Foto:Narod.hr
Na predizbornom sučeljavanju oko aktualnih tema i temeljnih svjetonazorskih pitanja suočile su se u N1 debati Marija Selak Raspudić (Most), Branka Lozo (Domovinski pokret), Nina Obuljen Koržinek (HDZ), Biljana Gaća (SDP-Rijeke pravde) i Morena Lekan (Možemo). U debati su osim aktualnih pitanja vezanih uz rodnu ravnopravnost otvorena pitanja o provedbi Istanbulske konvencije, ”prava” na pobačaj, te uvođenje građanskog odgoja i ostanka vjeronauka u školama.
Iz debate je evidentno svjetonazorsko razilaženje kadidatkinja. Na jednoj strani bile su Branka Lozo (DP) i Marija Selak Raspudić (Most), a s druge strane bile su kandidatkinje lijevog svjetonazora.
Lijevom spektru pribrojila se dakako i Nina Obuljen Koržinek (HDZ) koja dolazi iz stranke koja se još uvijek predstavlja kao demokršćanska, no iz debate je evidentno da se svjetonazorski ne razilazi s kolegicama iz deklarirano lijevih stranaka, prenosi Narod.hr.
Branka Lozo i Marija Selak Raspudić pak razilaze se po pitanju ”prava na pobačaj” kojeg Selak Raspudić (Most) smatra temeljnim ljudskim pravom, dok se Lozo (DP) s tim ne slaže.
Pobačaj nije temeljno ljudsko pravo. Temeljno ljudsko pravo je pravo na život!
Pobačaj je u Hrvatskoj (Jugoslaviji) reguliran 1952. godine. Na temelju odredbe Ustava Jugoslavije iz 1974. godine, dana 21. travnja 1978. godine, u Hrvatskoj je donesen Zakon o zdravstvenim mjerama za ostvarivanje prava na slobodno odlučivanje o rađanju djece. Ovaj zakon o pobačaju nije se promijenio kad je Hrvatska postigla neovisnost od Jugoslavije 1991. godine.
Aktualna vlada, kao ni vlade prije njih nisu dirale u ovaj zakon iz Jugoslavije otkrivajući tako da prema njima temeljno ljudsko pravo nije ono na život. HDZ se od svojih početaka definira kao demokršćanska stranka, ali u ovaj zakon se nisu miješali iako je u potpunoj suprotnosti s demokršćanskim vrijednostima. Temeljnim ljudskim pravom na život, odnosno zabranom abortusa, život majke ne dovodi se u pitanje niti se tim zakonom jedan život vrednuje više od drugoga.
I život majke i život djeteta su jednako važni i to je temeljno etičko načelo na kojem mora počivati svaki zakon o pravu na život odnosno zakon koji bi u sebi obuhvaćao pitanje pobačaja. Zaštita života od začeća do prirodne smrti je načelo oko kojega bi se trebale slagati sve politike, jer nije riječ o ideologiji već o zaštiti ljudskog života!
Svake godine održava se Hod za život koji želi posvjestiti ovu činjenicu. Ove godine održat će se u Hrvatskoj u 15 gradova, a po prvi put u Opuzenu i Sinju. Deseci tisuća građana slavit će život, iskazujući solidarnost s nerođenim djetetom, svakim djetetom, majkom i ocem, pod geslom ”Glas rođenih za život nerođenih”.
Domovinski pokret je za zaštitu života od začeća do prirodne smrti
Branka Lozo iz Domovinskog pokreta je na pitanje smatra li da je pobačaj temeljno pravo žene rekla: ”Ne!”
Lozo nadalje ističe da je pitanje ovog zakona vrlo delikatno odakle se i rađa priziv savjesti. ”Ovo je delikatna problematika, ona uključuje svjetonazor i radi se o temi koja bi morala uključiti i etiku. Taj zakon bi trebalo primijeniti na sve sfere života. Na mala vrata nam ulazi pitanje eutanazije. Tako star zakon treba promjene u smislu u kojim slučajevima medicinske ugroze izvršiti prekid trudnoće da se sačuva život majke”, ističe Lozo.
Selak Rapudić smatra da je pobačaj temeljno pravo žene
Na pitanje je li pobačaj temeljno pravo žene Marija Selak Raspudić je bila suglasna s kolegicama iz stranaka Možemo, HDZ-a i SDP-a (Rijeke pravde) te odgovorila: ”Da!”. Naprotiv Branka Lozo iz Domovinskog pokreta je rekla: ”Ne!”, te tako otkrila i ono što DP u svom programu ističe, a to je: ”Zaštita života od začeća do prirodne smrti.”
Selak Raspudić je u debati istakla kako postoje određene poteškoće zakona o pobačaja. Naglasila je neke problematičnosti kod opravdanih prekida trudnoće (kad je život žene u opasnosti) te potrebu moderniziranja zakona. Pitanje medikamentoznog prekida trudnoće koji se događa kad netko mora iz medicinski opravdanog razloga prekinuti trudnoću – ovaj zakon to ne prepoznaje, tvrdi Selak Raspudić. Kritizirajući SDP Selak Raspudić je rekla: ”Više puta ste javno istaknuli da ćete izaći na referendum da se pravo na pobačaj uvede u Ustav. Niste to učinili, niste imali hrabrosti i niste pitali građane.”
HDZ: ”Pobačaj je temeljno pravo žene!”
Obuljen Koržinek također smatra da je pobačaj temeljno pravo žene, otkrivajući na taj način i stav HDZ-a prema tom pitanju. Istakla je da je Ustavni sud naložio da se ide u poboljšanje tog zakona ne propitujući pravo žene na prekid trudnoće kao i obvezu liječnika da to izvrše. Najvažnija je preventiva, osvješćivanje, da bude što manje slučajeva na primarnoj zdravstvenoj skrbi kad postoji rizik za majku! Nije dobro kad se pravo na prekid trudnoće stavlja u kontekst nečijih europskih ambicija. To je bešćutno i ružno.
SDP-Rijeke pravde i Možemo nedvojbeno podržavaju pobačaj, Možemo je za njegovo uvođenje u Ustav
Biljana Gaća (SDP-Rijeke pravde) i Morena Lekan (Možemo) nedvojbeno podržavaju tvrdnju da je pobačaj temeljno pravo žene. Možemo se zalaže ustavnu zaštitu pobačaja. Morena Lekan ističe da pitanje pobačaja ne bi trebalo biti pitanje ideologije, nego temeljne zdravstvene skrbi žene. ”U Poljskoj je žena umrla od sepse jer joj nisu htjeli izvršiti kiretažu dok plod ne umre”, rekla je Lekan. Lekan je naglasila i kako referendum o pobačaju nije potreban.
Biljana Gaća je kritizirajući HDZ-ovu aljkavost po pitanju ”prava na pobačaj” istakla SDP-ove tri vrijednosti: ”Medicinski prekid trudnoće mora biti dostupan, legalan i besplatan!Zatim da se ne izvršava putem lijekova te da država svim ženama omogući da imaju liječnike bez priziva savjesti!” Gaća je podsjetila i da je, kad je u pitanju referendum za pobačaj, preko 80 posto građana za zakon.
Domovinski pokret je za deratifikaciju Istanbulske konvencije
Branka Lozo (Domovinski pokret) rekla je da je Istanbulska konvencija doživjela debakl u dijelu gdje se najviše propagirala – zaštita žena od nasilja. Dok je u drugom dijelu – rodna ideologija – procvjetala. ”Zalažemo se za deratifikaciju jer deklarirano nije postigla, a skriveno je razvila. Zauzimamo se za matrične mjere – odgoj od malih nogu da u obitelji postoji podrška i da majka ima više nadzora nad odgojem djece. I drugo – uvođenje sporta u školu svaki dan.”
Lozo je rekla kako nije istina da je bila potrebna Istanbulska da bi se žene zaštitile od nasilja. ”Rodna ideologija je ušla u sve pore društva od formulara koje roditelji ispunjavaju za vrtić ili kod avionske kompanije da se upisuje muško, žensko i ostalo”, zaključila je Lozo.
Nina Obuljen implikaciju rodne ideologije u Istanbulskoj konvenciji naziva floskulama i prebacuje SDP-u što ju nije proveo kako treba
Nina Obuljen Koržinek (HDZ) rekla je da je HDZ-u ta tema od početka bila važna više nego bilo kojoj vladi. Pohvalila se da je HDZ donio samo niz unaprjeđenja zakona… ”Radili smo na prevenciji, financiramo sigurne kuće… Za nasilje su najstrože kazne, uveden je femicid”, rekla je Obuljen Koržinek.
Obuljen Koržinek impliciranost rodne ideologije u Istanbulskoj konvenciji naziva floskulama i proziva SDP za propuste kad je u pitanju njezino potpuno provođenje.
”SDP je imao prilike četiri godine pa nije napravio ništa. Floskule oko rodne ideologije svakome je jasno da se ništa, čime ste strašili ljude, nije dogodilo. U roku od 24 sata treba se odrediti zabrana pristupa, pritvor, i nije istina da Hrvatska ne implementira Konvenciju”, ustvrdila je Obuljen Koržinek.
Za potpunu provedbu Istanbulske konvencije zalažu se i svjetonazorski bliske kolegice Obuljan Koržinek – Biljana Gaća i Morena Lekan (Možemo).
Istanbulska konvencija pod temom nasilja nad ženama gura rodnu ideologiju, Obuljen izbjegava tu temu
Branka Lozo (DP) ističe kako Domovinski pokret planira otkazivanje Istanbulske konvencije jer ona ničemu ne služi. To je prevara kojem se daje ingerencija nehrvatskom tijelu da upravlja procesima koji se tiču nasilja. Ovdje Hrvatska dobiva po prstima jer nije implementiran drugi dio koji se skrivao od javnosti, a razvio se, a to su politike rodne ideologije. Na pitanje je li za punu i dosljednu primjenu odredaba Istanbulske konvencije, Lozo je rekla da je DP protiv toga!
Selak Raspudić pak kaže da nam za snažniju borbu protiv nasilja nad ženama ne treba Konvencija. ”Treba detaljno promotriti sudsku praksu i vidjeti što se sve uzima kao olakotne okolnosti i treba li nešto uzeti kao otegotnu okolnost – raniji prekršaji recimo. Most je bio protiv ratifikacije Istanbulske konvencije, ne zbog zaštite žena od nasilja, nego jer se izlazilo izvan okvira u nekim dijelovima”.
Obuljen Koržinek je, izbjegavajući temu rodne ideologije, rekla da je HDZ radio sa svim udrugama na izmjenama zakona. ”Uz sve zakonske izmjene najavili smo i alimentacijski fond kao još jednu mjeru koja će omogućiti ženama da smanje strah i poduzmu korake. Sve je učinjeno da se zaštiti žrtva”, rekla je.
Selak Raspudić ju je potom pitala: ”Jesu li za vas u pitanju roditelj 1 i 2 ili mama i tata i jesu li žene te koje menstruiraju ili osobe. Podmeću li se tu neke druge politike, pod nasilje nad ženama? Kako se muškarci ponašaju, koje se ponašanje njima tolerira od alkoholizma nadalje…?”, pitala je Selak Raspudić.
DP smatra da je pitanje građanskog odgoja ideološko pitanje
Branka Lozo (Domovinski pokret) ističe važnost uloge roditelja kod provođenja ideje građanskog odgoja. Ona kaže da je pitanje građanskog odgoja ovdje ideološko jer je pitanje kurikuluma koji bi taj predmet obuhvatio.
”Zanemaruje se uloga roditelja. Imate deklaraciju o ljudskim pravima gdje se kaže da je odgovornost roditelja i njihovo pravo zagarantirano. Trebalo bi dati roditeljima da prouče sadržaj predmeta pa odluče hoće li ga njegovo dijete pohađati. Sve teme vezane uz obrazovanje treba proći s roditeljima”, ističe Lozo.
Obuljen: ”Apsolutno nam je potreban građanski odgoj. Za nas to nije pitanje ili-ili”
Obuljen Koržinek pak kaže kako je HDZ donio novi kurikul za građanski odgoj koji se provodi kroz različite predmete. ”Bez cjelovite reforme nije moguće uvesti novi obavezni predmet. Radimo na tome da reforma ne bude stihijska ni ideologizirana. Apsolutno nam je potreban građanski odgoj. Za nas to nije pitanje ili-ili”, rekla je Obuljen Koržinek.
S Obuljen su se po pitanju građanskog odgoja na istoj ideološkoj liniji opet našle predstavnice lijevih i ekstremno lijevih stranaka – Biljana Gaća i Morena Lekan. One, odnosno, stranke koje predstavljaju, su za uvođenje građanskog odgoja. Gaća i Lekan su i za to da se Vjeronauk premjesti iz škola u župe, dok je HDZ, prema ustaljenom modelu – za škole!
Selak Raspudić o građanskom odgoju: ”Većina ravnatelja nije za to da predmet postane obavezan”
Selak Rapudić o građanskom odgoju kaže da treba pitati one koji rade u sustavu koji znaju što je izvedivo. ”Grad koji se smatra najprogresivnijim, Rijeka, provedeno je istraživanje jer se građanski odgoj provodi već neko vrijeme. Većina ravnatelja nije za to da predmet postane obavezan. Slušam struku pa smatram da ne treba biti obavezan. Što se tiče međupredmetne razine, protiv toga nemam ništa. Nije izvedivo da to bude redovan predmet.
Ova rasprava ne bi trebala biti protiv ili za demokraciju pa se stječe dojam da se nabacujemo građanskim odgojem pa su jedni progresivni, a drugi nazadni. To nije istina, u praksi se dokazuju naše demokratske vrijednosti. Što se tiče GO-a bitno je pogledati što teren kaže. Učitelji i ravnatelji bi to trebalo odlučiti. Istraživanje kaže da nema velike razlike u razini znanja. Dobar nastavnik povijesti će vas naučiti i kroz taj predmet kako se boriti za to”, zaključila je Selak Raspudić.