Kninjani su danas obilježili 27 obljetnicu, dana kad su u hrvatska sela Vrpolje i Potkonje upali ‘martićevci” i jugokomunistička agresorska JNA, kojima je jedini cilj bio istrijebiti Hrvate sa tog područja.
Inače je ovo važna obljetnica o kojoj hrvatski mediji kao i hrvatska nacionalna TV nikada nisu dali nikakvu informaciju, već bi obično (lokalno) napisali NEKOLIKO nesuvislih rečenica, koje nitko ne može razumjeti. Zašto je tomu tako , to bi trebalo javno upitati politčare koji upravljaju sa javnom i nacionalnom HRT, koju uredno plaćaju hrvatski građani. Istine se ne smiju zataškavati jer to je novija hrvatska povijest o kojoj se mora javno govoriti i pisati, ali je svakako uvoditi u školske udžbenike, što će se uskoro vidjeti u novom kurikulu o povijesti iz obrambenog Domovinskog rata, zbog kojega se već vode stranački ratovi, u čemu prednjači HNS-ova Blaženka Divjak…
Na kninskoj tvrđavi i spomeniku u Vrpolju i Potkonju su gradske vlasti, branitelji i izaslanici ministra hrvatskih branitelja i predsjednice Grabar Kitarovići , zapalili svijeće i položili vijence zajedno sa nekoliko kninskih braniteljskih udruga među kojima je bila i uvijek aktivna “Udruga HVO Bušići”Knin.
Na kninskoj tvrđavi u Crkvi Sv Barbare, održana je misa za sve poginule hrvatske branitelje.
Ono što se dalo primjetiti je da na ovoj kninskoj obljetnici nije bilo ni jednog stijega, osim što je jedini stijeg od Kninske bojne, nosio njen predsjednik Ante Slavić.
Nakon polaganja vijenaca i paljenja svijeća uslijedilo je druženje uz okrijepu i osvježenje ispred doma u Vrpolju.
Svjedočenje;
Došlo ih je oko 2-3 puna kamiona , mislili smo da je to neka vježba, mi smo igrali balote prisjeća se kninjanin N. Anić Milić. Počeli su pucati i pričati da traže nekakve diverzante, čula se pucnjava i skrika. Mene su zarobili i odveli u kninski zatvor. Govorili su srpski, ekavicom. U zatvoru sam dobio velike batine.
Uzeli su taoce i nakon tog je uslijedio egzodus Hrvata iz Knina prisjećaju se kninjani ovog stravičnog za sve Hrvate 1. svibnja.
Zatočili su sedam ljudi, nakon toga dolazi JNA , okreću cijevi prema selu, uslijedila je panika, kaže Anić. Ljudi su bježali i napuštali Kninsko područje jer nismo znali što će se dogoditi.
Ove godine, prvi put, obilježavanje obljetnice napada na Hrvate iz Vrpolja i Potkonja održano je pod visokim pokroviteljstvom Predsjednice RH Kolinde Grabar Kitarović, a njezina izaslanica bila je državna tajnica u ministarstvu uprave Josipa Rimac.Ove je godine prvi put gđa. Kolinda Grabar Kitarović pokroviteljica ove obljetnice obilježavanja napada na Vrpolje i Potkonje… 27 godina od napada i početka srbočetničkog napada na RH, ne smijemo nikada zaboraviti, kaže Rimac.
Podsjetimo;
Bio je to srbočetnički i JNA odgovor na osnivanje Policijske postaje u Kijevu tri dana ranije, a reakcija na napad dogodila se u Splitu, 6. svibnja, velikim prosvjedom ispred Banovine.
Od prvih barikada, 17. kolovoza 90-te, Kijevo je bilo u neprijateljskom okruženju. Kako je situacija bila sve nepovoljnija po mještane, u noći s 27. na 28. travnja, preko brda Kozjak, u Kijevo su stigli policajci iz Splita i Šibenika.
I dalje u blokadi, ali sa svojom policijom, Kijevljani su živjeli do 26. kolovoza, i općeg napada koji je uključio krmače i zabranjene kazetne bombe. Kad su se vratili u svoje mjesto nakon Oluje, dočekalo ih je više od 600 potpuno uništenih objekata. Žrtve četničkog terora nalazili su u bunarima, a sudbina nekih još je nepoznata.
Reakcija na uspostavu Policijske postaje Kijevo, bio je napad martićevaca i JNA na Hrvate iz rubnih kninskih sela Vrpolja i Potkonja 1. svibnja sa jedinim ciljem, protjerivanja Hrvata iz tog kraja.
M.M.
Foto/Braniteljski portal
