Danas je Badnjak, zadnji dan Došašća. Dan pun radosti, veselja i običaja. Središte ovog dana i ove noći je Isus Krist, Mesija, Spasitelj koji nas ispunja radošću i mijenja tijekove povijesti i ljudskoga života…
Naziv “Badnjak” dolazi i od riječi “budan”. No, badnjakom se naziva i drvo, panj koji se pali večeras i uz njega se bdije.Na Badnjak se uređuje kuća za Božić, te se kiti božićno drvce. Bdjenje je povezano uz post te završava ponoćnom misom, polnoćkom. Vjernici na Badnjak bdiju u molitvi, slavlju i iščekivanju Spasiteljeva rođenja. Vjerničkom je srcu toliko blizak Božić, rođenje Svemoćnoga Boga u liku nemoćnog djeteta, prepuštenoga svim potrebama koje ima i svako ljudsko biće.
S Badnjakom počinje blagdan svjetla. Najavljuje rođenje Mladog Svjetla, Sunca koje ne zalazi. Izvanjska nas svjetla podsjećaju i na to da je vrijeme obnoviti onu uljanicu duha, naše nutrine koju također s vremenom dohvati tama grijeha i zla. Ovaj blagdan poziva na sakrament ispovijedi, sakrament koji unosi svjetlo u našu nutrinu, prosvjetljuje naš duh, približava nas jedne drugima i samima sebi. Time se stvara novo i drukčije zajedništvo – zajedništvo po Božjoj mjeri. Stoga je Badnjak dan obiteljskoga zajedništva. Nikakvo čudo da je prije, a i sad, gdje god je to moguće, sačuvan običaj da se na Badnjak ne ide nikamo. Svi na okupu, u zajedništvu koje se dijeli s najvećom ljubavlju. Potrudimo se da nam večeras u noći zablista Mlado Sunce s visine!
Na Badnjak se Crkva spominje i praroditelja ljudskoga roda Adama i Eve. Ova imena dolaze iz hebrejskog jezika – Adam znači zemlj, a Eva je “ona koja daje život, majka živih”. Crkveni oci naučavaju da su Adam i Eva oslobođeni grijeha Kristovim djelom spasenja koje se odnosi na sve ljude, zato su u kalendaru svoje mjesto dobili u predvečerje Božića.
Sretna i blagoslovljena sveta Badnja noć!
L.K.