Utorak, 11. kolovoza 2026.

Ne pitaj što Domovina može učiniti za tebe, nego što ti možeš učiniti za Domovinu

Državna revizija ukazala na probleme koji se sada vide jasnije nego ikada…

Dio proračunskih korisnika nije poduzimao raspoložive mjere za naplatu potraživanja…

Usporedno s “travanjskim paketom” pomoći gospodarstvu zbog posljedica epidemije Covid-19 Vlada je donijela i neke odluke o ograničenju potrošnje proračunskih i izvanproračunskih korisnika u odnosu na sredstva predviđena državnim proračunom odnosno financijskim planovima za 2020.

Još uvijek je u najavi i otvaranje razgovora sa sindikatima državnih i javnih službi vezano uz pitanje plaća, ali su jednako tako i dalje “žive” i najave o dodatnim mjerama pomoći za građane. Sve u svemu, igra velikih brojki drastično je na strani financijske težine raznih mjera pomoći, a nemali broj javnih/državnih poduzeća i sam je, kao i privatni sektor, suočen s drastičnim padom prihoda.

Tako iz današnje perspektive vjerojatno nema mnogo koristi ni od konstatacije da upravljanje u javnim i državnim poduzećima i institucijama (otprije) nije baš učinkovito i da u pojedinim područjima upravljanja postoji prostor za racionalizacije, a što sugerira nemali broj izvješća i iz najnovijeg velikog seta izvješća o državnoj reviziji.

Državni ured za reviziju (DUR) je, naime, prošli tjedan objavio izvješća o revizijama koje su se mjesecima (do sredine ožujka) provodile u niz ministarstava, lokalnih jedinica, državnih agencija i ustanova te većem broju nacionalnih parkova, lučkih uprava, studentkih centara, sportskih udruga.

Tako se u skupnom izvješću o državnoj reviziji 23 proračunskih korisnika (od čega ih se 10 odnosi na ministarstva) te HZZO-a i CERP-a, primjerice, uz već uobičajene slabosti planiranja, ističe kako “kod dodjeljivanja i korištenja subvencija, pomoći i donacija, nisu uspostavljeni dovoljno učinkoviti kontrolni postupci”.

U pojedinim revidiranim institucijama “dodaci na plaću zaposlenika financirani iz vlastitih prihoda nisu isplaćivani u skladu s unutarnjim aktima”, a “razni poslovi iz djelokruga proračunskih korisnika povjeravani su vanjskim izvršiteljima na temelju ugovora o djelu”, pri čemu su kod nekih rashodi za te naknade i u 2018. premašili zakonom propisani limit od dva posto sredstava za plaće u tekućoj godini.

Ni primjedbe državnih revizora kako dio proračunskih korisnika nije poduzimao raspoložive mjere za naplatu potraživanja ili ih nije poduzimao pravodobno, nisu nove već uobičajene.

U skupnom izvješću DUR konstatira da su nepravilnosti u vezi javnom nabavom, tj. planovima nabave, samih procedura i evidencija “utvrđeni kod manjeg broja subjekata revizije”, no to ne govori o njihovoj učinkovitosti. Sve u svemu, revizijama utvrđene nepravilnosti ukazuju da sustavi unutarnjih kontrola u pojedinim područjima i dalje nisu zadovoljavajući.

Među primjedbama revizije apostrofirane su i one vezane uz financiranje “provedbe programa i projekata za opće dobro” koje provode udruge, što je područje koje se u javnosti u novije vrijeme često ističe kao zona potencijalnih ušteda.

Državni revizori u vezi s financiranjem udruga ističu kako je davatelj financijskih sredstava obvezan pratiti provedbu programa i projekata, a za one vrijedne više od 100.000 kuna i trajanja najmanje godinu dana obvezna je najmanje jedna terenska provjera, što pojedini proračunski korisnici nisu činili niti su sasavljali zapisnike s ocjenama izvještaja i namjenskog korištenja sredstava.

I u vezi s rashodima za potpore u poljoprivredi državni revizori su iznijeli primjedbe. U 2018. ti su rashodi iznosili više od 5 milijardi (od čega za programe izravnih plaćanja 2,8, a mjere ruralnog razvoja 2,1 milijardu), koje su financirane sredstvima EU u iznosu 3,8 milijardi kuna, a ostatak iz državnog proračuna.

Među ostalim, DUR u ivješću konstatira kako Ministarstvo nema ustrojenu sveobuhvatnu evidenciju ukupnih površina poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države.

Autor: Jadranka Dozan

Najnovije

Vitez Generacije slobode podigao barjak na Kninskoj tvrđavi

Josip Adžić, jedan od jedanaest veterana kojima je na 31. obljetnicu Oluje pripala ta čast: „Sjetim se svojih poginulih kolega i borim se da suza ne krene."

Generacija slobode – misijska pjesma i himna projekta

Pjesmu generala Ivana Tolja uglazbio je i otpjevao don Anton Šuljić – misijska pjesma i himna projekta Generacija slobode.

35′ GENERACIJA SLOBODE · 31′ POBJEDE U OLUJI!

.td-post-featured-image{display:none!important} Vrijeme Ponosa i Slaveulje na platnu Goloruki. S krunicom oko vrata. Tako smo '91. stali — mi, Hrvatska katolička mladež. Nismo bili vojska. Postali smo je. Kroz...

OTPOR.Media: „Lažni ratni vojni invalid Hrvatske vojske Dragan Konta?!“

Portal OTPOR.Media objavio je 3. kolovoza 2026. objavu pod naslovom „Lažni ratni vojni invalid Hrvatske vojske Dragan Konta?!“ Objavom se otvara pitanje o statusu ratnog...

“Dosta je šutnje i lažnih konstrukcija” – otvoreno pismo braniteljskih udruga Splita i županije državnom vrhu

Koordinacija braniteljskih udruga Grada Splita i Splitsko-dalmatinske županije uputili su  otvoreno pismo predsjedniku Republike Hrvatske, predsjedniku Hrvatskoga sabora, predsjedniku Vlade Republike Hrvatske, županu Splitsko-dalmatinske...