Nedjelja, 9. kolovoza 2026.

Ne pitaj što Domovina može učiniti za tebe, nego što ti možeš učiniti za Domovinu

Šest mladih obitelji izabralo je život u Ravnom – Ivana i Darijan govore nam zašto

Foto:Bljesak.info

 

U stambenu zgradu sa šest stanova, napravljenu prije nekoliko godina, u sklopu velikog plana o povratku i ostanku mladih, nakon onih iz Čapljine, Imotskog, Mostara, Slavonije…stiže im šesta obitelj.

Trend odlaska u posljednjih nekoliko godina u općini Ravno je stao iz jednog jednostavnog razloga jer, izgleda, više nitko nije imao otići. To nam potvrđuje i naša domaćica Stana, možda i jedna od nekoliko glavnih ‘krivaca’ što su brojke u ovom mjestu počele dobivati pozitivne predznake. Zatičemo je, a gdje drugo, nego u zgradi Općine, među papirima, u projektima i planovima. U stambenu zgradu sa šest stanova, napravljenu prije nekoliko godina, u sklopu velikog plana o povratku i ostanku mladih, nakon onih iz Čapljine, Imotskog, Mostara, Slavonije…stiže im šesta obitelj, piše Bljesak.info.

Stiže nova obitelj

”Dobit ćemo mlade ljude, obitelj iz Ljubuškog, ali s njima i struku koja nam je potrebna – tetu u vrtiću i jednog mlađeg policijskog inspektora”, govori nam i do u detalje objašnjava kako funkcionira njihov plan o širenju demografske slike ovog prelijepog mjesta.

Mladim ljudima, s naglaskom da pod ‘mladim’ nije isključivo dobna granica do 35. godina, općina ponudi smještaj, posao i brojne subvencije. Između sebe, govore, sve riješe. ”I kod nas postoje problemi kao i svuda. No, ovdje se mnogo brže i direktnije riješe. To je fantastično, brzo djelovanje. Detektira se problem brzo, znamo što nam treba, kako i gdje to nabaviti. U nekim velikim mjestima prođe dosta vremena dok se stavi ne definiraju. Kod nas je jednostavno. Pitanje je samo hoćemo li ili ne. A mi hoćemo”, objašnjava nam pomoćnica načelnika Općine. Nemaju kaže vremena za velike uvode. Rade konkretno, u što se uvjeravamo i sami.

U Ravnom danas živi 200-injak ljudi, od čega ih je oko 50 zaposlenih u mjestu. Obzirom da su pogranična općina, velik broj ljudi jeste tu, ali zapravo nije. Posao u Dubrovniku je prevelik financijski magnet, ne samo za ljude iz BiH, nego i one iz Hrvatske, zato im velik broj, kao što je slučaj i sa susjednim mjestima poput Trebinja, odlazi upravo tamo.

Ivana i Darijan

U zgradi općine upoznajemo i Ivanu i Darijana. Ured do ureda. Bračni par nakon Čapljine, odakle oboje vuku porijeklo, život je odveo u Njemačku u kojoj su nakon, pet godina rada i troje djece ipak izabrali povratak. Presudila je obitelj, stoga je povratak bio logičan izbor, obzirom da su vani, kako govore, vrijednosti ipak okrenute nešto drugačije. S diplomama u rukama, jedno vrijeme živjeli su i radili u Dubrovniku, Darijan kao turistički vodič i nastavnik, a Ivana kao ekonomistica, nakon čega su, kao i mnogi drugi iz ovih krajeva, odlučili sreću potražiti negdje vani. Njemačka se pokazala kao dobra opcija. Posao s visokim primanjima, malo tipično njemačko mjesto, život nije bio loš. No, uvijek je falilo ono nešto.

”U jeku korona krize Ivana je bila trudna i tada je bilo vrijeme za donijeti odluku. Djeca i obitelj se gore percipiraju drugačije. Jedno dijete je ok, kao ispunio si neku ‘check listu’. Drugo dijete je već oprez, dok se treće gleda s upitnikom kao ‘razmišljate li vi svojom glavom uopće?’. U tom trenutku imali smo opciju ili kupiti kuću, kada su zbog korone cijene nekretnina skočile gotovo dvostruko, ili vratiti se nazad. Opcija kredita je bila u igri, imali smo osnovu, no to bi značilo ostanak u Njemačkoj do kraja života”, priča nam Darijan njihovu priču.

S bebom od dva mjeseca stižu u Ravno

Istovremeno, pojavljuje se opcija za posao u Hrvatskoj, ali i jedna nova prilika, koja će im život okrenuti u potpuno novom smjeru.

S bebom od dva mjeseca stižu u Ravno o kojem nisu mnogo znali. Ivana je doduše imala korijene od tud, što su otkrili kasnije, ali nisu bili upoznati niti s njihovom politikom o mladima, niti mnogobrojnim ljepotama koje ovo mjesto ima.

”Presudio je njihov pogled na obitelj, sigurnost ali i prilike koje su nam ponudili. Ovdje je percepcija drugačija, obitelj je jedinica društva, na prvom je mjestu. Ako želiš nešto zdravo, nešto s temeljem, što raste, to je onda to. Oni u Ravnom su to prepoznali, i tako su i nas uvjerili da tu dođemo”, govori Ivana i dodaje kako je i duhovna dimenzija ovog mjesta nešto što je za njih predragocjeno. Njezin suprug, izvrstan vodič, prepun entuzijazma i planova, provodi nas kroz mjesto. U njihovoj zgradi smješten je i vrtić. Besplatan. Trenutno broji oko desetero djece, od toga njihovih dvoje. Treće dijete, kćerka im Mija, ide u školu ni minutu udaljenu od zgrade.

Vrijeme je, kaže, pogotovo nakon burnog života ranije, ovdje ogromna ušteda. Sve je u pet minuta. Faktor sigurnosti djece, uz zdravu sredinu u kojoj odrastaju, koja ga asocira upravo na djetinjstvo koje je i sam imao, je neprocjenjiv.

Koji su benefiti?

Spomenimo samo da, uz besplatni vrtić, djeca koja pohađaju devetogodišnju školu u Ravnom, njih oko desetak, imaju mjesečno subvencije oko 300 KM. Također, imaju stipendije i za srednjoškolce, koje na taj način planiraju vratiti u mjesto. Nema uvjeta da netko ovdje mora živjeti tri godine, uvjet je da si tu. Doseliš se jučer, danas si uključen u sve ove benefite. U mnogočemu ovo mjesto može poslužiti za primjer, kako ranije tako i danas. Treba istaknuti kako su među prvima, ako ne i prvi, u škole uveli programe i na srpskom i na bošnjačkom nastavnom planu.

Iako ne ispunjava uvjete grada, postoji mnogo argumenata zašto Ravno to jeste. Spominjali smo u prethodnom tekstu četiri crkve i umrežene skalinade, a sada nailazimo na zgradu čitaonice koja se trenutno koristi za druženje, kao neki kulturni dom, ali i pokazuje koliko je ovo mjesto bilo napredno, koliko je u njemu utkan taj urbani karakter kao dokaz da se o svemu promišljalo.

Kakvi su uvjeti gradnje?

Takav je slučaj i danas. Kad se krećete prema Ravnom, rijetko da ćete vidjeti ruinirani prostor. Uvjeti gradnje su takvi da svatko, tko je htio, nije mogao kupiti ispod 1.800 – 1.900 kvadrata. Kaže Stana: ”Da nitko nikome ne viri u tanjur”. Uvjeti gradnje postoje, višekatnice nisu dozvoljene, a što ćeš raditi u dvorištu to je tvoja stvar.

Imaju tri kamenoloma koja su dozvoljena, a sve ostalo, kad netko nešto gradi, stimuliraju ljude da sačuvaju kamen. Nitko nije dobio urbanističku dozvolu ako je izašao iz svojih okvira, i nikome, kažu, nisu izašli u susret s građevinskom dozvolom ‘na lijepe oči’. Prostor je dobro uređen, a postoje i poticaji za samu gradnju. Ako mladi bračni par ne želi u zgradu, a u planu je i izgradnja još jedne, onda vas općina stimulira kupovinom građevinskog materijala za kuću.

Nova cesta, nove mogućnosti

Trenutno je u planu cesta Ravno – Hutovo – Svitava, koja će biti produžetak ceste Slano – Zavala, kao jedna od investicija susjedne Hrvatske. Time se Ravno otvara i nadaju se novom povratku ljudi, koji su tu u blizini. Ta će im cesta, kažu, otvoriti nove mogućnosti razvoja, a u planu je i urbanizacija još jednog dijela uz cestu. ‘

‘Mi smo razmislili što dobivamo ovdje, zašto i kako. Plusevi koje Ravno nosi, neki možda to sada i ne vide. No, zapravo kad se stvari racionalno poslože, oni su ogromni. Vrijeme nam donosi samo još bolju sliku. Bez novih obitelji nema uopće budućnosti. Ravno to vidi i u to investira”, govori Darijan, a mi mu vjerujemo. Neupitno je da će ovaj kraj napredovati. Novi ljudi i novi putovi dovode nas i do sljedeće priče o zvijezdama i čovjeku koji ih, kao i neki prije njega upravo iznad Ravnog, vidi jasnije od drugih.

Najnovije

Vitez Generacije slobode podigao barjak na Kninskoj tvrđavi

Josip Adžić, jedan od jedanaest veterana kojima je na 31. obljetnicu Oluje pripala ta čast: „Sjetim se svojih poginulih kolega i borim se da suza ne krene."

Generacija slobode – misijska pjesma i himna projekta

Pjesmu generala Ivana Tolja uglazbio je i otpjevao don Anton Šuljić – misijska pjesma i himna projekta Generacija slobode.

35′ GENERACIJA SLOBODE · 31′ POBJEDE U OLUJI!

.td-post-featured-image{display:none!important} Vrijeme Ponosa i Slaveulje na platnu Goloruki. S krunicom oko vrata. Tako smo '91. stali — mi, Hrvatska katolička mladež. Nismo bili vojska. Postali smo je. Kroz...

OTPOR.Media: „Lažni ratni vojni invalid Hrvatske vojske Dragan Konta?!“

Portal OTPOR.Media objavio je 3. kolovoza 2026. objavu pod naslovom „Lažni ratni vojni invalid Hrvatske vojske Dragan Konta?!“ Objavom se otvara pitanje o statusu ratnog...

“Dosta je šutnje i lažnih konstrukcija” – otvoreno pismo braniteljskih udruga Splita i županije državnom vrhu

Koordinacija braniteljskih udruga Grada Splita i Splitsko-dalmatinske županije uputili su  otvoreno pismo predsjedniku Republike Hrvatske, predsjedniku Hrvatskoga sabora, predsjedniku Vlade Republike Hrvatske, županu Splitsko-dalmatinske...