Utorak, 10. rujna 2024.

Ne pitaj što Domovina može učiniti za tebe, nego što ti možeš učiniti za Domovinu

Antun Gustav Matoš – „Jer Hrvatsku mi moju objesiše, ko lopova, dok njeno ime (se) briše“.Na vješalima. Suha kao prut….

Koliko se god kotač povijesti okretao, (natrag ili naprijed) za Hrvate popravka, po svemu sudeći “nema”!?

Francuzi svojim izdajicama poskidaju glave giljotinom, Englezi ih povješaju po podrumima, Srbi ih jednostavno pokolju, a Hrvati ih njeguju ko najveće nacionalno bogatstvo“…

O izdajicama hrvatskog naroda, osobito iz redova političara, često je govorio legendarni književnik Antun Gustav Matoš.

Poznata je Matoševa izjava da „vidje Hrvatska puno čuda, ali ne nađe štrika za toliko Juda“. Na drugome mjestu Matoš će napisati da Hrvatska ima više izdajica nego cijela Europa zajedno„Hrvati su jako čudan narod. Imaju više izdajica nego cijela Europa zajedno. No, na čudan način oni postupaju s njima. Francuzi svojim izdajicama poskidaju glave giljotinom, Englezi ih povješaju po podrumima, Srbi ih jednostavno pokolju, a Hrvati ih njeguju ko najveće nacionalno bogatstvo“.

-DOMOVINO!… EVO TI ISTINE O HRVATSKIM RATNICIMA-TVOJIM STVORITELJIMA!…Domovino, gdje su ti HEROJI?…

Hoće li Hrvati, konačno, poslušati savjet velikog pjesnika i prestati uporno njegovati svoje izdajice (često u domoljubnom ogrtaču) kao najveće nacionalno bogatstvo?

Najveći broj Matoševih lirskih ostvarenja potaknut je čežnjom za ženom i ljubavlju prema domovini, znanim toposima još antičkih korijena, no specifična boja i živi ton našega autora čini te pjesme izvanvremenskima i nadvremenskima.

Pjesma 1909. nastala je povodom stote godišnjice rođenja Ljudevita Gaja, objavljena je kao završetak Matoševa članka “Gaj”, prigodom proslave u Krapini. Matoš je u ovoj pjesmi iskoristio tamni, mračni pejzažni okvir koji mu služi da bi izrazio sjetu i žalost nad stanjem u kojem se nalazi Hrvatska, što daje posebni ton pjesmi.

Posebno su dojmljive Matoševe slike žene-domovine. „Obješena” Hrvatska u 1909.istodobno je seljanka (ima „ladanjski skut”) i građanka s prisnim licem pjesnikove „mame” i očima „neke krasne dame”.

Matoševo je djelo prijelomno u povijesti hrvatske književnosti: slobodno se može reći da bez njegova zaokreta i ostvaraja, poglavito na polju kritike, eseja i poezije, ne bi bilo hrvatske književnosti kakvu poznajemo.

1909.

Na vješalima. Suha kao prut.
Na uzničkome zidu. Zidu srama.
Pod njome crna zločinačka jama,
Ubijstva mjesto, tamno kao blud.

Ja vidjeh negdje ladanjski taj skut,
Jer takvo lice ima moja mama,
A slične oči neka krasna dama:
Na lijepo mjesto zaveo me put!

I mjesto nje u kobnu rupu skočih
I krvavim si njenim znojem smočih
Moj drski obraz kao suzama.

Jer Hrvatsku mi moju objesiše,
Ko lopova, dok njeno ime briše,
Za volju ne znam kome, žbir u uzama!

          Antun Gustav Matoš

M.M. / Braniteljski portal



Vezane vijesti;

DOMOVINO!… EVO TI ISTINE O HRVATSKIM RATNICIMA-TVOJIM STVORITELJIMA!…Domovino, gdje su ti HEROJI?

Najnovije

Na pogrebu Budi Lončaru članovi HGZ-a i vozač Veselina Šljivančanina

Foto:Maxportal   Na zagrebačkom krematoriju na Mirogoju održan je posljednji ispraćaj Budimira Lončara, nekadašnjeg ministra vanjskih poslova SFRJ. Lončar je preminuo 1. rujna na otoku Ugljanu...

Jugoslavenstvo kao smokvin list velikosrpstva

Jugoslavizam je poseban fenomen. Baštini najgore osobine balkanskog mentaliteta, prije svega iracionalnu tvrdoglavost koja se suprotstavlja bjelodanim činjenicama. Iz toga pak proizlazi divlja i...

Mondeni marksizam na Korčuli: Od Marcusea do Matića uz podršku države

Foto:Montaža Narod.hr/Damjan Chunihin   Na Korčuli je krajem kolovoza održana ideološka radionica neomarksističkih snaga, čiji raspon ideja seže od “antifašizma” pa sve do rodne ideologije. Krajnja ljevica...

Marko Perković Thompson – put i uloga u Domovinskom ratu

Foto:Crodex   Thompson nije samo glazbenik, on je daleko više od toga. On je dragovoljac obrambenog Domovinskog rata. Thompson je rođen 27.10.1966. u Čavoglavama, najpoznatijem hrvatskom selu,...

Biblijska poruka 9. 9. 2024. i tumačenje fra Tomislava Pervana: Čovjek ili subota

Lk 6,6-11       Jedne subote uđe Isus u sinagogu i stane naučavati. Bio je ondje čovjek kome desnica bijaše usahla. Pismoznanci i farizeji vrebahu na...