Svečanim misom koju je u katedrali-bazilici sv. Petra predvodio đakovačko-osječki nadbiskup mons. Đuro Hranić, Katolički bogoslovni fakultet u Đakovu (KBF) u ponedjeljak je obilježio svoj dan, a mons. Hranić istaknuo je važnost evangelizacije kulture koja se počinje okretati protiv čovjeka.
Svečana akademija održana je u Središnjoj nadbiskupijskoj i fakultetskoj knjižnici, u dvorani biskupa Antuna Mandića, utemeljitelja tog visokog učilišta, a čiji se osnutak vezuje za 1806. godinu. Svečana akademija bila je akademski čin promocije diplomiranih teologa i dodjele godišnjih nagrada.
Dekan KBF-a dr. Ivica Raguž u svojem obraćanju upozorio je na smanjivanje interesa općenito za humanističke znanosti, ali i na fenomen ‘gubitka pozornosti’ na ono što je važno u životu čovjeka.
“Živimo u vremenu gubitka pozornosti, rastreseni smo, previše je podražaja. Kao teolog, uviđam u nestanku pozornosti gubitak onoga najvažnijeg u životu – više nismo pozorni prema ženi, prema mužu, djeci. Izgubili smo pozornost u samom studiju. Pozornost je bit i molitve, religijskoga, ali i studijskog života. To je poziv današnjim diplomantima da u svom budućem djelovanju u školi, na fakultetu, njeguju pozornost”, naglasio je dekan Raguž.
Ocijenio je kako je interes za studiranje na KBF-u postojan, no da se ipak, što je pojava u cijeloj Slavoniji, osjeti blagi pad u interesu za teološki studij.
No, slučaj je to s gotovim svim humanističkim znanostima koje pomalo, gotovo sve, prolaze krizu što je primjetno u cijeloj Europi, a ne samo u Slavoniji i Hrvatskoj. Jer, tu nema novca, uspjeha, rekao je dekan Raguž.
Upozorio je pri tom kako društvo ne može opstati samo na novcu i uspjehu, već je potreban istinski humanizam, a o tome govori i teologija.
Nadbiskup i veliki kancelar KBF-a u Đakovu Đuro Hranić naglasak je stavio na evangelizaciju kulture koja se počinje okretati protiv čovjeka.
Rekao je kako suvremena kultura jest nasljednica, baštinica tradicionalne kršćanske kulture, no da sekularizacija u zemljama sa starom kršćanskom tradicijom koristi kršćanske teološke slike, paradigme i dr., ali gradi jednu kulturu koja se okreće i protiv Boga i protiv čovjeka.
To se pokazuje na način da naša stara Europa kao da mrzi samu sebe i da se okreće protiv same sebe, te da se čovjek, na neki način, okreće protiv samoga sebe. Veliki je to izazov za teologiju, potrebna je evangelizacije kulture koja se počinje okretati protiv čovjeka, poručio je nadbiskup Hranić.
Rektor osječkog Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera dr. Vlado Guberac đakovački KBF nazvao je moralnom vertikalom tog sveučilišta. Katolički bogoslovni fakultet u Đakovu baštinik je 211 godina školstva teologije i filozofije na ovim područjima, naglasio je rektor Guberac.
Dan KBF-a u Đakovu obuhvatio je i nekoliko predavanja.
Katolički bogoslovni fakultet u Đakovu je visoko teološko učilište u sastavu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Osnovan je 6. studenoga 1806. kada je biskup Antun Mandić u zgradi nekadašnjeg franjevačkog samostana u Đakovu otvorio Bogoslovno sjemenište i Lyceum episcopale. Prvo je osnovan studij filozofije, kojeg su, osim svećeničkih kandidata, pohađali i svjetovni učenici.