U središnjoj banci u 2017. očekuju rast izvoza na godišnjoj razini za 6,6 posto, uz rast uvoza od 7,5 posto te povećanje investicija za 6,1 posto, što je stopa neviđena od početka recesije.
Procjena središnje banke potencijalnog negativnog učinka krize u Agrokoru na gospodarski rast iznosi 0,3 posto, ali se realizacija tog rizika u ovoj godini ne očekuje, rekao je Vujčić.
S druge strane, rast bi mogao biti i brži od najnovijih projekcija HNB-a, ako turistički rezultati budu bolji od očekivanih te s time povezanim još većim izvozom.
No, istaknuo je guverner u izjavi nakon predstavljanja najnovije publikacije HNB-a Makroekonomska kretanja i prognoze, “ne radi se samo o turizmu, odnosno izvozu usluga, već i o izvozu roba, koji vrlo brzo raste, odnosno postiže rekordne stope rasta”.
Uz to, vidljivi su i pozitivni pomaci u investicijama, potaknutima i priljevom sredstava iz fondova Europske unije, a nastavak tog trenda u HNB-u očekuju i uslijed intenzivnijeg rasta kredita koje poduzeća podižu za ulaganja u odnosu na one koji su prije bili dominantni, za obrtna sredstva i restrukturiranje.
“Pritom glavnina kredita iz prve polovice ove godine ide u sektor turizma, što nije začuđujuće s obzirom na rast turizma, ali je možda zabrinjavajuće da ne vidimo toliki rast u ostalim sektorima”, kazao je guverner.
Građani pak trenutno najviše uzimaju potrošačke, gotovinske kredite i to sve više kunske, kojima u nekim segmentima udio već premašuje 40 posto.
Snažni aprecijacijski učinci
Jačanje izvoza i investicije značajno potiču aprecijacijske pritiske na domaću valutu, zbog čega HNB sve intenzivnije intervenira na deviznom tržištu.
HNB dugo vremena nije toliko intervenirao na deviznom tržištu. Stalno smo prisutni na deviznom tržištu, kupujemo eure zbog snažnog aprecijacijskog pritiska koji je prvenstveno posljedica suficita koji Hrvatska ostvaruje na kapitalnom računu. Dakle, Hrvatska u ovom trenutku više izvozi nego što uvozi robe i usluge, a dodatno još ima i priljev kapitala iz EU fondova, što stvara snažan aprecijacijski pritisak”, rekao je Vujčić.
Pritom je istaknuo kako bi, da HNB u zadnjih 7-8 mjeseci nije intenzivno intervenirao, “tečaj vjerojatno aprecirao na razine koje nismo vidjeli od 1993. godine”.
To ujedno, ističe Vujčić, pokazuje i da devalvacija kune radi pomoći izvoznicima nije potrebna, jer se u međuvremenu dogodila snažna tzv. interna devalvacija, odnosno rast produktivnosti znatno viši od rasta mase plaća u zadnjih 5-6 godina, što je učinilo ekonomiju konkurentnijom.
“Na taj je način tečaj zapravo devalvirao 25 posto, odnosno za toliko je ekonomija postala konkurentnija”, naglasio je guverner.
Agrokor i dalje rizik za profite banaka
Za poslovanje bankovnog sektora u HNB-u očekuju da će biti pod negativnim utjecajem krize u Agrokoru, prvenstveno u smislu profitabilnosti, koja će ove godine biti bitno niža nego lani, što se vidjelo već u prvom kvartalu kada je bila 70 posto niža.
“U drugom tromjesečju vidimo da su banke nastavile prepoznavati rizike povezane s Agrokorom i povezanim poduzećima, što znači da dižu rezervacije, što će utjecati negativno na njihovu profitabilnost. Međutim, stabilnost bankovnog sustava sasvim sigurno nije ugrožena. Stabilnost je vrlo dobra, kapitalna adekvatnost je 23 posto i to osigurava da može bez problema proći kroz ove probleme”, poručio je Vujčić.
Bez reformi rast može samo usporavati
No svi ti rizici, u srednjem roku nisu toliko snažni kao rizik neprovođenja strukturnih reformi, odnosno jačanja efikasnosti institucija u javnoj upravi, pravosuđu, zdravstvu i sl., bez čega se jačanje rasta ne može očekivati, samo njegovo usporavanje, drže u HNB-u.
“Želimo li održati ovu stopu rasta od 3 posto ili je ubrzati, bit će neophodno učiniti cijelu ekonomiju efikasnijom i konkurentnijom kroz strukturne reforme. O tome se stalno priča, ali se na tome dovoljno ne radi. Bilo bi jako loše da budemo zadovoljni sa sadašnjim rezultatima, koji nisu loši, ali nisu niti jako dobri, jer da bi se približila razvijenijim zemljama, Hrvatska mora rasti po višim stopama”, poručio je guverner.