Na današnji dan 1991. zrakoplovi JNA bacili su šest navođenih raketa na Banske dvore, ondašnje sjedište prvoga hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana.
U trenutku napada Tuđman je pregovarao s predsjednikom Predsjedništva SFRJ-a Stjepanom Mesićem i predsjednikom Saveznog izvršnog vijeća (SIV) Antom Markovićem.
Dva bojna zrakoplova JNA 7. listopada 1991., malo poslije 15 sati, raketirala su Banske dvore. Od šest ispaljenih raketa dvije su pogodile Banske dvore, a ostale su pogodile zgrade u njihovoj blizini. Dio krova Banskih dvora bio je razrušen, oštećeni su pročelje i gotovo sve prostorije.
Tada je ocijenjeno da je riječ o atentatu na predsjednika Tuđmana jer je napad vođenim raketama ponajprije bio usmjeren na predsjednikove radne prostorije. U zgradi nitko nije poginuo, ali je ranjeno nekoliko ljudi.
Napad na Banske dvore izveden je uoči isteka moratorija Europske zajednice na odluku Hrvatskog sabora o osamostaljenju Republike Hrvatske te tijekom općih napada JNA na Vukovar, Vinkovce, Osijek, Pakrac, Sisak, Karlovac, Gospić, Otočac, Zadar, Šibenik i Dubrovnik.
Predsjednik Tuđman tih je dana predlagao sekretaru za obranu SFRJ-a Veljku Kadijeviću da JNA prekine operacije protiv Hrvatske iz zraka, s kopna i mora, a RH će zauzvrat istodobno prekinuti opću blokadu njihovih vojarni. JNA je odbio Tuđmanov prijedlog i jednostrano inzistirao na hrvatskoj deblokadi.
Predsjednik Tuđman objasnio je kako se blokadom vojarni željelo prisiliti JNA da napusti Hrvatsku, ali to je bila i mogućnost da se Hrvatska domogne oružja koje joj ga je nelegalno oteo JNA prije prvih višestranačkih demokratskih izbora.
Predsjednik Tuđman pokušavao je pregovorima i sudjelovanjem na međunarodnim konferencijama izbjeći rat te mirnim putem tražiti političko rješenje. Prestanak moratorija EZ-a za Hrvatsku značio je, smatrao je Tuđman, stupanje na snagu, na temelju svibanjskog referenduma, ustavne odluke Hrvatskoga sabora o samostalnosti.
Napad jugoslavenskoga zrakoplovstva na Banske dvore predsjednik je ocijenio “napadom na simbol vlasti za sve Hrvate i simbol tisućljetne želje za državnošću”. Nazvao ga je i zločinom protiv kulture pred cijelim svijetom te pokušajem likvidacije hrvatskog predsjednika.
ovim su raketiranjem barbari postigli suprotno onom što su htjeli, postigli su još veće jedinstvo hrvatskog naroda, rekao je tada Franjo tuđman za HRT.
A.K.