina djelovanja UN-a i Vijeća sigurnosti znali od početka: da je UN-ov Haaški sud prije svega sredstvo međunarodne politike, a da je njegovo djelovanje rezultat različitih interesa velikih sila i proaktivnosti lokalnih aktera u zaštiti svojih interesa. (…)

Zato nije problem što aktualni srpski predsjednik Aleksandar Vučić i šef Republike Srpske Milorad Dodik nakon Mladićeve presude kvalificiraju Haaški sud kao politički sud. Pa on primarno i jest politički sud. Problem je što se njihove političke pozicije prema velikosrpskom projektu, uključujući i nijekanje zločina, nisu nimalo promijenile u odnosu na one s kojima su Srbija i JNA 1991. krenule u rat protiv Hrvatske, a potom u BiH. U takvom političkom kontekstu nije velik problem niti što Haaški sud uopće nije sudio Mladiću za zločine počinjene u Hrvatskoj. Iako je nepravda. Ali hrvatski problem jest što državna i politička elita do danas uglavnom uopće nije svjesna koliki je trud Srbija uložila da se Mladiću i Srbiji ne sudi za zločine u Hrvatskoj, da srbijansko vojno i političko vodstvo ne bude optuženo (i osuđeno) kao dio udruženog zločinačkog pothvata u BiH te da njihov osvajački rat u Hrvatskoj i BiH ne bude kvalificiran kao međunarodni sukob.

(…) U daljnjem procesu geopolitičke preobrazbe prostora bivše Jugoslavije (BiH, Srbija, Kosovo) jaki će politički instrument biti tek presude za genocid u Srebrenici. Bidenova je administracija već najavila sankcije prema poricateljima genocida. Rusija i Kina će ih izvjesno braniti. (Geo)politika se ponovno vraća iz pričuvne pozicije sudnica Haaškog suda u državne kabinete.

Unatoč nerazumnoj ignoranciji i neaktivnosti u sudnicama i iza kulisa Haaškog suda, Hrvatska se u međuvremenu kvalificirala u višu (geo)političku ligu – NATO i EU. I odatle ima priliku iz lagodnije pozicije pridonijeti regionalnoj stabilnosti, a osobito sudjelovati u budućoj državnoj preobrazbi BiH te pritom zaštititi interese tamošnjih Hrvata kao i sigurnost vlastitih granica. (…)

No ništa nije gotovo. I 1995. su Hrvatska, HV i HVO bili ne samo ratni pobjednici, već i glavni peace-makeri i spasitelji BiH, da bi se, zahvaljujući velikim dijelom državnom nemaru i unutarnjoj otvorenoj opstrukciji, 2004. našli optuženi za sudjelovanje u dva udružena zločinačka pothvata – Oluja i Herceg-Bosna. Hoću reći da opstanak u višoj ligi nije unaprijed zajamčen. Osobito nije zajamčen za državu koju službujući predsjednik riječju i ponašanjem tretira kao – slučajnu državu s obilježjima ranžirnog kolodvora. A ni Rafali nisu izbor sukladan hrvatskom strateškom interesu, prenosi narod.hr.

G.S.

 

 

 

Najnovije

Vitez Generacije slobode podigao barjak na Kninskoj tvrđavi

Josip Adžić, jedan od jedanaest veterana kojima je na 31. obljetnicu Oluje pripala ta čast: „Sjetim se svojih poginulih kolega i borim se da suza ne krene."

Generacija slobode – misijska pjesma i himna projekta

Pjesmu generala Ivana Tolja uglazbio je i otpjevao don Anton Šuljić – misijska pjesma i himna projekta Generacija slobode.

35′ GENERACIJA SLOBODE · 31′ POBJEDE U OLUJI!

.td-post-featured-image{display:none!important} Vrijeme Ponosa i Slaveulje na platnu Goloruki. S krunicom oko vrata. Tako smo '91. stali — mi, Hrvatska katolička mladež. Nismo bili vojska. Postali smo je. Kroz...

OTPOR.Media: „Lažni ratni vojni invalid Hrvatske vojske Dragan Konta?!“

Portal OTPOR.Media objavio je 3. kolovoza 2026. objavu pod naslovom „Lažni ratni vojni invalid Hrvatske vojske Dragan Konta?!“ Objavom se otvara pitanje o statusu ratnog...

“Dosta je šutnje i lažnih konstrukcija” – otvoreno pismo braniteljskih udruga Splita i županije državnom vrhu

Koordinacija braniteljskih udruga Grada Splita i Splitsko-dalmatinske županije uputili su  otvoreno pismo predsjedniku Republike Hrvatske, predsjedniku Hrvatskoga sabora, predsjedniku Vlade Republike Hrvatske, županu Splitsko-dalmatinske...