Na današnji dan-Nakon prvog općeg pješačko – artiljerijskog napada 19. kolovoza 1991., Bitke za Batinjane 06. listopada 1991. te prodora srpskog neprijatelja u Lipik 12. listopada 1991. uspostavljena linija fronte na pakračkom ratištu ostala je manje više nepromijenjena sve do neprijateljskog zauzimanja Lipika 28. studenog 1991. Ipak ratna djelovanja na tom području ne jenjavaju…
Tako policijska uprava Bjelovar na današnji dan 1991. godine bilježi izrazito jak topnički napad na Pakrac, selo Prekopakru i Lipik, prilikom kojega je iz različitog topničkog naoružanja ispaljeno oko 500 granata. Posebno je žestoko napadana policijska stanica Pakrac koja je pretrpjela nova oštećenja. Osim policijske stanice zapaljene su zgrade u kompleksu bolnice pa je više odjela oštećeno, a posebno je stradao odjel kirurgije koji je potpuno izgorio.
Također, agresor je oko 15,00 sati pokušao i jak pješački napad na sam grad, ali on je odbijen silovitim protunapadima hrvatskih snaga, kojih u samome gradu ima tek oko 180. Prilikom današnjih borbi u Pakracu jedan hrvatski branitelj je lakše ranjen. Ovakvi napadi se ponavljaju svaki dan tijekom listopada i studenog, tj. od dolaska pripadnika V. banjalučkog korpusa JNA na pakračko ratište. Posebno se žestoko svim oružjima različitih kalibara svakodnevno tuče Pakrac i Lipik te sela Filipovac i Prekopakru, dok su pješački napadi nešto rjeđi zbog odlučne obrane hrvatskih snaga koju čine pripadnici domaćeg 76. bataljuna i policije, te branitelji iz raznih dijelova Hrvatske. Neprijatelj također napada i MiG-ovima i helikopterima, ovaj put ne štedeći ni okolna sela, pogotovo Poljanu koja je više puta raketirana iz zraka.
O intenzitetu borbenih djelovanja na ovom području govori činjenica da je područje bivše Općine Pakrac četvrta najrazrušenija općina u Domovinskom ratu sa 76% razrušenih i oštećenih građevina. Ako uzmemo u obzir da su ispred samo Vukovar (91%), Hrvatska Kostajnica (85%) i Slunj (84%), tj. gradovi koji su pali, s pravom možemo smatrati pakračko ratište među najžešćima u Domovinskom ratu.
Autor teksta – Ivan Zvonimir Ivančić
Autor fotografija – Toni Hnojčik
G.S.