Piše: glavni urednik Vlado Kolak
U svakoj predizbornoj kampanji posebnu pozornost izazivaju predizborne ankete. No, poučeni iskustvom iz dosadašnjih primjera vidjeli smo kako pojedine ankete i te kako odudaraju od kasnijih rezultata izbora. Ne želimo reći da su ankete namjerno štimane, ali da bi bile što pouzdanije potrebno je nekoliko čimbenika: važna je metodologija istraživanja, veličinu uzorka, način prikupljanja podataka i trenutak kada se anketa održava.
Osim toga bitna je veličina i reprezentativnost uzorka. Veći uzorci obično daju preciznije rezultate, ali je ključno i da uzorak bude reprezentativan za cijelu populaciju.
Metoda prikupljanja podataka
Telefon, internet ili uživo: Način na koji se prikupljaju podatci može utjecati na odgovore. Na primer, starija populacija možda neće biti adekvatno zastupljena u anketama provedenim putem interneta.
Anonimnost: Ljudi mogu drugačije odgovarati u anonimnim anketama nego u onima gde osjećaju pritisak da daju „prihvatljive“ odgovore.
Vrijeme provođenja ankete
Tu je osobito važna blizina izbora: Ankete provedene daleko od datuma izbora mogu biti manje pouzdane jer se stavovi glasača mogu promijeniti zbog novih informacija, kampanja ili događaja.
Pitanja i format
Način na koji su pitanja postavljena može utjecati na odgovore.
Neutralno formulirana pitanja smanjuju rizik od pristranosti.
Važno je promatrati više anketa i prosjek rezultata, umjesto da se oslanjamo na samo jednu.
Nastojali smo u obzir uzeti sve ove čimbenike kako bi bili u istraživanju što objektivniji i nepristraniji te što više isključili mogućnost pogrješke.
Anketu birača smo provodili u Domovini i iseljeništvu.
Ispitivanje smo radili anonimno, a provela su ga djeca hrvatskih branitelja za Braniteljski portal.
Metoda direktno prikazuje rezultate ispitanika:
1.Anonimne telefonske ankete 1100 birača.2.Anonimne rezultate anketa na internet platformama.
3.Broj predanih potpisa.
-Na temelju prikupljenih rezultata statističkom metodom izračunato je stvarno raspoloženje birača.
- a) telefonska:
Na uzorku od 1100 telefonski anketiranih birača koje je provedeno od 20. i 22. prosinca iskazane su sljedeće preferencije:
-263 ispitanika podržava Milanovića.
-238 podržava Primorca.
-198 birača podržava Jonjića.
-56 birača podržava Selak/ Raspudić.
-39 birača podržava Kekin.
-32 birača podržava Bulja.
-14 birača podržava Lozo.
-2 birača podržavaju Kartela.
-107 je neodlučnih.
- Uzeli smo rezultate anketa s tri portala na kojima je u anketama sudjelovalo
254 084 osoba do 22 .12. 2024.
Rezultati su sljedeći: 87 356 birača podupire Primorca,
64 375 birača podržava Milanovića,
62 246 podržava Jonjića,
48 236 podržava Bulja,
29 548 podržava Selak Raspudić.
24 351 podržava Kekin,
12 796 podržava Lozo,
2 348 podržava Kartela.
- C) broj predanih potpisa prema dostupnim podatcima
Cca 110 000 Primorac,
Cca 40 000 Milanović,
Cca 35 000 Jonjić,
Cca 15 000 Bulj,
Cca 13 000 Selak/ Raspudić,
Cca 12 000 Kekin, Lozo,
Cca 11 000 Kartelo.
Zaključak
Rezultati CROMETRA , primjenom trostrukih kriterija pokazuju:
1.tijesnu utrku između Primorca i Milanovića s malom prednosti Primorca od 28,7 % indeksnih bodova.
Milanović s 25,6 indeksnih bodova,
Jonjića s 19,8 % indeksnih bodova s tendencijom strjelovitog rasta.
Svi ostali kandidati imaju manje od 10 % indeksnih bodova.
2.Biračko tijelo “centra i desnice” čini 2/3 potencijalnih birača.
3.U drugom krugu pobjeđuje kandidat koji dobije biračko tijelo treće plasiranoga kandidata!