“Sva energija stiže iz Sunca”

Albert Szent-Gyorgyi, nobelovac zaslužan za otkriće C vitamina, tvrdio je da “sva energija koju uzimamo u tijelo stiže iz sunca”. Naime, biljke kroz proces fotosinteze upijaju sunčevu energiju i tako životinje i ljudi također se njome posredno hrane. Dr. Zane Kime, autor knjige “Sunčevo svjetlo”, između ostalog istaknuo je utjecaj sunčeve svjetlosti na snižavanje krvnog tlaka, kolesterola i šećera u krvi. Također, Kime tvrdi da izlaganje suncu smanjuje srčane i dišne probleme, te povećava izdržljivost i jača otpornost na infekcije.

John Ott, koji je na temelju opsežnih istraživanja vezanih uz utjecaj sunčeva svjetla na biljke, životinje i ljude, proglašen počasnim doktorom znanosti Sveučilišta u Chicagu, ustanovio je da organizmi izloženi neprirodnoj svjetlosti ne funkcioniraju kako treba, što se u konačnici loše odražava na njihovo zdravlje i životni vijek.

Primjerice, otkrio je da miševi izloženi neprirodnoj svjetlosti žive dvostruko kraće od miševa izloženih sunčevoj svjetlosti. Također, u višemjesečnom eksperimentu vršenom u školskim učionicama, ustanovio je da su djeca koja borave pod nezdravom umjetnom rasvjetom znatno nemirnija, te da imaju poteškoća s pamćenjem i koncentracijom.

Sunce je izvor dobrog raspoloženja

Sunčeva svjetlost usko je vezana uz naš biološki ritam i raspoloženje. Uzmemo li u obzir da stres i depresija pripadaju nekima od najvećih pošasti današnjice, taj segment nipošto nije zanemariv. Ljudski organizam pravilno funkcionira jedino ako živimo u skladu s prirodnim ritmom izmjene dana i noći. Svjetlost, koju danju primamo preko očiju, stimulira epifizu koja luči serotonin – hormon odgovaran za pozitivno raspoloženje, staloženost i koncentraciju.  No, tijekom noći ili pri smanjenom svjetlu, epifiza počinje lučiti hormon melatonin, koji je zaslužen za kvalitetan san tijekom noći. Drugim riječima, danja svjetlost, osobito sunčeva, odgovorna je za naše mentalno zdravlje i psihičku ravnotežu više nego što bismo to mogli i pomisliti.

Oprez: sunčane naočale i kreme za sunčanje

Dr. Liberman, u svojoj knjizi ‘Svjetlost – lijek budućnosti’, navodi da prema izvještaju FDA, četrnaest od sedamnaest losiona za sunčanje sadrži supstancu PABA, koja se koristi za blokadu UV zračenja, a pri izlaganju tijela suncu može biti kancerogena.

Iz navedenog, realno je zaključiti da nam preparati za zaštitu od sunca više štete nego koriste. Ne samo što se obranom od UV zračenja lišavamo dobroti sunčevih zraka, nego usto ugrožavamo vlastito zdravlje.

No, osim preko kože, naš organizam sunčeve zrake prima i preko očiju. Nošenje sunčanih naočala, osim što dodatno ograničava pozitivan utjecaj UV zračenja, nerijetko i šteti. Naime, pri njihovu nošenju zjenice se automatski šire, i ako naočale ne posjeduju odgovarajuću zaštitu, vid može biti oštećen velikom količinom zračenja koja će neometano prodrijeti u oči. Nošenje naočala za sunce većinom je nepotrebno, jer naše zjenice automatski se sužavaju i tako se na prirodan način čuvaju od oštećenja izazvanih jakim sunčevim svjetlom i UV zračenjem.

Dobrobiti sunčevog svjetla su nemjerljive, no naravno, kao i u svemu ostalome, ne valja pretjerivati ni u izlaganju tijela suncu. UV zračenje štetno je jedino ako je prekomjerno.

Kad i kako je najbolje izlagati se Suncu?

Nažalost, u novije vrijeme, strah od izlaganja suncu poprima razmjere sveopće paranoje. Vrijeme je da ispravimo tu pogrešku i vratimo sunce u svoj život. Iskoristite sunčane dane i boravite na suncu barem 15-20 minuta dnevno, da bi tijelu osigurali dovoljno vitamina D, i u skladu s tim, optimalno zdravlje.

Šokantna nova otkrića otkrivaju da razumno izlaganje što veće površine gole kože suncu (ne samo lica i ruku) i to po ljeti oko podne kad je sunce najjače i zrači najviše UVB zraka (oko podne i do 2-3 sata) – je najbolji način da poboljšate svoje razine vitamina D te je stoga najbolja zaštita protiv melanoma. Opekline od sunca treba naravno, pametnim sunčanjem izbjegavati pod svaku cijenu!

Uvijek ipak budite oprezni i neka vaš primarni cilj bude da nikada ne izgorite.

Možete koristiti prirodnu hidratantnu kremu (ali bez zaštitnog faktora) ili koristiti nešto tako jednostavno, a dobro kao što je organsko kokosovo ulje (ili karite shea maslac) koji vlaže kožu (prirodni zaštitni faktor 4) jer to će također imati koristi i metabolički. Zapamtite, ako koristite kremu koja ima SPF vrijednost, ona će blokirati UVB zrake i neće dopustiti vašem tijelu da proizvodi vitamin D.

Ostatak dana, možete provesti u hladu, nositi tanku odjeću, a ako ipak želite biti na suncu, koristite ne-toksičan losion sa SPF 15 s mineralnom zaštitim. Samo budite sigurni da ne izgorite!

Sunčanje ujutro i poslijepodne, kao što preporučuju dermatolozi, vam neće donijeti dostatnu količinu korisnog UVB zračenja već samo potencijalno štetno UVA zračenje.