Zadarska županija i Sveučilište u Zadru u sklopu obilježavanja 25. obljetnice Vojno-redarstvene operacije Maslenica priredili su znanstveni kolokvij “Vojno-redarstvena operacija Maslenica – prijelomnica obrambenoga i oslobodilačkog Domovinskog rata”, koji će se održati u ponedjeljak na Sveučilišta u Zadru, najavili su u nedjelju s tog Sveučilišta.
25. obljetnica Vojno-redarstvene operacije Maslenica održava se pod pokroviteljstvom hrvatskoga državnog vrha, predsjednice Republike Hrvatske i Vlade RH.
“Znanstveni kolokvij o VRO Maslenica organiziramo s ciljem da se znanstveno razmotri kontekst i značenje te vojno-redarstvene akcije koja je označila prekretnicu u obrambenom i oslobodilačkom Domovinskom ratu. Ne ulazeći u detalje operativne provedbe te operacije te doprinos pojedinaca i vojnih postrojba, što je predmet dobrodošlih specijalističkih vojnih studija i publicističkih memoarskih djela, važno je na temelju različitih izvora relevantnih podataka ukazati na geostrateško značenje zadarske regije, posebno s obzirom na povezivanje primorskoga i kontinentalnog dijela Hrvatske, vojnogeografske specifičnosti koje je trebalo uzeti u obzirom prigodom planiranja i provedbe operacije, kao i političke okolnosti uoči i nakon operacije”, istaknuo je prorektor prof. dr. Josip Faričić, organizator kolokvija i urednik publikacije u kojoj će se na hrvatskom i na engleskom jeziku objaviti proširena i znanstvenim aparatom opremljena izlaganja s kolokvija.
Isto tako, dodao je, “predviđeno je da se razmotri medijski odjek operacije koji je utjecao na kasnije narative o tom važnom događaju iz Domovinskog rata”.
Premda je tijekom Domovinskog rata i ranije bilo operacija kojima su oslobođeni pojedini dijelovi okupiranoga hrvatskog teritorija (npr. Dubrovačkog Primorja i Konavala), VRO Maslenica je imala prekretničko značenje jer je smanjen agresorski pritisak na Zadar, jedan od najvećih hrvatskih obalnih gradova, oslobođena su mnoga naselja u Ravnim kotarima i dragocjena infrastruktura (npr. zračna luka u Zemuniku) te, što je vrlo važno, omogućeno je povezivanje hrvatskoga sjevera i hrvatskoga Juga preko Novskog ždrila, objašnjava dr. Faričić.
Također ostvareni su preduvjeti za izgradnju tunela Sv. Rok i novoga Masleničkog mosta, kojima je zapravo utvrđena konačna trasa autoceste koja je desetljeće poslije povezala srednji i južni dio hrvatskoga Jadrana s gorskim i nizinskim dijelom Hrvatske.
Znanstveni kolokvij “Vojno-redarstvena operacija Maslenica – prijelomnica obrambenoga i oslobodilačkog Domovinskog rata” održat se se u ponedjeljak, 22. siječnja, u Svečanoj dvorani zadarskog Sveučilišta s početkom u 15 sati, a moderator skupa je prof. dr. Ante Bralić.
U glazbenom dijelu programa nastupit će Klapa Hrvatske ratne mornarice (HRM) Sv. Juraj. Bralić.
25-metarska zastava Republike Hrvatske na zvoniku katedrale sv. Stošije
U spomen na 25. obljetnicu Vojno-redarstvene operacije Maslenica ’93. u subotu je razvijena 25-metarska zastave Republike Hrvatske i spuštena niz zvonik katedrale sv. Stošije.
Danas se održala 26 kilometara duga molitvena hodnja „Koracima nade u istinu“ nekadašnjom prvom crtom bojišnice Zeleni hrast – Kašić – Paljuv – Pridraga, koju već deset godina organizira Udruga Žene u Domovinskom ratu, a navečer će u Hrvatskom narodnom kazalištu koncert održati Klapa HRM-a Sveti Juraj i orkestar HRM-a.
Središnji dan i svečanost obilježavanja 25. obljetnice akcije Maslenica ’93. bit će u ponedjeljak, 22. siječnja, u nazočnosti hrvatskoga državnog vrha, kada će se održati mimohod ratnih postrojba sa zastavama te svečana akademija u Hrvatskom narodnom kazalištu.
Operacija Maslenica oslobodilačka je operacija Oružanih snaga Republike Hrvatske i pripadnika Ministarstva unutrašnjih poslova RH, izvedena početkom 1993. protiv vojnih snaga tzv. srpske krajine koje su s tada okupiranog dijela zadarskog područja prekidale kopnenu komunikaciju Dalmacije s ostalim dijelovima Republike Hrvatske.
Vojna je akcija planirana i izvedena u razdoblju od 6. do 27. siječnja 1993., dok su borbe na terenu počele 22. siječnja 1993. u 6 sati. Tijekom akcije hrvatski vojnici i policajci oslobodili su zadarsko zaleđe, Masleničko ždrilo i zrakoplovnu luku Zemunik, a naknadno je oslobođena i brana Peruća, koju su pripadnici srpskih paravojnih postrojba neuspješno digli u zrak.
Operaciju su planirali i izveli generali Janko Bobetko, Ante Gotovina, Ante Roso, Mirko Norac i Mladen Markač. U izvedbi operacije Maslenica bile su angažirane sve grane Oružanih snaga RH, a sudjelovale su postrojbe tadašnjeg Zbornog područja Split (4. gardijska brigada “Pauci”, taktičke grupe 112. i 113., 126. brigada, 7. domobranska pukovnija, 40. inženjerijska bojna, 72. bojna VP), specijalne postrojbe MUP-a, dijelovi 9., 3., 2., i 1. gardijske brigade, dijelovi postrojbi GSHV-a, te Središnjica elektroničkog djelovanja Split, kopnene, diverzantske i pomorske snage HRM-a i eskadrila helikoptera HRZ-a.
Za vrijeme napadnih djelovanja tijekom operacije, od 22. do 25. siječnja poginulo je 13 hrvatskih branitelja, sljedeća dva dana (26. i 27. siječnja) u obrani dostignutih crta poginulo je još šest, a 70 pripadnika HV-a je ranjeno. U snažnim topničko-raketnim i tenkovskim, a povremeno i pješačko-diverzantskim, napadima velikosrpskih agresora koji su uslijedili odmah nakon “Maslenice”, do 31. ožujka 1991. broj poginulih hrvatskih branitelja popeo se na 127.