Operacija Medački džep vojna je operacija koju je izvela Hrvatska vojska u razdoblju od 9. do 11. rujna 1993. protiv JNA i paravojnih postrojbi tzv. Republike Srpske Krajine.
Medački džep područje je koje se prostire oko četiri do pet kilometara u širinu i pet do šest kilometara u dužinu, a obuhvaća mjesta Divoselo, Čitluk i dio Počitelja, te brojne male zaseoke. Nalazilo se u sklopu samoproglašene tzv. Republike Srpske Krajine.
Operaciji Medački džep prethodili su tijekom 1993. učestali topnički napadi i djelovanja diverzantskih skupina snaga 15. korpusa “Srpske vojske Krajine (SVK)” koji su tako nastojali preuzeti inicijativu na vitalnom dijelu Ličkog bojišta.
Operacija Medački džep počela je granatiranjem neprijateljskih položaja na tom području u ranim jutarnjim satima 9. rujna 1993. godine.
Oko 6 sati hrvatske snage, postrojbe Hrvatske vojske iz Operativne zone Gospić, uključujući 9. gardijsku brigadu, 111. brigadu HV-a, domobransku bojnu iz Gospića, domobransku bojnu iz Lovinca, te postrojbe specijalnih snaga policije, ušle su u Medački džep. Nakon borbi koje su trajale oko dva dana, uspostavile su nadzor nad Divoselom, Čitlukom i dijelom Počitelja i oslobodile to područje, nakon čega je Hrvatska vojska zaustavila napredovanje.
Akcija je izvršena munjevito, a napredovanjem duboko u neprijateljski teritorij izvan plana akcije potpuno je iznenadila čak i tadašnji državni vrh, te je naknadno zaustavljena. Nakon akcije promijenjena je ravnoteža snaga, od tada nadalje će srpski pobunjenici, vojska tzv. RSK sve manje Hrvatskoj predstavljati opasnog protivnika.
General Janko Bobetko bio je načelnik Glavnog stožera HV-a, dok je vršitelj dužnosti zapovjednika Zbornog područja Gospić bio brigadir Rahim Ademi. Pukovnik Mirko Norac bio je zapovjednik 9. gardijske brigade.
Zapovjednik Specijalne policije snaga MUP-a RH bio je general Mladen Markač, a zamjenik Željko Sačić. Specijalne jedinice policije imale su zadatak presjeći neprijateljski teritorij na označenom području u obliku potkove i priključiti se glavnim snagama udara.
Pred samu i tijekom cijele akcije, pripadnicima hrvatskih specijalaca na nivou lokalnih zapovjednika postrojbi javno je čitana osobna zapovijed generala Markača da će biti sankcionirane prekoračene ovlasti pripadnika MUP-a, ako ne budu čuvali živote i imovinu civila na istom području, većinom pripadnika srpske nacionalnosti.
Kontroverzni Kanađani i izmišljene bitke
Zbog vraćanja poljuljanog morala u redovima vlastite vojske i javnosti nakon neuspjeha i pogibije deset kanadskih vojnika padobranaca u mirovnoj misiji u Somaliji, više od 900 kanadskih vojnika 2. prosinca 2002. u Winnipegu je odlikovano za ‘junačko ratovanje’ za vrijeme operacije Medački džep. Tako je ni krivo ni dužno tih devet stotina kanadskih vojnika postalo nacionalnim herojima za bitku u Hrvatskoj koja se nikad nije dogodila.
Naime, odlikovani su pripadnici kanadskog Unprofora kao sudionici u “najvećoj bitci kanadske vojske nakon Korejskog rata” u kojoj su ‘junački’ izdržali 15-satne napade hrvatskih snaga. Naveli su kako je pritom likvidirano između 27 i 31 pripadnika HV-a, dok su Kanađani imali samo četvoricu ranjenih.
Međutim, oružanog sukoba između hrvatskih vojnika i pripadnika kanadskih mirovnih snaga u operaciji Medački džep od 9. do 17. rujna 1993., kako ga opisuju neimenovani Kanađani, nikada nije bilo. Prema Kanadskim izvorima, u bitci je poginulo ili ranjeno 27 hrvatskih vojnika.
Hrvatski službeni izvori pak navode da je tijekom cijele operacije Medački džep poginulo 10 hrvatskih vojnika, i nitko u bitci s Kanađanima, a srpski vojni izvori “RSK” ne spominju tu veliku kanadsko-hrvatsku bitku iako bi njima išla u prilog.