Osim zaboravljivosti, koja je najkarakterističniji simptom ove bolesti, javljaju se i drugi koje rijetko tko povezuje upravo s razvojem ove bolesti…
Alzheimerova bolest je jedan je od najčešćih oblika demencije, a riječ je o progresivnoj bolesti mozga koja se najčešće karakterizira gubitkom pamćenja.
Najnovije znanstvene procjene govore da bi do 2020. godine u Svijetu moglo biti 43 milijuna oboljelih, do 2040. godine čak 81 milijun oboljelih, a do 2050. godine preko 115 milijuna oboljelih od demencije.
Stoga je potrebno što ranije prepoznati simptome i započeti s liječenjem.
Evo na što biste trebali obratiti pozornost ako sumnjate da netko boluje od ove bolesti…
Prvi simptom koji se pojavljuje obično je zaboravljivost za nedavne događaje uz relativnu očuvanost dugoročne memorije, a to se najčešće, pogrešno, pripisuje staračkoj zaboravnosti.
Osoba koja boluje od ove bolesti često ima promjene uponašanju, postaje depresivna, ili ima navale smijeha. Sasvim su uobičajene i situacije kada se ne može sjetiti gdje je ostavila ključeve, a javljaju se i problemi oko prisjećanja koji je datum ili godina.
Prostorna orijentiranost, na inače poznatim lokacijama, također može predstavljati problem. Nije neobično niti ako se počnu javljaju sumnje u nepoznate osobe, strah, ali i optužbe drugih za krađu nekih osobnih stvari. Javljaju se i problemi s održavanjem svakodnevene higijene, ali i nemogućnost slaganja smislenih rečenica.
Osim zaboravljivosti, koja je najkarakterističniji simptom ove bolesti, javljaju se i drugi koje rijetko tko povezuje upravo s razvojem ove bolesti.
Jedan od njih je i potreba za češanjem,odnosno javlja se kompulzivni svrbež. Nerijetko se osobe znaju češati i do krvi, no nije točno poznato koja je povezanost ovog simptoma s Alzhmeirovom bolesti.
Iako se osobama starije dobi često problemi s vidom također pripisuju staračkim tegobama, prema studiji objavljenoj u časopisu American Journal of Epidemiology to može biti još jedan od ranih simptoma demencije u kasnijim fazama života. Osobe treće životne dobi koje imaju slab vid, imaju pet do deset puta veći rizik odobolijevanja od Alzheimerove bolesti ili drugih oblika demencije u periodu od 8,5 godina nakon pogoršanja vida, kažu znanstvenici.