U Nemetinu je u ponedjeljak obilježena 31. godišnjica velike razmjene zarobljenika i Dan sjećanja na zatočenike neprijateljskih logora u Domovinskom ratu te je istaknuto da je hrvatska država malo učinila da se procesuiraju ratni zločinci, ali da još uvijek nije kasno.
Nije kasno da se učini puno više za u ratu razoreni Vukovar, njegovo uništenje i za oko 3.000 mrtvih, rečeno je na skupu.
Predsjednik Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora (HDLSKL) Zdravko Komšić rekao je da, osim Šljivančanina, Radića i Mrkšića, praktički nitko od tadašnjeg srbijanskog vojnog vrha nije odgovarao za počinjene ratne zločine, iako je potpuno jasno da je to moralo biti organizirano od političkog i vojnog vrha Srbije.
HDLSKL pokrenuo 40-ak tužbi protiv Srbije
Podsjetio je također da je HDLSKL pokrenuo 40-ak tužbi protiv Srbije na srpskim sudovima za naknadu štete i procesuiranja odgovornih za smrt i neljudsko postupanje nad ratnim zarobljenicima.
Srbija je stalno govorila da kod nije bilo logora i da se u Srbiji praktički ništa nije dešavalo, naglasio je Komšić te dodao da je pozitivna činjenica i to da su tužbe ipak podignute, bez obzira kakav će biti ishod.
Tvrdi da će im, ako izgube na sudu u Srbiji, to biti znak da idu prema Strasbourgu, prema Europskom sudu pravde. Dodao je i da imaju punu potporu sadašnje Vlade koja se obvezala da će sve potrebne troškove tužbi i suđenja financirati država.
Omogućeno nam je čak da u prostorijama naše udruge u Vukovaru dajemo potpisane izjave tako da nitko od nas neće morati svjedočiti u Beogradu, rekao je.
Prema podacima, 14. kolovoza 1992. u Nemetinu je razmijenjeno 714 hrvatskih branitelja i civila među kojima je bilo najviše branitelja Vukovara.
Među njima je bio i vukovarski dragovoljac iz Đakova Josip Brkić koji je zarobljen 20. studenog 1991. u Vukovaru.
“Najteže je bilo kada su nas tog 14. kolovoza u 9 sati autobusom doveli na liniju razdvajanja i ubrzo vratili u hangar u Sarvašu gdje su nam rekli da nas Hrvatska ne želi”, prisjetio se toga dana Brkić dodajući da su i u tom hangaru dobili batine. Međutim, dodao je, nešto kasnije ponovno smo odvezeni na liniju razdvajanja i razmjena je obavljena.
To je bilo nešto neopisivo, nismo mogli vjerovati da smo uspjeli preživjeti sve te torture i da smo napokon bili slobodni, rekao je Brkić.
Do kraja Domovinskog rata razmijenjeno je 7.000 zarobljenih
“Do kraja Domovinskog rata razmijenjeno je više od 7.000 zarobljenih”, istaknuo je hrvatski dragovoljac i zatočenik srpskih koncentracijskih logora, te predsjednik HDLSKL Osječko-baranjske županije Damir Buljević. Naveo je i da postoje podaci o 300 osoba ubijenih u logorima te da se još uvijek ništa ne zna o autobusu s 50 zarobljenih branitelja Vukovara koji je završio u Dalju nakon čega mu se gubi svaki trag.
Saborski zastupnik DP-a Stipo Mlinarić koji je i sam kao vukovarski branitelj bio razmijenjen u Nemetinu 1992. čestitao je logorašima “drugi rođendan” kojim svi oni smatraju dan kada su razmijenjeni i spašeni iz pakla logora.
Pozivajući se na presude suda u Haagu srbijanskim obavještajcima Simatoviću i Stanišiću, Mlinarić je rekao da Hrvatska ima pravo na odštetu, kao što pravo na odštetu imaju i svi logoraši koji su bili u srbijanskim logorima.