Blagdan Bogojavljenja, Sveta tri kralja, u riječkoj katedrali proslavljen je misom koju je 6. siječnja predvodio nadbiskup Mate Uzinić.
Nadbiskup Uzinić u propovijedi je istaknuo kako blagdan Bogojavljenja poručuje da se Bog utjelovljenjem u Isusu Kristu objavio svim narodima, cijelom čovječanstvu. Liturgijsko slavlje započelo je blagoslovom vode i blagoslivljanjem okupljenih u katedrali, što je bilo simbolično podsjećanje na krštenje i poruka da Bog donosi spasenje svakom čovjeku.
Od brojnih poruka koje odašilje blagdan Sveta tri kralja nadbiskup Uzinić se zadržao na onoj koja govori odnosu vjere i znanosti te vječnoj čežnji čovjeka za spasenjem i sigurnošću. „Današnji blagdan i evanđeoski odlomak nam govori da znanost ima svoje dosege i ne može dati konačne odgovore. Trojica mudraca su znanstvenici, no da bi susreli Boga trebala im je pomoć Biblije.“ To je poruka koja vrijedi i danas, no nužna je suradnja i nadopunjavanje vjere i znanosti. Tamo gdje znanost dolazi do svojih granica nastupa vjera. „Tri mudraca nam govore kako je potrebno surađivati s drugima da bi s njima susreli dijete Isusa. Želimo li dosita u betlehemskom djetetu koje nas spašava otkriti pravi smisao biblijskih poruka trebamo još i više, trebamo krenuti s drugima. Da bismo susreli Boga koji je u tom djetetu postao s nama Bog nije dovoljno samo znati, govoriti drugima o tome, nego je potrebno to i živjeti.“
Nastavljajući temu odnosa vjere i znanosti primijetio je kako ljudi danas gledaju u nebo, odnosno proučavaju svemir, iz dva razloga. Prvi je što traže spasenje, neki planet koji bi bio sličan Zemlji kako bi se na njemu eventualno mogla nastaviti ljudska civilizacija. „Činimo to svjesni i da svojim načinom života uništavamo planet i zbog toga smo zabrinuti za njegovu sudbinu.“ Drugi je razlog promatranja svemira, traženje potencijalnih opasnosti, odnosno sigurnost. Ljudi promatraju svemir želeći na vrijeme otkriti ono što ih može ugroziti, naprimjer neki veliki asteroid kakav je tijekom povijesti već bio poguban za život na našem planetu.
„Današnji nam blagdan govori da i mi, kao i trojica mudraca koje je zvijezda dovela do Betlehema, u djetetu u jaslama možemo pronaći odgovore koje tražimo na nebu. Bog koji nam se objavio u betlehemskom djetetu je s nama Bog, Bog za nas, Bog kojemu je stalo do čovjeka. I to ne samo do čovjekovog života ovdje na zemlji, jer nismo stvoreni samo za zemlju nego za vječnost. Poruka djeteta govori nam o Bogu koji je s nama i koji nas želi spasiti.“
Druga poruka djeteta u jaslama je Bog koji je postao čovjekom i koji nam pokazuje da nam drugi ne smiju biti neprijatelji nego u drugima moramo gledati braću i sestre, rekao je nadbiskup. To potiče na život u skladu i zajedništvu, na brigu jednih za druge i za buduće generacije. „To je ono što nam mijenja perspektivu i govori da nije potrebno gledati u svemir i tamo tražiti spasenje i opasnosti. Potrebno je okrenuti se djetetu u betlehemskoj štali, Bogu koji je postao čovjekom i koji pokazuje da spasenje imamo u svojim rukama.“
Propovijed je završio pozivom na nasljedovanje Isusa i primjera kojeg daju mudraci koji su došli pokloniti mu se. „U evanđeljima nismo čuli da su Isusu došla tri kralja nego tri mudraca. Susreli su kralja, a nakon toga su i oni postali kraljevi. Želimo li i mi biti kraljevi, postanimo mudraci koji će susresti Boga.“ Objasnio je kako se kraljevima postaje nadahnjujući se Isusovim načinom kraljevanja, a to je služenje u ljubavi.
Nakon misnih čitanja kanonik Nikola Uravić, prema običaju, pročitao je navještaj slavlja Uskrsa u 2023. godini koji će biti 9. travnja, a zatim i sve blagdane s njim povezane. Odnosi se to na početak korizme, Cvjetnicu i veliki tjedan te Duhove i svetkovine nakon Uskrsa. Podsjetio je u obrednom tekstu kako kršćani svake nedjelje slave vazmeno otajstvo. Zatim je navijestio i druge blagdane do došašća i početka sljedeće liturgijske godine.
