Šef bosanskohercegovačke diplomacije Elmedin Konaković nazvao je u krajem travnja izraelskog ambasadora u Srbiji “diplomatskom i ljudskom sramotom” nakon što je izjavio kako Izrael Srebrenicu ne smatra genocidom jer to “umanjuje važnost” tog termina.
Globalnu je buru izazvala akciju koju su pokrenule Njemačka i Ruanda radi donošenja Rezolucije o genocidu u Srebrenici kojom bi se sačuvao spomen na taj zločin vojnih snaga bosanskih Srba početkom srpnja 1995. godine kad su upali u UN-ovu zaštićenu zonu te pobili više od 8000 bošnjačkih muškaraca u dobi od tinejdžerske do duboko starosti, piše Jutarnji list.
Ratko Mladić, tadašnji zapovjednik Vojske bosanskih Srba, javno je na televiziji govorio kako je riječ o osveti zbog turskog zuluma.
Srbija je uprla sve snage da se Rezolucija ukloni s dnevnog reda Opće Skupštine UN-a tvrdeći kako se time srpski narod proglašava genocidnim iako o tome u Rezoluciji nema ni slova. Beograd se protivi iako je Međunarodni sud pravde UN-a (ICJ) u presudi 2007. godine potvrdio da je u Srebrenici počinjen genocid i da Srbija nije učinila dovoljno da ga spriječi.
“Mađarska će glasati protiv rezolucije koja, namjerno ili nenamjerno, demonizira cijeli srpski narod vezano za tragediju u Srebrenici”, ustvrdio je Péter Szijjártó, mađarski ministar vanjskih poslova nakon razgovora s Miloradom Dodikom, predsjednikom Republike Srpske, BiH entiteta. Szijjártó smatra kako će Rezolucije pokvariti odnose u BiH. Dodik je kazao kako se raduje mađarskom predsjedavanju Unijom (počinje 1. srpnja) kao i da je Mađarskoj posebice zahvalan jer se protivi rezoluciji o Srebrenici za koju tvrdi da će zakomplicirati stanje u BiH “do mjere potpune paralize”. “Rezolucija je neobvezujuća no poslužit će za moralnu diskvalifikaciju srpskog naroda”, ustvrdio je Dodik.
Budimpešta je pod vodstvom premijera Viktora Orbána pokrenula ideju iliberalne demokracije i traži saveznike koji bi ju podržali, a taj se model svidio Aleksandru Vučiću, predsjednik Srbije. Njih su dvojica razvili sjajne odnose, mađarska manjina podržava sve Vučićeve vlade, a Budimpešta je izabrala Dodika kao saveznika u BiH polazeći od teze da je Srbija najmoćnija zemlja Zapadnog Balkana, a Srbi najmnogobrojniji narod pa će preko njih najlakše ostvarivati vlastite interese. Mađarska je vlada u više navrata tražila da se Srbija primi u EU preko reda istodobno onemogućavajući bilo kakve sankcije Dodiku.
Zbog toga su pokvarili odnose s Bošnjacima, ali to je bila svjesna odluka Budimpešte koja se hvasta da je “utvrda kršćanstva” protiv naleta “muslimanskih migranata”.