Piše: glavni urednik Vlado Kolak
Zagrebačke brigade obranile su Dubrovnik
Malo je poznato da su branitelji zagrebačkih brigada sudjelovali u obrani Dubrovnika, pri čemu je više od 100 njih položilo život braneći grad i okolicu. I sam sam bio dio te ekipe. Tijekom Domovinskog rata, dubrovački gradonačelnik Obuljen više je puta zahvaljivao u ime Dubrovčana na žrtvi i hrabrosti branitelja iz Zagreba.
Branitelji danas žive u siromaštvu
Danas su hrvatski branitelji jedan od najugroženijih dijelova hrvatskog društva – mnogi žive u siromaštvu, dok Dubrovčani, nekada zahvalni “gospari”, danas uživaju u slobodi koja nije plaćena ni srebrom ni zlatom, već krvlju hrvatskih sinova.
Potrebne su promjene u Zakonu o Gradu Zagrebu
Da Vlada RH doista želi pobjedu u Zagrebu, pokrenula bi izmjene Zakona o Gradu Zagrebu. Taj je zakon donesen 1991. godine u ratnim okolnostima kako bi Zagreb bio snažan oslonac tek rođenoj hrvatskoj državi. Od tada je mijenjan pet puta, svaki put dodatno centralizirajući vlast, a posljednji put 2019. godine. Tim je izmjenama gradonačelnik Zagreba postao gotovo neupitan – ni Vlada ni građani ga više ne mogu smijeniti. Nadolazeći izbori predstavljaju priliku za promjene.
Zagreb treba teritorijalnu reorganizaciju
Izmjenom zakona Zagreb bi trebao biti teritorijalno podijeljen na pet cjelina – Zagreb Centar, Zagreb Istok, Zagreb Jug, Zagreb Zapad – kojima bi se dodijelila pravna osobnost i veća samouprava. Ovlasti gradonačelnika trebale bi biti izjednačene s ovlastima župana, dok bi načelnici zagrebačkih područja imali ovlasti sadašnjih gradonačelnika. Ovakvom ustrojstvu posebno se nadaju stanovnici Dubrave i Sesveta, koji su danas među najnerazvijenijim dijelovima Zagreba.
Zadnji HDZ-ov gradonačelnik 1997
HDZ je zadnji put imao gradonačelnika hrvatske metropole prije ravno 28 godina. Kriza u Skupštini Grada Zagreba 1998. godine bila je politička kriza koja je rezultirala time da Zagreb neko vrijeme nije imao gradonačelnika potvrđenog od strane državnih vlasti. Ova situacija poznata je i kao tzv. “zagrebizacija” hrvatske politike.
Pozadina krize
Na lokalnim izborima 1997. godine, vlast u Zagrebu osvojila je koalicija oporbenih stranaka predvođena SDP-om i HSLS-om, dok je HDZ, koji je tada bio na vlasti na državnoj razini, izgubio izbore u glavnom gradu. Novi gradski zastupnici izabrali su Vladimira Velnića (HSLS) za gradonačelnika, no tadašnji predsjednik Republike Franjo Tuđman i Vlada RH nisu ga htjeli potvrditi.
Tuđman je tvrdio da oporbena vlast u Zagrebu nije u skladu s nacionalnim interesima, a Vlada je koristila pravne procedure kako bi blokirala imenovanje gradonačelnika. Nakon Velnića, Skupština je birala još nekoliko kandidata za gradonačelnika, ali ni oni nisu dobili potvrdu Vlade.
Povjerenici upravljali gradom
Zagreb je gotovo dvije godine bio bez službeno potvrđenog gradonačelnika.
Gradom su upravljali povjerenici koje je imenovala Vlada RH, a ne demokratski izabrani predstavnici. Ova situacija izazvala je kritike u zemlji i inozemstvu te je smatrana pokušajem političke manipulacije.Tek 2000. godine izabran je novi gradonačelnik Milan Bandić (SDP).
Ova nedozrela politička konfrontacija i nepoštivanje volje naroda, ma kakva ona bila, moguće da je koštala zagrebački HDZ da se evo trideset godina nije od toga oporavio.
Na zadnjim lokalnim izborima 2021. godine, kandidat HDZ-a za gradonačelnika bio je Davor Filipović, ali nije uspio ući u drugi krug izbora.