Široki Brijeg 7. veljače obilježava kao Dan sjećanja na pobijene franjevce i puk, a upravo su tog kobnog 7. veljače prije točno 80 godina partizani ušli u Široki Brijeg te počinili stravične zločine u Franjevačkom samostanu na Brijegu.
Tada su na brutalan način u ratnom samostanskom skloništu ubili dvanaestoricu franjevaca. Za vrijeme Drugog svjetskog rata pored ustaša su u gradu bile smještene i talijanske te domobranske postrojbe.
U srijedu ujutro, oko 11.00 sati tog kobnog 7. veljače partizani su probili zadnje linije ustaško-talijansko-domobranske obrane te ušli su u Široki Brijeg. U franjevačkom samostanu su pronašli dvanaest fratara te nekoliko učenika koji su se skrili zbog sigurnosti.
Potom su partizani, iz zloglasnog 11. dalmatinskog korpusa, osnovanog u selu Kozica pokraj Vrgorca, iz samostana izveli sve fratre, potom ih žicom vezali, odveli ih u obližnje ratno sklonište te ih tu ubili, a neke i žive spalili. Dan prije, pedesetak osoba, među kojima i devet fratara i 30 učenika su se sakrili u fratarsku mlinicu, uz današnju Ulicu pobijenih franjevaca (Obilazna cesta) u Širokom Brijegu, te su se 8. veljače nakon prestanka napada vratili u samostan. Tu su ih dočekali partizani te ih odveli u nepoznatom smjeru.
U posljednjih nekoliko godina otkriveno je da ih je najviše ubijeno u okolici Zagvozda. U Drugom svjetskom ratu na području Hercegovine ubijeno je ukupno 66 franjevaca. Njemačko-ustaško-domobranske postrojbe imali su 4.000 mrtvih, a partizani oko 800. Sljedećih dana i mjeseci, partizani su uhitili i ubili na stotine nedužnih civila tako da je u Drugom svjetskom ratu i poraću, statistički, ubijen svako deseti stanovnik Širokog Brijega.
Župa Široki Brijeg 1940. godine imala je 8.004 stanovnika. Procjenjuje se da je u Drugom svjetskom ratu i poraću na području općine stradalo između 786 i 2.157 osoba. Po okončanju borbi, partizani su uspjeli zarobiti oko 1.400 njemačkih i hrvatskih vojnika, a čelnici tadašnje OZNA-e, tih su dana, dali uhititi preko 2.000 Širokobriježana.
Uništeno je kulturno blago, zajedno sa samostanskim, crkvenim i školskim inventarom, a zgrade su teško oštećene. Dvije godine nakon rata spaljene su matične knjige vođene od 1753. godine, a franjevci protjerani. Širokom Brijegu je 1953. godine oduzeto čak i ime te nametnuto ime Lištica po rijeci koja prolazi kroz grad. Prvotno ime ”Široki Brijeg” vraćeno je 1991. godine. Nakon tih teških stradanja Široki Brijeg je desetljećima povijao rane, navodi Vrisak.info.
Foto: Pobijeni.info