Posljednji zapovjednik Vukovara Branko Borković, znan i kao Mladi Jastreb, komentirao je ovogodišnji Dan sjećanja. Svake godine dolazi u grad i potom ga preplave sjećanja.
“Najviše gledam tko je od nas živ. Prebrojavamo se i prisjećamo radosnih trenutaka iz tih teških vremena. Više kao anegdote i uspomenu na one kojih više nema”, rekao je Borković za N1 pa nastavio: “Još uvijek tražimo naše suborce i sugrađane koji su nestali.”
Memorijalno groblje posjetili su brojni građani tijekom dana, a vidljivo je da se kod njih izmjenjuju tuga i radost. Tako nešto ne može jedno bez drugoga?
“Nemoguće. Naprosto jer radost izvire iz svakog trenutka susreta, kao što prolaze trenuci tuge. Teško je to opisati, ovisi od čovjeka do čovjeka. Ako ste vjernik, a jeste ako ste prošli ovako nešto jer tad ste bili najbliže Bogu, radujete se svakom danu. Privremeno smo na zemlji.”
“Da nije bilo kiše, tko zna bi li bilo nas”
Naglasio je da se treba boriti za bolje sutra. “Nema bolje zemlje i kvalitetnijeg života od onoga koji možemo izgraditi u Hrvatskoj.”
Prisjetio se 1991. i onoga što je radio u ovo vrijeme… “Kiša je bila spas za nas koji smo se izvlačili iz grada koji je bio razoren, grada koji nije postojao. Zahvaljujući toj kiši i tmurnom danu, još smo živi. Inače, tko zna koliko bi još mrtvih bilo, tko zna da li bi bilo nas. Nažalost, Međunarodni Crveni križ nije uspio dogovoriti evakuaciju i došlo je do nezamislivih ratnih zločina, do masovnih pokolja”, prisjetio se Borković pa nastavio:
“Nismo očekivali milost jer svaki iskorak u režiji nacističkog režima Slobodana Miloševića prilikom agresije na Hrvatsku bio je popraćen ratnim zločinima. Cijeli državni vrh je pokušavao naći način za razdvajanje snaga i organizaciju evakuacije. Nažalost, to nije ispoštovano. Tako nešto se nije vidjelo nakon Drugog svjetskog rata i specifično je za nacistički režim, imati kao direktnu metu civile”, prenosi Maxportal.
Junački otpor
Ipak, Vukovar je trajao mjesecima zahvaljujući junačkom otporu branitelja.
“Bili smo odlučni u tim trenucima stati nasuprot svim tim snagama koje su išle iz Srbije. To je trajalo od kraja kolovoza pa zaključno do 17. studenoga. Neću reći da je to neponovljivo, ali krajem 20. stoljeća to je nešto neviđeno u svijetu. Mogu zahvaliti suborcima i prijateljima, koji su izvršavali na besprijekoran način zadaće, što je neviđeno za svakog vojnika.”
Na kraju, osvrnuo se na događaje nakon pada Vukovara. Radi se o Izvješću Državne komisije o pripremi i vođenju obrane Vukovara ili tzv. Manolićevoj komisiji, koja je istraživala pripremu i vođenje obrane Vukovara, a u svojim je zaključcima zapovjednika obrane Vukovara Milu Dedakovića i osobe iz njegovog kruga te čelnika HSP-a Dobroslava Paragu prozvala za rušenje ustavnog poretka.
U tom kontekstu se spominjalo i ime Branka Borkovića, a čak i Siniše Glavaševića. Problem je što je takav izvještaj tada prihvatio i Sabor, a Borković već niz godina traži da se izvještaj ne samo revidira nego i poništi.
“Očekujem da vlada odluči prihvatiti ili ne i kao takvo uputi Saboru na znanje. Dok se to ne izvrši, ne možemo govoriti da je ta stranica povijesti završena. Da ne vjerujem kako će se to dogoditi, ne bih inzistirao na tome. Neću odustati. Nedopustivo je da Hrvatska gradi budućnost na takvim podjelama”, zaključio je Branko Borković.
Inače, u Ministarstvu hrvatskih branitelja, po nalogu ministra Tome Medveda, formirano je Povjerenstvo za analizu Izvješća Državne komisije o pripremi i vođenju obrane Vukovara.
Povjerenstvo je 20. prosinca 2023. godine usvojilo Zaključak kojim se poništava Izvješće Manolićeve komisije i u cijelosti rehabilitiraju Borković i druge ključne osobe obrane Vukovara. Ali Sabor to još nije usvojio.
Foto:HRT